Divlja riža kao zdravi obrok

Divlja riža ne sadrži gluten, pa je dobra za one koji su na bezglutenskoj ishrani. Sadrži gotovo dvostruko više proteina od smeđe riže.

Divlja riža sadrži i jako malu količinu šećera, pa je mogu konzumirati i dijabetičari, ali umjereno. Što se tiče antioksidanasa, divlja riža ih sadrži gotovo 30 puta više nego bijela riža.

Pošto sadrži mnogo dijetnih vlakana, divlja riža je korisna i za regulaciju rada crijeva i dobra je pomoć sniženju kolesterola u krvi. Odlična je kao izvor esencijalno važnih minerala kao što su fosfor, cink, te folata (vitamina B grupe) koji daju energiju i doprinose zdravlju kostiju. U divljoj riži pronalazimo i vitamine A, C i E, važne za opće zdravlje i imunitet.

Još jedna super činjenica u vezi divlje riže je ta da jedna porcija ove namirnice sadrži manje kalorija nego porcija neke druge vrste riže, što znači da je dobra za razne dijete.

Umak od medvjeđeg luka

Recept za umak od medvjeđeg luka smo preuzeli sa web portala coolinarka.com.

Sastojci potrebni za 10 osoba: 25 dag medvjeđeg luka odnosno srijemuša, 10 dag sjemenki suncokreta, 4 dag ribanog parmezana, pola žličice limunovog soka, pola žličice meda 1,5 dl ulja (pola maslinovog, pola suncokretovog, sol i papar po osobnom ukusu

Priprema ukusnog i zdravog jela: Medvjeđi luk nožem usitniti, dodati parmezan i sjemenke suncokreta pa sve to štapnim mikserom pretvoriti u kremu. Začiniti solju, limunovim sokom i medom. Suncokretovo i maslinovo ulje pomiješati i pomalo dodavati smjesi dok ne nastane gusti umak. Začiniti paprom, promiješati i staviti u tamne staklenke. Čuvati u hladnjaku.

Posluživanje: Koristiti kao dodatak jelima ili umak za krumpir, tjesteninu ili rižu. Dobar tek!

Namaz od avokada

Već smo objasnili kako da sami sebi uzgojite avokado. Ovom prilikom ćemo vam pokazati recept za ukusni namaz od avokada.

Sastojci za namaz: 1 avokado, 1 limeta, sol, papar i estragon

Priprema: Avokado uzdužno prepolovite, izvadite košticu te žlicom izvadite mesnati dio. Ispasirajte ga, dodajte sok od pola limete, posolite i poparite, dodajte čili i estragon.

Dobar tek!

Bundeva - ljekovita kraljica jeseni

Ovo povrće odličan je diuretik, ima malu energetsku vrijednost, lako je svarljivo i regulira probavu. Sok ublažava tegobe u menopauzi.

Juha od bundeve

700 g očišćene bundeve, 4 češnja bijelog luka, 1 praziluk, 50 g pirinča, 2l juhe od povrća iz kocke, 1 žlica sjeckanog peršina, 1 dl neutralne pavlake, 1 dl maslinovog ulja, mješavina začina i biber.

Priprema ove ukusne i zdrave juhe:

1. Tepsiju obložiti papirom za pečenje, pa staviti kriške bundeve i neoljuštene češnje bijelog luka. Preliti sa pola predviđene količine maslinovog ulja, pokriti folijom i peći u zagrijanoj rerni na 200C dok bundeva ne omekša.

2. Pečenu bundevu ohladiti, bijeli luk očistiti, te ih zajedno izmiksati.

3. Praziluk isjeći na štapiće, a celer očistiti i izribati na krupno.

4. Na preostalom maslinovom ulju propržiti praziluk i celer. Dodati juhu od povrća i pirinač, te kuhati dok ne omekša.

5. Zatim dodati pire od bundeve i bijelog luka, začiniti po ukusu i kratko prokuhati. U gotovu čorbu neposredno pred služenje umiješati neutralnu pavlaku.

