Ljekovita biljka tamarind

Pretpostavlja se da je porijeklo ove ljekovite biljke orijentalna tropska Afrika ili južna Azija, jer spontano raste po čitavoj Indiji gdje se široko i oduvijek upotrebljava.

'Meso' koje okružuje sjemenke sadrži oko 20 voćnih kiselina i oko 35 posto šećera, kao i terpene (limonin i geraniol) i drugo.

Ljepljive tamnosmeđe komuške biljke dolaze u trgovinu polusušene, bez sjemenki. Kad ih se namoči u toploj vodi, dobije se ljuta smeđa tečnost koja je neizbježni sastojak indijskog karija, a glavni je začin indonežanske kuhinje, gdje se često koristi za sos kojim se marinira sir od soje, poznati tofu, prije prženja.

Sadrži ga i vurstersi sos. Danas se tamarind uzgaja u svim tropskim područjima, a industrijski se koristi u proizvodnji voćnih napitaka. Djeluje laksativno i osvježavajuće.

Buča ili bundeva

Bundevu poznajemo dosta ali je slabo koristimo s obzirom što nam sve nudi. Trebamo znati da je bundeva jako zdrava, a s obzirom da je i ukusna namirnica koja se često koristi u kuhinjama svijeta svakako se potrudite pronaći neke recepte od bundeve.

Mi smo jednom prilikom dali recept za gustu juhu od bundeve, ali je zanimljivih recepata od bundeve jako puno na internetu i lako se pronalaze.

Ako bi smo željeli ukratko opisati bundevu, onda bi smo kazali da je bundeva jednogodišnja zeljasta biljka, poznata u kulturama svih toplijih zemalja svijeta.

Suvremena nauka je dokazala niz korisnih sastojaka i u pulpi i u sjemenu bundeve pa se osjetno povećala i potražnja za ovom biljkom u svijetu.

Sjemenke bundeve se koriste za ublažavanje tegoba uvećane prostate, a njihovi pozitivni učinci na zdravlje su i naučno potvrđeni. Bundeva se danas ne uzgaja samo zbog svog raskošnog jestivog ploda koji može postići težinu i preko 10 kilograma, nego i zbog uljevitih sjemenki iz kojih se pravi lako probavljivo ulje, odnosno ulje od bučinih sjemenki.

Zanimljivo je i to da su zbog masovnosti sjetve i dobrog medenja bundeve jako važna paša za pčele. Cvatnja počinje u junu i traje sve do pojave do mrazeva. Glavnu pašu daju u julu i augustu. Bundeve cvate rano u zoru. Cvijet je otvoren do 10-11 sati, onda se potpuno zatvori. Svaki dan cvatu drugi cvjetovi. Bundeva sadrži u sebi masnog ulja, pektine, bjelančevine, šećere, karotena, manganove soli, vitamina C, fosforne kiseline, fitosterina i salicilne kiseline.

Žućkasto ili narančasto meso bundeve sadrži niz dragocjenih i ljekovitih sastojaka. Pored manjih količina bjelančevina, ugljikohidrata i masti, tu je niz vitamina (karotina ili provitamina A, C i vitamina B grupe - B1, B2, B3, B6, zatim niacina, folne kiseline i drugih), kao i mineralnih sastojaka (kalija, fosfora, kalcija, željeza). A tu su i oligo i mikroelementi, pektini, celuloza i druga biljna vlakna. Što se tiče energetske vrijednosti, ona nije visoka: u 100 grama ploda ima samo oko 30 kalorija, tj. 126 kJ.

Sjeme bundeve, koje se također često koristi i u ishrani i u narodnoj medicini, ima oko dvadeset puta veću kalorijsku vrijednost od ploda, pošto sadrži više bjelančevina, ugljikohidrata i masti. Ali, i tu se nalaze vitamini B1, B2 i niacin, zatim minerali (najviše ima fosfora i željeza), kao i niz drugih zaštitnih i ljekovitih sastojaka, od celuloze i pektina do fitosterina, fitina, salicilne kiseline i drugog.

