9 namirnica za Crohnovu bolest

Iako prehrana namijenjena osobama oboljelima od Crohnove bolesti treba biti prilagođena svakom pacijentu posebno, mi vam predstavljamo 9 laganih namirnica koje ne štete probavnom sustavu i ne izazivaju neugodne simptome.

Bademovo mlijeko

Brojne osobe s Crohnom ne podnose laktozu. Srećom, bademovo mlijeko predstavlja sjajnu alternativu mliječnim proizvodima životinjskog porijekla. Priprema se od mljevenih badema, a ovaj obogaćeni napitak može sadržavati jednaku količinu kalcija kao i klasično mlijeko. Osim toga, bademovo mlijeko sadrži i vitamine D i E, ali ne sadrži kolesterol ili zasićene masne kiseline. Također ima manje kalorija od kravljeg mlijeka.

Jaja

Mućkana, tvrdo ili mekano kuhana – bez obzira na koji ih način pripremate, jaja predstavljaju jeftin izvor lako probavljaju proteina. Stoga se pobrinite da se uvijek nađu u vašem frižideru.

Zobena kaša

Netopljiva vlakna koja se skrivaju u sirovom povrću, voću i orašastim plodovima - privlače vodu u debelo crijevo i na taj način mogu pojačati proljev kod osoba s upalnom bolesti crijeva. S druge strane, zobene pahuljice sadrže topiva vlakna koja upija vodu i sporije prolaze kroz probavni trakt. Skuhajte zobene pahuljice kako bi bile mekane – i eto vam odličnog doručka.

Povrtne juhe

Osobe s Crohnom, u većini slučajeva, izbjegavaju povrće jer ono sadrži netopljiva vlakna. Umjesto toga se odlučuju za ugljikohidrate koji ne sadrže hranjive tvari. No, stručnjaci tvrde kako pacijentima, čak i tijekom napadaja, može goditi pasirano povrće poput bundeve, butternut tikve, mrkve i peršina.

Losos

25% kalorija koje oboljeli unose u organizam bi trebalo potjecati iz proteina, Ovaj omjer predstavlja ključ za ozdravljenje. Nemasni proteini, kao što su morski plodovi, predstavljaju najbolji izbor. Riba je vrlo korisna, pogotovo ona bogata omega-3 masnim kiselinama, poput lososa. Škampi i bijela riba su također hranjive i lako probavljive. Pripremite plodove mora na pari ili grilu. Pečenje na ulju je strogo zabranjeno!

Tropsko voće

Iako pacijenti s Crohnom vjeruju da moraju izbjegavati svo povrće, dobra je vijest da su tropski plodovi poput banana lako probavljivi. U tu se skupinu ubrajaju i mango te papaja. Ove voćke obiluju hranjivim nutrijentima. Tako papaja sadrži enzime papain koji pomaže organizmu probaviti proteine. Mekana voćka također obiluje vitaminima C i A, folnom kiselinom i kalijem. Dobar izbor je i dinja.

Perad

Piletina i puretina su iznimno bogate proteinima. Ograničite se samo na bijelo meso, ako želite konzumirati bezmasne dijelove peradi. Ona je lagana i lako probavljiva što ju čini nezaobilaznim izvorom proteina za svaku osobu s upalnom bolesti crijeva.

Avokado
Mekan, gladak i prepun korisnih masti, vitamina B i E te kalija, - avokado bi se definitivno trebao naći na vašem meniju, ako imate Crohnovu bolest. Riječ je također o jednom od voćnih plodova koje sadrže topiva vlakna koja gode probavi.

Riža

Tradicionalni izbor za svakoga tko pati od želučanih teškoća. Iako bijela riža i drugi rafinirani ugljikohidrati možda nisu super hranjivi, oni su povoljni za crijeva. Samo pripazite da ovi jednostavni ugljikohidrati ne "istisnu" proteine i dobro kuhano povrće iz vaše prehrane.

Prehrana za policistične jajnike

U zadnje vrijeme se sve češće susrećemo sa tegobom policističnih jajnika. Skoro pa epidemija žena s istim problemom u ginekološkim ordinacijama ne ohrabruje. Međutim, iako se ne zna točan algoritam kako dolazi do njihove pojave, postoji jedna sigurna povezanost upravo između prehrane i policističnih jajnika.

Neki od simptoma policističnih jajnika uključuju neredovite menstruacije ili njihov izostanak, izraženija dlakavost lica, prsa, abdomena (trbuha), stanjivanje kose ili čak predjeli ćelavosti na glavi, akne, tegobe kod regulacije tjelesne mase, smanjena plodnost.

Policistični jajnici su kompleksan problem

Nakupljanje masnoće u srednjem i gornjem dijelu trbuha naziva se centralna ili središnja pretilost, gdje osobe u tom slučaju imaju oblik jabuke (naspram gdje se masnoća nakuplja na bokovima, pa tijelo više poprima oblik kruške, koji je poželjniji i sigurniji za žene).

Zašto oblik jabuke ukazuje na problem? Pretilost koja je javlja u središnjem dijelu nosi sa sobom komplikacije poput pojave visokog krvnog tlaka, ali u slučaju policističnih jajnika i drugih komplikacija sa hormonima. Naime, znanstvena istraživanja koja su koristila ultrazvučna mjerenja, otkrila su da žene sa policističnim jajnicima imaju veći udio središnje pretilosti. U tom slučaju, često dolazi do pojave inzulinske rezistancije, koji je jedan od koraka prema razvijanju šećerne bolesti tip 2.