Potrebno je znati:

Jestiva bundeva ima dinjast, jabučast ili kruškast oblik i sočno, slatkasto meso izrazito narančaste boje, koje je prava riznica korisnih sastojaka - karotena ili provitamina A, vitamina C, E i K te vitamina B grupe - B1, B2, B6, kao i minerala - kalija, fosfora, kalcija i željeza. Energetska vrijednost bundeve vrlo je niska, zbog čega je ovaj plod pogodan za dijetalnu ishranu a dobro ga podnose i osobe s oboljenjima želuca i tankog crijeva. Djeluje umirujuće i regulira probavu zbog visokog sadržaja celuloze i pektina.

Bundeva je odličan diuretik i preporučuje se osobama s reumatskim tegobama, gihtom, upalom mokraćnih puteva, bubrega, žuči, ali i dijabetičarima. Protiv upale jajnika i problema u menopauzu preporučljivo je svakodnevno konzumiranje soka od bundeve. U slučaju zapaljenja bubrega ili bešike savjetuje se svakodnevni obrok od dinstane, neslane bundeve sa malo paradajza i sjeckanog crnog luka koji je začinjen žlicom pavlake. Bolovi uzrokovani proširenjem vena ublažavaju se oblozima od svježe nastrugane bundeve. Ulje iz sjemenki ovog povrća pomaže u liječenju upalnih procesa prostate, a preventivno djeluje i na nastanak i razvoj kanceroznih promjena na prostati. Budući da veoma dobro djeluje na kožu, posebno na masnu i sklonu miteserima, bubuljicama i aknama, može se koristiti i za pripremanje osvježavajuće i hranljive maske za lice. U terapiji oboljenja prostate preporučuje se svakodnevna upotreba bundevinog sjemena, najbolje prijesnog.

Obični maslačak

Osim vrlo ukusne salate u kojoj uživamo osobito u proljeće, maslačak je i odlična ljekovita biljka. Kod salate pazimo da bude što manje gorka, dok su kod liječenja važne upravo gorke tvari maslačka. Tako kod kuće u vrtu obično imamo puno maslačka, nemojmo ga smatrali nepoželjnim korovom, nego odličnim ljekovitim sredstvom.

TARAXACI RADIX CUM HERBA: Korijen i zelene dijelove sakupljamo u proljeće, pred cvatnju, kad sadrže najviše gorkih tvari. Osušena droga ima karakterističan miris i gorko-slatka je okusa.

TARAXACI HERBA: Listove ubiremo od ožujka do svibnja. Koristimo ih svježe ili sušene.

Maslačak raste posvuda na livadama, putovima, napuštenim njivama i u grmlju, od nizine do pred planinskog pojasa.

Djelovanje i uporaba u liječenju: Pripravci od maslačka stimuliraju sve žlijezde i muskulaturu probavnog trakta. Pojačavaju izlučivanje žlijezda slinovnica, žlijezda želuca i crijeva, jetre, žučnog mjehura te gušterače. Korijen i zelen u narodnoj se medicini koriste za »čišćenje krvi«. Čajevi za čišćenje krvi potiču metabolizam i stimulativno utječu na zdrave organe za izlučivanje te tako potiču izlučivanje viška tvari iz tijela. Neke čajne mješavine potiču resorpciju produkata metabolizma u crijevima. Takve čajeve koristimo kao proljetne kure za smanjivanje tjelesne težine, kod kožnih nečistoća i za pomoćno liječenje kod reumatskih bolesti i uloga. Zelen maslačka prije svega djeluje diuretički, potiče izlučivanje tekućine. Maslačak je dobar biljni diuretik, odnosno akvaretik. Akvaretik je nov izraz za biljke koje potiču prokrvljenost bubrega i tako poboljšavaju filtraciju te povećavaju izlučivanje mokraće. Gorke tvari potiču i rad bronhijalnih žlijezda i olakšavaju iskašljavanje.

Čaj od maslačka: Od dviju čajnih žličica korijena i zeleni spravljamo oparak te ujutro i navečer pijemo po jednu šalicu čaja, najbolje pola sata prije jela. Možemo spraviti i uvarak od pola navedene količine droge. Čaj od zeleni prije svega koristimo za izlučivanje tekućine i spravljamo ga kao što je opisano u recepturi za korijen.