Bundeva se može jesti pečena ili kuhana i spada u zdravu i ljekovitu hranu. Svakodnevna kura, koju čine svjež sok, kuhano ili pečeno bundevino meso, pokazalo se dobro u liječenju psorijaze. Koštice od bundeve, oguljene presne ili pečene odlično su sredstvo protiv crijevnih parazita. I pored izuzetnih svojstava bundeva je slabo zastupljena u domaćem jelovniku sto je prava šteta.

Ljekovito djelovanje: U narodnoj medicini se plod bundeve preporučuje kao diuretik, za izbacivanje suvišne vode iz organizma, naročito kod ljudi oboljelih od reume, gihta, zapaljenja bubrega ili bešike. Smatra se i da je odlična dijetalna hrana za gojazne osobe, dijabetičare (ako se tokom pripreme ne zaslađuje), kao i osobe sa oboljenjima želuca i tankog crijeva ili one koji pate od krvavih proljeva. Svima se preporučuje kuhana i pečena bundeva ili sveže ocijeđeni sok. U novije vrijeme otkriveno je da bundeva dobro djeluje i u slučaju psorijaze.

Sjeme bundeve je, također ljekovito i najčešće se preporučuje kao efikasno i neškodljivo sredstvo protiv dječjih glista i pantljičare. Mogu ga uzimati i djeca od dvije-tri godine, trudnice, dojilje i stariji, kao i oni sa bolesnom jetrom. Sjeme bundeve olakšava tegobe oboljelih od prostate koji treba da ga jedu svakodnevno. Posebno je pogodno sjeme bundeve golice, koje se kupuje u bio-radnjama i onim sa zdravom hranom. Ovo sjeme ne treba ljuštiti. A kada se ljušti sjeme obične bundeve, treba paziti da se pri tom ne ukloni i ona tanka, sivo-zelenkasta pokožica na sjemenu, pošto se u njoj nalazi najviše ljekovitih sastojaka. U svetu se proizvode i neki lijekovi za prostatu koji sadrže sjeme bundeve.

Bundeva skida bradavice

Pažljivo uzeti prašnike iz sredine cvijeta bundeve, malo zgnječiti i time trljati dvaput dnevno bradavicu.

Ponavljati dok bradavica ne otpadne.

Pomoću maslačka ili smokve uklonite bradavice

Mnogi od nas su imali problema sa bradavicama. Mogu se javiti svugdje po tijelu, iako su najčešće na rukama. Riječ je o jako neugodnoj kožnoj izraslini koja nam u najmanju ruku smeta.

Da bi se riješili bradavica možete oprobati neki od savjeta koje smo već spominjali, ili uz pomoć 'mlijeka' smokve ili maslačka.

Naime, poznato je da je nekima u liječenju bradavica pomogao maslačak. Potrebno je prelomiti stabljiku maslačka, te sok koji se na prijelomu pojavi nanijeti na bradavice.

Sličan sok se javlja i kada uberete plod smokve. Isto tako, sok smokve možete mazati po bradavici dok je ne uklonite.

Narodni lijek za miome i slične ženske probleme

Donosimo Vam prirodni lijek da se izborite protiv mioma i drugih, sličnih ženskih problema.

Sastojci za lijek su: 40 vrhova ružmarina i 1 litra domaćeg crnog vina

Priprema lijeka je jako jednostavna: Domaće, bez konzervansa crno vino, pretočite u bocu šireg grlića i u to potopite 40 vrhova ružmarina, oko 3-4 cm dužine, te ostavite na tamnom mjestu da odstoji nekoliko dana (barem 5 dana). Počnite da pijete svakog jutra na prazan stomak po rakijsku čašicu 0,3dl bez cijeđenja ružmarina (on ostaje u boci). Pijte mjesec dana.

Lijek možete držati u frižideru ili na nekom hladnijem i mračnom mjestu (smočnici).

Preuzeto sa: coolinarka

Korijen hrena za čistu krv

Svježe ribani korijen hrena je izuzetan kao dodatak umacima, a veoma je ukusna i kombinacija hrena i kisele pavlake ili mlijeka, koja se služi uz svinjsko pečenje, dimljenu ribu, salate i šunku.

Kao lijek obično se uzima uz kisela jela, kao sirup, kuhan u bijelom vinu ili vodi, kao sok ili čaj. Ipak, s njim ne bi trebalo pretjerivati jer može da izazove dijareju i povraćanje.