Svježi sok od maslačka: Tri šake svježih listova prelijemo sa 50 ml vode i u električnoj miješalici ih dobro usitnimo. Nastali sok ocijedimo, odnosno filtriramo, i čuvamo u hladnjaku. U obliku kure uzimamo triput na dan po jednu jušnu žlicu. Svježi sok potiče krvotok, izlučivanje tekućine te olakšava probavu.

Moguća neželjena djelovanja biljke: Zasada nema podataka o neželjenom djelovanju korijena i listova maslačka. Cvjetni prah i med koje su pčele skupljale na maslačku kod osjetljivih osoba uzrokuju alergije.

Ojačajte imunitet zdravom prehranom

Dolaskom hladnijih dana dolazi sve veća koncentracija virusa u zraku. Da bi ostali zdravi i vitalni valja se zaštititi i prevenirati oboljenja. Osim pripravcima iz ljekarni, zaštititi se možemo i pravilnim izborom namirnica.

Prvo da naučimo što je to imunitet? Imunitet je sposobnost organizma da se obrani od raznih bolesti, infekcija i zaraza. Jesen i zima su godišnja doba kada su prehlade, infekcije dišnih putova, gripe i ostale bolesti puno učestalije nego u ostatku godine. Svaka osoba ima određeni imunitet, netko jači, netko slabiji, no svakako ga je važno dodatno ojačati, odnosno aktivirati. Stručnjaci se slažu da je za jačanje imuniteta svakako potrebno povećati unos vitamina A, C i E te minerala cinka, selena i željeza. Potrebu za spomenutim elementima objašnjavaju činjenicom da su oni nužni za pravilan rad imunološkog sustava.

Najbolje je da vitamine i minerale uzimate u prirodnom obliku, na način da konzumirate što raznovrsniju prehranu. Zbog stila i tempa života ponekad to nije moguće pa stoga mnogi posežu za suplementima. Vitamini i minerali imaju niz prilično važnih uloga u tijelu, a njihovi metabolički putovi međusobno su povezani.

Vitamin C jak je antioksidant. On sudjeluje u stvaranju kolagena, omogućava apsorpciju željeza, te je važan za povećanje otpornosti organizma kod infekcija jer sudjeluje u imunološkoj aktivnosti leukocita i u proizvodnji interferona.

Vitamin C štiti dišne putove, a pronalazimo ga u ribljim uljima, jetricama, mrkvi i svim drugim narančastim namirnicama, tamnozelenom povrću i jajima. On je posebno važan pušačima i oni bio ga posebno trebali nadoknađivati jer taj vitamin smanjuje štetno djelovanje nikotina u organizmu. Vitamina C ima i u šipku, višnjama, kupinama, paprici, malinama, naranči, peršinu i drugim sličnim biljkama.

Pored vitamina C potreban nam je i  vitamin E. On se pokazao izvrsnim pri smanjivanju umora koji se najčešće javlja na prijelazu godišnjih doba.

Najviše vitamina E pronaći ćemo u namirnicama kao što su losos, sve vrste sjemenki te u orašastim plodovima.

Kad je pak o selenu riječ, također vrlo važnom mineralu za jačanje imuniteta, potrebno je znati da je do njega najteže doći u prirodnom obliku. Ima ga u mesu, grahoricama, plodovima mora i u ekološki uzgojenoj cikli.

Niska razina željeza u tijelu povezana je s gubitkom krvi, kroničnim bolestima i infekcijama, malignim oboljenjima te kožnim bolestima. Željezo je u organizmu u najvećem postotku prisutno u hemoglobinu, ali i u mioglobinu te u mišićima i bjelančevinama. Najvažniju ulogu za naš organizam imaju ioni željeza jer vežu i transportiraju kisik do svake stanice. Što je željeza više, to je i opskrbljenost kisikom veća. Postoje dva oblika željeza: hem i non-hem. Željezo hem nalazi se u namirnicama životinjskog porijekla i lako se apsorbira, a non-hem uglavnom u namirnicama biljnog porijekla, a da bi se poboljšala njegova apsorpcija potrebno ga je unositi zajedno s vitaminom C.