Hren je bogat vitaminom C (više od 100 miligrama u 100 grama svježeg korijena), a tu su i glikozid, morozin, sinigrin, glutamin, glukoza, kalij, kiseli sulfat, kao i eterična ulja koja mu daju ljutinu.

Hren se preporučuje za čišćenje krvi, izbacivanje kamena i pijeska iz bubrega, za znojenje i izbacivanje mokraće. U narodu se koristi kao lijek protiv bolesti pluća, reume, gihta, kihavice, za izbacivanje sekreta iz dišnih putova, protiv skoruba. Dragocjen je i kao stimulator organa za probavu, izaziva pojačanu sekreciju želudačnih i crijevnih žlijezda, kao i žuči i pankreasa. Pomaže kod uništavanja koli-bakterija.

Recepti od hrena

Evo nekoliko zanimljivih recepata koje možete da isprobate u svojoj kuhinji. Svi sastojci dostupni su na našem tržištu.

Protiv upale sinusa

Na zagrijanu ringlu se stavi šerpa sa naribanim hrenom i malo vode. Kad počne da isparava, šerpu sklonite sa šporeta, sagnite se nad nju, glavu pokrijte ručnikom i udišite isparenje do desetak minuta. Najbolje je da se to uradi pred spavanje.

Kod oboljenja srca i krvnih sudova

Drvenom žlicom izmiješati pet jušnih žlica hrena, sok od tri limuna i dvije čaše meda. Uzimati po žličicu tri puta dnevno, sat prije jela, tijekom dva mjeseca. Mješavinu čuvati poklopljenu na hladnom mjestu.

Za jačanje pluća

Deset grama naribanog hrena preliti sa dva decilitra ključale vode i ostaviti poklopljeno nekoliko minuta. Procijediti i piti mlako. Dnevna doza je 2-3 manje šalice.

Kaša protiv astme

Četiri jušne žlice ribanog hrena pomiješati sa šalicom jabukovog octa i kuhati na tihoj vatri. Kada se hren razmekša procijediti i dobivenoj količini dodati istu količinu meda. Procijeđenu tečnost još malo kuhati (na laganoj vatri) sa medom, dok se masa ne zgusne...

Hren sa medom protiv kašlja

...Pomiješati kuhani dio i hren i ostaviti da se ohladi. Držati zatvoreno u frižideru, uzimati ujutro i uvečer po jednu žlicu.

Ljekovita tinktura

Veoma korisna u liječenju gnojnih rana, bolova i otoka, korijen se nariba, pomiješa sa alkoholom i ostavi na tamnom mjestu da stoji dvije nedjelje. Dobiveni ekstrakt se stavlja na bolna mjesta.

Rajčicama protiv depresije

Nekoliko rajčica tjedno može značajno smanjiti rizik od nastanka depresije.

U istraživanju je sudjelovalo tisuću muškaraca i žena starijih od 70 godina. Stručnjaci su utvrdili da je 20 posto njih pokazivalo simptome depresije, pogotovo žene.

Nakon što su konzumirali rajčice od dva do šest puta tjedno, simptomi depresije su se ublažili, a rizik od nastanka depresije bio je smanjen za čak 46 posto.

Ako jedete rajčice svaki dan, rizik od nastanka depresije smanjit će se za čak 52 posto. Rajčice štite od raznih bolesti kao što su bolesti srca, srčani udar i rak prostate.

BRAŠNJENIK - Chenopodium bonus henricus

Porodica Chenopodiaceae — pepeljuge, divlji spanać, ciganski spanać, dragi jurko.

Višegodišnja zeljasta biljka, koja naraste od 30 do 80 cm, sa uspravnom uglastom stabljikom malo razgranatom, pokatakad crvenkastom.

Listovi su tamnozelene boje, kopljasto-trouglasti, prizemni imaju duge peteljke, a gornji su kao brašnom posuti. Mnogobrojni sitni neugledni cvjetovi bjeličasto-zelenkaste boje složeni su pri vrhu stabljike u klasastu cvast.

Cvjeta od maja do oktobra.