Željezo pronalazimo u mesu, ribi, grahu, grašku, tamnozelenom lisnatom povrću, sušenom voću i orasima.

Cink sastavni dio mnogih enzima, a potreban je za katalitičke i strukturalne funkcije u organizmu, može aktivirati ili inhibirati enzime, potreban je svakoj stanici našeg tijela.

Tako je, primjerice, u crvenim krvnim stanicama 60 posto cinka u hemoglobinu. Apsorpcija cinka smanjuje se ako se u većoj količini koriste kalcij i fosfat, a ako ga u organizmu nema dovoljno, uzrokuje slabljenje imuniteta. On je relativno netoksičan, a uzima li ga se više od 150 mg dnevno može interferirati s metabolizmom željeza i bakra. Namirnice bogate cinkom su: pšenične klice i žitarice (osobito raž), sjemenke bundeve, suncokreta i sezama, plodovi mora, mahunarke (soja, grah, grašak, slanutak, leća), orasi, lješnjaci, bademi, nemasno mlijeko i meso, riba, jaja, kikiriki, brokula, cvjetača, prokulica i kupus. U svakoj namirnici postoje nutrijenti prijeko potrebni za očuvanje zdravlja i vitalnosti, pa bismo trebali jesti što raznovrsniju hranu, izbjegavati slatkiše, alkohol i druge nutritivno bezvrijedne namirnice. Tako ćemo se izvrsno osjećati cijele godine.

Beta glukan slovi kao najbolji imunostimulator današnjice. Riječ je o polisaharidu dugog lanca, prirodnoj supstanci koja se dobiva izolacijom iz stjenke kvasca Saccharomyces cerevisiae.

Beta glukan ima nevjerojatnu sposobnost aktivacije imunološkog sustava što ga čini jednim od glavnih pomoćnika u borbi protiv niza bolesti današnjice. Izuzetan je upravo zbog toga jer na potpuno prirodan i siguran način aktivira pojedine komponente imunološkog sustava, čime uzrokuje niz kaskadnih reakcija u organizmu, a imunološkom sustavu daje dodatnu snagu. Niz kaskadnih aktivacija pojedinih čimbenika započinje prije svega aktivacijom makrofaga. Njihova je osnovna zadaća borba protiv stranih, nepoželjnih i otpadnih tvari u organizmu.

Beta glukan u prirodi pronalazimo u žitaricama i gljivama, a najčešće se dobiva iz kvasca, slada, zobi i ječma. 

vaka od navedenih namirnica, bilo da se radi o gljivama ili žitaricama, sadrži različitu količinu beta glukana no kao takav, on je nepročišćen i nalazi se u namirnici uz mnogo drugih spojeva.

Konzumiranjem namirnica koje u svom sastavu imaju beta glukan teško da će se postići jači efekt aktivacije imunog sustava jer se on ne nalazi u čistom obliku. Svojim djelovanjem pomaže kod virusnih, bakterijskih i gljivičnih infekcija, autoimunih oboljenja, malignih bolesti, uslijed kemotrapije, zračenja itd.

Namirnice koje jačaju imunitet

Jaje je uz orašaste plodove dobar izvor cinka, a osim cinka odličan je izvor i selena, vitamina B12, vitamina A i D, kao i B6, te fosfora, riboflavina, pantotenske kiseline, željeza i folata. Predstavlja omiljen doručak u mnogim domovima što zbog vrijednih sastojaka, a što zbog raznih načina pripreme. Način pripreme jaja ne utječe bitno na sastav već na samu kalorijsku vrijednost. Sastoji se od ljuske, bjelanjka koji čini dvije trećine jajeta i žumanjka koji čini ostatak.