Rasprostranjen je skoro po cijeloj našoj zemlji, od brdskih predjela pa sve do preko 2000 m nadmorske visine, gdje raste na đubrovitom tlu, najviše na mjestima gdje se kreće i zadržava stoka, oko stočarskih ljetnih stanova (katuna), torova, u okolini planinskih naselja, staja, oko plotova, pored puteva i na sličnim mjestima, često u velikoj količini.

Mladi listovi i sočni ovršci stabljika upotrebljavaju se za spravlja-nje čorbi, variva, pirea, za nadjeve i slično, sami ili, još bolje, pomiješani sa drugim divljim povrćem. Mogu da se koriste od proljeća do sredine ljeta, a i kasnije, ali samo naknadni mladi izbojci i sočni listovi, inače stariji listovi postaju grubi i nagorki.

Sasvim mladi proljetni izbojci prije razvijanja listova mogu da se prirede kao špargla, Na mjestima na kojima se brašnjenik javlja u većoj količini, jedan čovjek može za jedan čas da nabere do 5 kg upotrebljivih biljnih dijelova. Mogu se upotrebljavati bez ograničenja. Ne postoji opasnost da se zamijeni sa nekom sličnom škodljivom biljnom vrstom, ali berač koji još nije dobar poznavalac ove biljke, može da je zamijeni sa srodnim biljkama - smrdljivom pepeljugom (Cbenopodium vulvaria) i srcolisnom pepeljugom (Chenopodium bybridum), koje nisu otrovne, ali imaju neprijatan miris, po čemu ih je lako razlikovati kad se rastrljaju među prstima.

Zdravac - Geranium macrorrhizum

Kako izgleda? Zdravac je zeljasta, niska i neupadljiva biljka sa uspravnom stabljikom i brojnim listovima raspoređenim na tankim, dugim peteljkama. Cvijet je crvenkasto-ljubičast i ima jak miris, a oblikom podsjeća na rodin kljun.

Gdje raste? Uspijeva na sjenovitim mjestima u brdskim i planinskim područjima, ali gaji se i kao baštenska vrsta.

Kada se bere? Od aprila do juna, u vrijeme cvjetanja, sakuplja se rizom koji se zatim suši na suncu.

Primjena: Zdravac se upotrebljava kao sredstvo za površinsko skupljanje tkiva, liječenje manjih oštećenja i zapaljenja kože i sluzokože, kao i protiv upala sluzokože organa za varenje. Ova biljka sadrži tanine, gorke spojeve i flavonoide i djeluje kao blagi antiseptik. Može se koristiti u slučaju dijareje i kao tečnost za ispiranje usta i grla. Destilacijom vodenom parom iz nadzemnog dijela biljke dobija se etarsko ulje prijatnog mirisa koje se koristi u kozmetici. Pomaže protiv nesanice, jer djeluje umirujuće na živčani sistem i ublažava nervozu srca. Čaj od ove biljke pozitivno djeluje na rad bubrega, jača imunitet, smanjuje simptome iscrpljenosti, a pomaže i u slučaju menstrualnih tegoba.

Čaj: 10 g osušenog zdravca preliti sa 2 dl ključale vode, poklopiti i ostaviti da odstoji pola sata. Procijediti i piti dvije šalice dnevno.

Grah - Phaseoli legument

Kako izgleda? Grah je najrasprostranjenija biljka iz porodice mahunarki, sa krupnim ili sitnim zrnima koja imaju visoku hranljivu vrijednost. Obrazuje visoku ili nisku stabljiku sa krupnim tamnozelenim listovima i sitnim, bijelim cvjetovima.

Gdje raste? Pogoduje mu rastresito i plodno zemljište. Zbijena i kisela podloga mu ne prija.

Kada se bere? Ljekoviti su svi dijelovi biljke osim korijena. Mahuna se bere kada zrna dostignu veličinu tipičnu za sortu (za 70-90 dana od sjetve).

Primjena: Grah je odlično sredstvo za reguliranje nivoa kolesterola i šećera u krvi. Dovodi se u vezu sa smanjenjem rizika od određenih oblika tumora, a upotrebljava se i u slučaju zapaljenja mokraćnih putova, anemije i bolesti srca, ali i bronhitisa, glavobolje i pada imuniteta. Stablo, list i cvijet graha u narodnoj medicini smatraju se diuretikom. Zahvaljujući kombinaciji vlakana i folne kiseline, ova biljka smanjuje rizik od moždanog udara, bolesti srca i debelog crijeva, a djelotvorna je i protiv nesanice, osteoporoze, gripa, hemoroida i kroničnog umora.