Cikla je korijenasto povrće, lako probavljivo, a karakterizira je i činjenica da na 100g cikla ima svega oko 46 kcal. Bogata je magnezijem, željezom, fluorom, kalijem, fosforom, kalcijem, sumporom, jodom, bromom, litijem, rubidijem i stroncijem. No, nije samo moćna ova biljka kada su u pitanju minerali, ona je i „čuvar" nekolicine vitamina B skupine, dobar je izvor i mangana i vlakana.

Idealno je vrijeme da se odlučite za malo voćnog okusa tijekom dnevne jesensko – zimske rutine. Upravo se tijekom studenog i prosinca u dućanima i na tržnicama može kupiti šipak ili nar, voće puno antioksidanata, koje sadrži obilje vitamina C (čak 1250 mg/100g namirnice) i A (čak 800 mikrograma/100g namirnice). Šipak u sebi sadrži folnu kiselinu i vitamine K i E te željezo. Na 100g nara sadržano je svega 74 kalorije.

Losos je morska riba koja se mrijesti u riječnoj ili jezerskoj vodi. Karakterizira je narančasto – crveno, odnosno ružičasto meso, a posebnu pažnju zaslužuje jer sadrži omega 3 masne kiseline. Energetska vrijednost svježeg lososa u 10 dkg iznosi 116 kalorija. Losos je dobar za jačanje imuniteta jer sadrži fosfor, selen, kalij, tiamin, niacin, pantotensku kiselinu, vitamin B6 i B12 i riboflavin.

Teletina je meso koje se dobije od teladi stare tri tjedan do pola godine. Slabe je energetske vrijednosti, u 10dkg telećeg buta ima oko 120 kalorija. Teleće meso sadrži cink, bakar, fosfor,bakar, a dobar je izvor i selena. Bogat je izvor vitamina B kompleksa (B12, 6), a niacina, pantotenske kiselinei riboflavina.

Koliko ste puta u kino dvorani pratili radnju napetog filma grickajući bundevine sjemenke? A koliko je vas tada znalo da se upravo u tim trenucima hranite najhranjivijim dijelom bundeve? Sjemenke bundeve bogate su omega 3 masnim kiselinama, mastima , bjelančevinama i ugljikohidratima. Sadrže i vitamine,a posebno valja istaknuti da su bogate željezom, fosforom, kalijem i kalcijem.

Zobeni žganci

Sastojci:

300g zobi

70g prosa

70g pšenice

1 žlica meda ili ječmenog slada

50g vrhnja ili vrhnja od soje

malo cimeta

70g lješnjaka

morska sol i voda

Priprema: Žitarice sameljite srednje grubo ili izmiješajte gotovo brašno. Zakipite u loncu 1l vode s malo soli. U kipuću vodu uspite brašno i uz miješanje kuhajte tiho 5 minuta. Ostavite na toplom da buja najmanje 2 sata. U tople žgance umiješajte vrhnje i med ili slad i cimet. Istresite u zdjelu za posluživanje i ukrasite poprženim i mljevenim lješnjacima. Takve žgance ponudile sa svježim jagodičastim voćem ili pireom od jabuka. Umjesto meda možete žgance kuhati sa grožđicama, a umjesto vrhnja dodati malo sezamovog maslaca (tahini).

Zobena kaša

Sastojci:

1 šalica ljuštene zobi

5 - 6 šalica vode, morska sol

Priprema: Zob operite, namačite ju nekoliko sati ili preko noći. Možete kuhati u običnom ili ekspresnom loncu. U običnom loncu kuhanje traje nekoliko sati, dok zob ne popije svu vodu. Stavite podložak pod lonac da izbjegnete zagaranje. Prije nego poslužite ukrasite sjeckanim peršinovim lišćem ili mladim lukom. Ovo se jelo može kuhati uz dodatak grožđica, pa će biti slatka kaša za doručak. Tada ćemo ga ukrasiti sjeckanim lješnjacima ili orasima, koje prethodno malo popržimo na suhoj tavi.

Pikantno jelo od kuhane raži

Sastojci:

350 g kuhane raži

50 g maslaca ili 2 žlice ulja

2 žlice usitnjenog začinskog bilja (peršin, ljupčac, vlasac, majčina dušica, čubar)

1 list lovora

150 g pikantnog sira (gauda) ili dimljenog tofua

1 žlica juhe od povrća

začini po ukusu, kari, mljevena slatka paprika ili mažuran

Priprema: Zrnje raži namočite preko noći. Sutradan ga zakuhajte u vodi s listom lovora i žlicom juhe od povrća. Kuhajte raž na tihoj vatri dok potpuno ne omekša (oko jedan sat). Kad se raž skuha, ostavite je još neko vrijeme na zagrijanoj ploči da bubri. Ocijedite je. izvadite lovor pa u još vruću raž umiješate maslac i nasjeckano bilje. Začinite karijem, mljevenom slatkom paprikom ili mažuranom. Sir naribajte i ponudile posebno.

Uz kuhanu raž poslužite salatu od ribane mrkve i komorača ili kuhanu prokulicu posutu orasima, ili endiviju. Umjesto sira kao prilog možete ponuditi umak od šampinjona ili od povrća, pirjano povrće, pirjane gljive, ili dodatke jednostavno umiješati u raž.

Cjelovita pšenica

Sastojci:

2 šalice pšenice

4 šalice vode

2 prstohvata morske soli

Priprema: Pšenicu oprati, odliti sve što ispliva na vodi, procijediti i u 4 šalice vode namakati preko noći ili od jutra do poslije podne. Kuhati u ekspres loncu u vodi od namakanja. Kad zakipi dodali sol, zatvoriti lonac, i nakon što naraste tlak staviti podložak i smanjiti vatru. Kuhajte 60 minuta, a bez namakanja treba kuhati znatno duže.

Pšenica se može kuhali u kombinacijama s drugim žitaricama (raž, riža, ječmena ili kukuruzna kaša), a isto tako s mahunarkama. Ukusna je kombinacija jedan dio graha azuki i 3 dijela pšenice kuhane zajedno u ekspres loncu.

Prosena kaša s grožđicama

Sastojci:

1 šalica prosa

2 šalice vode i 1 šalica sojinog ili kravljeg mlijeka

2 žlice meda ili slada

pola Šalice grožđica, malo soli

Priprema: Pomiješajte vodu i mlijeko i zakuhajte. Oprano proso ubacite u kipuću vodu, dodajte prstohvat soli i kad ponovo zakipi stavite podložak, smanjite vatru i kuhajte poklopljeno 20 minuta. Dodajte slad i grožđice namočene s malo soli i kuhajte još 5 minuta.

Ovo jelo toplo je odlično za zajutrak, a ohlađeno može biti desert ili međuobrok.

Juha s misom, prosom i bučom

Sastojci:

1/2 šalice prosa

1 šalica sjeckanog luka

1 šalica kockica buče

1/2 šalice narezanog celera

4 šalice vode

1 žlica misa

1 list popržene alge nori (nije obvezno)

nasjeckani peršin za ukras

Priprema: Operite proso pa ga popržite u prethodno zagrijanoj suhoj tavi. U loncu poslažite povrće, počevši s celerom, zatim stavite luk, a buču na vrh. Stavite proso iznad povrća i pažljivo ulijte vodu da pokrije sastojke do buče. Kuhajte na umjerenoj vatri postupno dodajući vodu koliko proso upija. Nemojte miješati. Kad je proso skuhano nakon 25 do 30 minuta, razmutite pastu miso s malo vruće juhe iz lonca i dodajte jelu. Neka prokuha još 2 do 3 minute. Ukrasite algom nori vezanom u vrpce i listićima peršina.

Ovo se jelo može pripremati i s drugim žitaricama: ječmom, smeđom rižom, heljdom, zobi ili pšenicom.