Čaj za reguliranje šećera u krvi: 150 g mahuna kuhati 15 minuta u pola litra vode. Ostaviti da odstoji tri sata i piti nakon svakog obroka.

Hibiskus - Hibiscus

Kako izgleda? Hibiskus je listopadni žbun koji naraste do 5 m visine sa tamnozelenim nazubljenim listovima i krupnim, zvonastim cvjetovima bijele, crvene ili ljubičaste boje.

Gdje raste? Kod nas se hibiskus njeguje kao ukrasna biljka, u vrtovima i baštama.

Kada se bere? Bere se u vrijeme cvjetanja, od jula do septembra.

Primjena: Ljekovita svojstva hibiskusa potiču od enzima, eteričnih ulja, željeza, vitamina C, flavonoida i antioksidanasa koji štite krvne sudove. Čaj od cvjetova snižava krvni pritisak i povišen kolesterol, poboljšava apetit, ublažava grčeve u stomaku, crijevima i materici. Zahvaljujući obilju vitamina C, odlično je sredstvo protiv prehlada i kašlja, primjenjuje se u liječenju srčanih i nervnih oboljenja, nesanice, bolova i otoka u gornjem respiratornom traktu, ali i površinskih rana. Voćne kiseline iz hibiskusa djeluju kao blagi laksativ, pa su snažno sredstvo za izbacivanje viška tečnosti iz organizma. Neki sastojci ove biljke imaju svojstvo antibiotika, pa hibiskus može da se upotrebljava i protiv bakterijskih upala.

Čaj od hibiskusa: Žlicu osušenih cvjetova hibiskusa preliti sa 2 dl ključale vode, poklopiti i ostaviti da odstoji 10 minuta.

Čaj protiv groznice: Žlicu suhi listova hibiskusa preliti sa pola litra ključale vode, poklopiti i držati dva sata. Dodati malo limuna i piti pomalo tokom cijelog dana.

TROSKOT — Polygonum aviculare

Porodica Polygonaceae — troskoti (ptičji troskot, troska, dvornik, ptičji dvornik, kameničac, troskovac, krupnik, molava, ptičji dresen, treskovac, truskavac, crljena rusomača).

Jednogodišnja je zeljasta biljka, sitna, neugledna, najčešće polegla po zemlji, veoma razgranata i člankovita, sa sitnim eliptično-kopljastim listovima na sasvim kratkoj peteljci. Cvjetovi su sitni, ružičasti, zelenkasti ili bijeli. Cvjeta od kraja proljeća do jeseni.

Veoma je rasprostranjena biljka u cijeloj našoj zemlji, od nizina pa do oko 1200 m nadmorske visine. Raste na poljima, niskim travnjacima, pokraj puteva, na stazama, na pustim mjestima — svuda gdje se gazi i gdje stalno gaženje onemogućava drugim travama da se održe.

Mladi listovi i mladi sočniji vršci stabljika mogu da se upotrebljavaju za spremanje miješanih salata, čorbi, variva i sli. Na mjestima na kojima se troskot javlja u većoj količini, jedan čovjek može za jedan sat da nabere do 1 kg sitnih listova i ovršaka stabljika.

Troskot je također ljekovita biljka.

ŠTAVELJ — Rumex crispus

Porodica Polygonaceae — troskoti (poljsko zelje, konjski štavelj, štavalj, savije, šćavelj).

Višegodišnja je zeljasta biljka, koja naraste od 50 do 100 cm, sa jakom, slabije razgranatom stabljikom. Listovi su duguljasti, pri zemlji su veći i širi, a uz stabljiku uži i malo manji. Svi listovi su po ivici kovrčavo naborani. Cvjetovi su sitni, zelenkasti, mnogobrojni i nalaze se u brojnim klasastim cvastima pri vrhu i u gornjem dijelu stabljike. Cvjeta u junu i julu.

Rasprostranjen je u skoro cijeloj našoj zemlji i veoma je čest od nizina do oko 1500 m nadmorske visine. Raste po svježim i vlažnim mjestima, oko potoka, jarkova, na zapuštenim travnjacima, pašnjacima i njivama, često kao korov i u većoj količini.