Proso s povrćem

Sastojci:

2 šalice prosa

1/2 šalice na kockice narezanog luka

zrnje s 2-3 klipa mladog kukuruza

1/2 šalice na kockice narezane mrkve

1/2 šalice na kocke narezanog celera

1/4 šalice na kockice narezanog čička

1/2 šalice na kocke narezanog seitana

3 šalice vode, sitno narezani peršin za ukrašavanje

Priprema: Operite proso pa ga nekoliko minuta popržite u tavi dok ne postane zlatno žuto. Stavite proso i povrće u lonac i ulijte vodu (sol nije potrebna jer je umak tamari u kuhanom seitanu). Pokrijte lonac i stavite na umjerenu vatru dok se ne razvije tlak, a zatim smanjite vatru, stavite prigušivač ispod lonca i kuhajte 15 minuta. Maknite lonac s vatre i pustite da tlak iziđe prirodno. Otkrijete i jelo premjestite u zdjelu. Ukrasite nasjeckanim peršinom i poslužite. U ovo jelo mogu se staviti školjke ili škampi, a i malo naribanog svježeg đumbira.

Varivo od pastrnjaka i graha

Sastojci:

300g pastrnjaka

150g suhog graha

1 glavica luka

1 češanj češnjaka

1 list lovora

3 žlice ulja

1 žličica mljevene slatke paprike

1 žličica brašna, sol i papar

Priprema: Grah proberite, namočite ga preko noći, a sutradan ocijedite i zakuhajte u svježoj vodi. Pastrnjak operite, ogulite, uzdužno gu raspolovite i narežite na ploškice. Istresite ga u polukuhani grah, dodajte lovorov list i kuhajte dok grah i pastrnjak ne omekšaju. Tada u tavici ugrijte ulje. prepržite na njemu sjeckani luk i zdrobljeni češnjak, pa kad luk uvene uspite žlicu brašna i slatku papriku. Promiješajte dva do tri pute da se brašno malo proprži. Zalijte s malo vode pa sve vratite u grah i kuhajte dalje dok grah i pastrnjak ne budu sasvim gotovi. U međuvremenu izvadite lovorov list, osolite, popaprite, zalijte još žlicom hladnog ulja. promiješajte i ponudite. Ovo je varivo vrlo hranjivo, a začini će neutralizirati slatkast okus pastrnjaka.

Varivo od pastrnjaka i korabice

Sastojci:

300g pastrnjaka

140g korabice

1 žlica brašna

1 glavica luka

2 žlice ulja

1 žlica juhe od povrća

2 kisela krastavca

1dl kiselog vrhnja

mažuran, kim, sol, 1 žličica senfa

Priprema: Pastrnjak i korabicu operite, ogulite i narežite na kockice. Luk ogulite i nasjeckajte. U zdjeli ugrijte ulje, propirjajte na njemu sjeckani luk sa žlicom vode, pa kad luk uvene, dodajte pastrnjak, korabicu, mažuran, kim, zamućenu juhu od povrća i zalijte toplom vodom. Kuhajte poklopljeno na tihoj vatri dok povrće no omekša. Osolite i zapaprite po ukusu.

Dok se varivo kuha, nasjeckajte kisele krastavce. Gorčicu pomiješajte s brašnom, razmutite vodom pa zajedno s nasjeckanim krastavcima dodajte u varivo. Kratko prokuhajte da se varivo spoji, maknite s vatre te umiješajte kiselo vrhnje. Ponudite toplo uz odreske od soje ili popečke od povrća.

Pirjani maslačak i mrkva (kinpira)

Sastojci:

2 šalice mrkve narezane na štapiće

2/3 šalice korijena maslačka narezanog na štapiće

1 žlica običnog ili sezamovog ulja

prstohvat soli

umak od soje i malo vode

Priprema: Na zagrijano ulje stavite korijen maslačka i uz miješanje pirjajte 5 minutu. Dodajte mrkvu, posolite prstohvat om soli. zalijte vodom da polovice povrća i poklopljeno pirjajte 10 minuta. Dodajte 2 žlice umaka od soje ili još malo soli i otkriveno kuhajte još 35 minuta.

Ovo se jelo može poslužiti uz kuhane žitarice, žgance ili kao prilog u klasičnoj kuhinji.

Kukuruz

Pradomovina kukuruza je Novi svijet. Prošle su tisuće godina dok je kukuruz krenuo na svjetski pohod iz svoje pradomovine ali ga to nije spriječilo da u kratkom roku osvoji svijet.

Danas je kukuruz više životinjska nego ljudska hrana. Pokret za prirodnu prehranu i suvremena znanost nastoje na trpezu zdrave prehrane barem djelomice vratiti kukuruz u njegovom prirodnom obliku. Kukuruz je bogat biološki vrijednim sastojcima, škrobom, bjelančevinama i šećerom. Od kukuruznih klica dobiva se vrlo kvalitetno biljno ulje koje sadržava vrijednu linolnu i linolensku nezasićenu masnu kiselinu, fitohormone i vitamin E. Zbog toga spada u red najvrednijih dijetnih ulja. Groždani šećer za koji se obično misli da se dobiva od grožđa dobiva se razgradnjom kukuruznog škroba. Najljekovitiji dio kukuruza je kukuruzna svila koja se skida prije oprašivanja i suši u hladu. Zbog toga kad kuhamo mladi kukuruz uvijek treba ostaviti svilu i nekoliko slojeva unutarnjih listova. Tu vodu možemo piti kao čaj (koji je dobar diuretik) ih kao temeljac za neku juhu s povrćem.

Čaj od kukuruzne svile liječi grčeve bubrega i veoma je dobro sredstvo za liječenje noćnog mokrenja u djece i starih ljudi. Kukuruzna svila se može uspješno primijeniti kod vodene bolesti, edema i oboljenja mokraćnih organa s naklonošću stvaranja kamenaca.

Kukuruz je dobar za jačanje srca i krvožilnog sustava. Može se jesti u nezrelom (kuhan ili pečen) i zrelom stanju. Kukuruzno zrno se melje na razne granulacije, pa imamo fino kukuruzno brašno, brašno za žgance (sadržava fino brašno i gris), kukuruzni gris i kukuruznu kašu, koja je najkrupnije granulacije i može se kuhati sama ili u kombinaciji s rižom i drugim žitaricama.

"Špinat" od kopriva

Kopriva se može pripremali kao špinat. Zdravija je i tečnija od špinata, jer ne sadržava štetnu oksalnu kiselinu.

Sastojci:

1/2 kg mladih kopriva

2 žlice crnog brašna

2 dl kiselog ili sojinog vrhnja

2 režnja češnjaka

ulje i sol

Priprema: Koprive blanširajte u kipućoj slanoj vodi 5 minuta, procijedite i sitno nasjeckajte. Na ulju popržite brašno da postane svijetlo žuto, dodajte nasjeckani češnjak i koprive i kratko prokuhajte uz miješanje. Dodajte vrhnje i po potrebi posolite.

Kopriva se može dodavati juhama od povrća, kuhati kao varivo s krumpirom i drugim vrstama povrća. Pije se i svježi sok od koprive, koji se priprema neposredno prije upotrebe. Kopriva se suši u hladu da se sačuva klorofil i ostali vrijedni sastojci. Tako osušena i usitnjena nalazi se u mnogim ljekovitim čajnim mješavinama.

Kuhana ječmena kaša

Sastojci:

2 šalice oljuštenog ječma

5 šalica vode

2 prstohvata morske soli

Priprema: Ječam oprati i ostaviti u 5 šalica vode da se namače preko noći. Staviti u ekspresni lonac da uzavre, ubaciti sol i zatim zatvoriti poklopac lonca. Kuha se pod tlakom 60 minuta. Tako skuhani ječam može se upotrijebiti za juhe, variva, priloge, popečke, nadjeve i u kombinaciji s povrćem i gljivama.

Pirjana čičoka

Sastojci:

1/2kg čičoke

2 glavice crvenog luka

2 žlice maslinovog ulja

morska sol

Priprema: Dobro operite gomolje i narežite na listiće debljine 3 mm. Luk narežite na polumjesece i pirjajte na ulju da postane staklast. Dodajte čičoku i malo soli, te poklopljeno pirjajte 15 do 20 minuta dok čičoka ne omekša. U ovo jelo možete na kraju umiješati 2 jaja (po želji).