Mladi listovi mogu da se upotrebljavaju za spravljanje čorbi, variva, pirea, za nadjeve i slično, i to u neograničenoj količini. Skupljaju se od ranog proljeća do kraja maja, prije nego što se razvije cvjetna stabljika. Često mogu da se koriste i naknadni listovi koji izbijaju krajem ljeta ili u jesen, naročito nakon košenja livade. Na mjestima na kojima se štavelj javlja u većoj količini, jedan čovjek može za jedan sat sakupi do 2 kg upotrebljivih listova.

BREZA - Betula verruosa, porodica Betulaceae

Breze (bijela breza, briza, žalosna breza, jadika).

Drvo visoko do 25 m, sa glatkom bijelom pokožicom preko kore, koja se ljuska i Iako odvaja. Grančice su joj tanke, savitljive, crvenkasto-mrke boje. Listovi nisu veliki, zaobljeno trokutasti su a po ivici zupčasti.

Žućkasto-mrki cvjetovi razvijaju se u proljeće, istovremeno sa listovima. Muške rese mogu da budu dugačke do 10 cm i više, dok su ženske kraće i stoje uspravno.

Rasprostranjena je u šumskom području cijele naše zemlje, od brdskih predjela do visokih planina, a raste na sušijem, pjeskovitom zemljištu u rijetkim svijetlim šumama, na ivici šuma, prorijeđenim šumskim mjestima, krčevinama, požarištima i slično.

Lisni pupoljci i sasvim mladi listovi mogu da se upotrijebe u mješavini sa drugim divljim povrćem za spravljanje čorbi, variva i pirea. Stariji listovi postaju gorki i neprijatni za jelo. U vanrednim prilikama rese se u toku zime i ranog proljeća beru, suše, melju i miješaju sa brašnom za miješenje kruha, a mogu da se i proprže kao zamjena za kavu.

Kad se u mladim stablima izvrti rupa, dobija se sok (narodni naziv buza ili musa), koji sadrži šećera i brezovo eterično ulje, i može da se pije svjež, ukuhan kao sirup i na različite načine spremljen. Od jednog stabla za 48 sati može da se dobije prosječno 4,5 litara soka, a za cijelu sezonu oko 170 litara. Po nekim podacima, u vrijeme gladi upotrebljavana je i brezova kora mljevena u brašno kao sirovina za kruh.

PUKINJA — Juniperus macrocarpa

Slična je prethodnoj vrsti (Juniperus oxycedrus), ali su joj grane povijene prema zemlji. Bobice su nešto krupnije od bobica prethodne vrste i kad sazru slične su boje kao i kod prethodne vrste (Juniperus oxycedrus).

Rasprostranjena je samo u priobalnom pojasu primorja, ali je reda od prethodne vrste.

Upotreba je kao i kod prethodne vrste.

CRVENA SMREKA — Juniperus oxycedrus

Šmrika, smrčika, crvena borovica ili morska borovica.

Žbun ili omanje drvo visine od 5 do 6 metara sa kosim naviše usmjerenim granama. Slična je prethodnoj vrsti (Juniperus communis) ali je veća i sa krupnijim bobicama crvenkasto-mrkaste boje.

Rasprostranjena je u čitavom sredozemnom području, a zalazi i u kopneni dio naše zemlje u sve dijelove koji se odlikuju većom toplotom i sušnošću (tzv. sub-mediteranske oaze) dospijevajući u visine do oko 800 m nad morem. U našem primorju je vrlo česta na kamenjarima, u makiji (primorskom šibljaku) i na degradiranim površinama.

Bobice se mogu koristiti presne, mada im je ukus malo prejako aromatičan na terpentin, ili kuhane u vodi ili mlijeku, a također i kao začin različitih jela, naročito mesnih.

KLEKA — Juniperus communis

Porodica Cupressaceae - čempresi (borovica, venja, smreka, brinam, brinje).

Četinarski žbun visok 0,5 do oko 3 m, nepravilno razgranat, sa oštrim i uskim zimzelenim listovima (četinama). Vrlo sitni cvjetovi razvijaju se u pazuhu listova. Plod je bobica, koja sazrijeva u jesen i plavičasto-crnkaste je boje.

Kleka je jako ljekovita.

Rasprostranjena je od pobrđa do srednjeg planinskog pojasa u skoro čitavoj našoj zemlji, izuzev primorja.

Četine se mogu upotrijebiti za spravljanje aromatičnog vitaminskog čaja, a isto tako i bobice, koje sadrže i izvjesne količine šećera. Bobice se koriste i kao začin pri spravljanju različitih jela, naročito od mesa divljači.

Slično se upotrebljava i podvrsta obične kleke polegla kleka - Juniperus nana, koja je znatno niža i sa polegnutim granama, a raste iznad visinskog pojasa u kome se javlja obična kleka.

NAVALA - Nepbrodium filix mas

Porodica Polypodiaceae - paprati (paprat, muška paprat, navalče, pampunka, paprad, praprat, glistna podlesnica, glistovnica).

Višegodišnja biljka, visoka 30 do 100 cm. Listovi joj izbijaju pravo iz zemlje i poredani su u krug. Sasvim mladi (prilikom izbijanja) uvijeni su kao puž, a kasnije se razvijaju i postaju dugački, dvostruko izdijeljeni i nejednako zupčasti, Pod zemljom se nalazi veliki mesnati podanak.

Rasprostranjena je skoro u cijeloj našoj zemlji, a raste po šumama, od viših brda pa do preko 1500 m nadmorske visine.

Sasvim mladi, sočni, još nerazvijeni listovi, koji su još uvijeni u spiralu kao puževa kućica, mogu da se upotrebljavaju za spremanje čorbi, variva i pirea u mješavini sa drugim divljim povrćem. Stariji, razvijeni listovi su čvrsti, sadrže dosta celuloze i smatraju se škodljivim. Podanak (podzemni dio) sadrži otrovne sastojke i ne može se upotrebljavati za hranu. Na mjestima na kojima se navala javlja u većoj količini, jedan čovjek može za jedan čas da sakupi do 5 kg nerazvijenih listova. Ako je skupljač neizvježban, može da je zamjeni sa drugom vrstom paprati, ali je takva zamjena bezopasna, jer se i ta vrsta može da upotrebi za jelo.

Ako vas zanimaju ukusna i zdrava jela od ljekovitog bilja slijedite link.

Nesanica na nervnoj bazi

Nesanicu na nervnoj bazi mogu ublažiti bosiljak i nana

Uzeti po dvije žlice sitno isjeckanog lista i cvijeta bosiljka (Ocimum basilicum), lista nane (Mentha piperita) i lista ružmarina (Rosmarinus officinalis).

Sipati u 1,4 litra proključale vode i ostaviti da stoji dva sata. Procijediti i zasladiti medom.

Piti po 2 dl prije i nakon ručka, večere i pred spavanje.

Ljekovita biljka Kava kava

Biljka kava-kava sve više privlači pozornost zbog svojega dobrog anksiolitičkog učinka.

O njoj se govori kao o super-biljki jer bi možda mogla zamijeniti benzodiazepine. Naime, dok benzodiazepini mogu izazvati ovisnost, dovesti do smetnja pamćenja i pogoršati depresiju, dotle kava-kava otklanja anksioznost, poboljšava raspoloženje i kognitivne funkcije, a sve to bez razvoja ovisnosti.

Istraživač na otoku Fiji, Levin, još je davne 1884. godine zapazio da kava-kava "bistri um i izoštrava mentalne sposobnosti". Naime, korijen biljke kava-kava na pacifičkim se otocima tisućljećima rabi za pripremu napitka uz tradicionalni religiozni obred koji umiruje i opušta.

Još malo detalja o ovoj ljekovitoj biljci.

Kukuruz snižava krvni tlak

Kukuruzno zrno bogato je vlaknima koja snižavaju razinu kolesterola u krvi.

Tri žlice kukuruznog brašna stavite u 3 dl hladne vode. Ostaviti da stoji tri do četiri sata.

Pripremljeni napitak ne treba miješati. Brašno ostaviti na dnu posude kao talog.

Ovaj napitak treba konzumirati svakodnevno, u dužem periodu, a kome prija, može ga redovno piti umjesto vode.