Povećana tjelesna aktivnost i promjena životnih navika je ključni korak u hvatanju u koštac sa policističnim jajnicima. Prema istraživanju objavljenom 2003 godine u Clin Diabetes, procjenjuje se da 50% žena koje imaju policistične jajnike, imaju indeks tjelesne mase veći od 27kg/m2, ili je čak pretilo, gdje je indeks tjelesne mase veći od 30kg/m2! Također, studije su pokazale da žene koje pate od policističnih jajnika osim inzulinske rezistencije i središnje pretilosti, imaju veće razine testosterona, a manje luteinizirajućeg hormona, što objašnjava pojačanu dlakavost, ali i teže usklađivanje tjelesne mase.

Dijete ne dolaze u obzir!

Kod liječenja policističnih jajnika, cilj nije brzi gubitak tjelesne mase (kojeg vrlo često slijedi jo-jo efekt) već dugotrajna promjena prehrambenih navika, gdje tjedno gubimo od pola do jedan kilogram, gdje je pojava jo-jo efekta vrlo mala. Promjena životnih navika je prvi i vrlo važan korak u liječenju policističnih jajnika. Policisični jajnici su problem mnogih žena, te zahtjeva multidisciplinarno liječenje. Stoga, dijete ne dolaze u obzir!

Što učiniti i gdje krenuti?

Svako putovanje počinje prvim korakom. Tako i promjene putem prehrane trabaju nastupiti postepeno, uključivati ih redovno kako bi postale i ostale stalne. Znanstvena istraživanja su dokazala da čak i mali gubitak od 5% ukupne tjelesne mase može potaknuti ovukaciju, a redovita tjelesna aktivnost i bez gubitak tjelesne mase pokazuje poboljšanje simptoma i pozitivnu sliku o svom tijelu. Dakle, treba krenuti sa promjenom prehrambenih navika i tjelesnom aktivnosti od tri puta tjedno po sat vremena. Promjene u prehrambenim navikama uz aktivnost trebaju dovesti do postepenog gubitka tjelesne mase, gdje svakako preporučam uz liječnički savjet i nutricionistu koji će voditi kroz proces preobrazbe. Nikao ne treba zaboraviti - uspjeh je još izgledniji kada se istim naporima za promjenom životnih navika pridruže i drugi članovi obitelji. 

Prehrana za policistične jajnike

Prehrana koja će pogodovati policističnim jajnicima svakako ima svoje čvrste temelje u mediteranskom načinu prehrane;
riba
perad
sir
mahunarke
umjerene količine žitarica koje svakako trebaju biti integralne, odnosno cjelovite (kruh, tjestenina, njoki, riža..)
pregršt zelenog lisnatog povrća, raznog voća
maslinovo ulje
Znanost već dugo godina stoji iza blagotvornog djelovanja mediteranske prehrane i tjelesne aktivnosti.

Omega 3 masne kiseline se preporučaju osobama sa šećernom bolesti i srčanožilnim bolestima, zbog protuupalnog djelovanja. Izvor omega 3 masnih kiselina su plava morska riba, lanene i chia sjemenke. Maslinovo ulje također obliuje omegama – omega 9 masnim kiselinama. Znanstvena istraživanja također preporučaju prehranu koja je niskog glikemijskig indeksa, odnosno; birajte integralnu tjesteninu i kruh umjesto bijele, izbjegavajte slatkiše i slastice, a sve što je škrobno (krumpir, kruh, tjestenina, njoki, žitarice, museli itd.) na tanjur stavljajte u veličini svoje šake. Preporuka je u prehranu uvesti više prehrambenih vlakana, gdje je odličan izvor zeleno lisnato povrće, umjerene količine integralnih žitarica i voće.

I za kraj, šaku orašastih plodova uvijek nosite sa sobom u džepu. Sjetite se da se put reguliranja tjelesne mase i borbe sa policističnim jajnicima traje, međutim da se nakon ustrajnosti vide rezultati.

Kako uvesti vlakna u prehranu?

Jedite cijelo voće umjesto da pijete voćne sokove. Velika količina prehrambenih vlakana nalazi se u kori voća.

Obratite pažnju na deklaracije: tražite proizvode koji sadrže riječ "cjelovit", bilo da se radi o žitaricama, kruhu ili nekom od ostalih pekarskih proizvoda. Na deklaracijama je često naznačeno i koliko prehrambenih vlakana proizvod sadrži. Umjesto grickalica jedite svježe povrće. Započnite dan cjelovitim žitaricama koje sadrže vlakna. Na taj ćete način već rano ujutro potaknuti probavne procese u organizmu. Salatama, varivima i juhama dodajte leće i sjemenke.

Proizvode od bijelog brašna i rafinirane žitarice (kruh, rižu, tjesteninu) zamijenite cjelovitima. Barem jednom tjedno pojedite vegetarijanski obrok.

Prehrambena vlakna iznimno su važna za mnoge procese u našem organizmu. Uvedite ih u vašu svakodnevnu prehranu jer su ona nevidljivi čuvari vašeg zdravlja!

5 sokova za ravniji trbuh

Evo nekoliko sokova koji su odličan dodatak dijetalnoj prehrani te su idealni u borbi protiv nadutosti.

Vitaminska voda

Sastojci: svježe voće, svježi začini po želji, voda

Kombinacije voća:

• Limun, limeta i naranča
• Malina i limeta
• Menta, krastavac i zelena jabuka
• Lavanda i borovnica
• Naranča, limun, klementine i đumbir
• Ananas, menta i đumbir

Voće narežite na tanke šnite ili kockice i ubacite u staklenku posudu, dodajte začin te sve prelijte vodom. Ostavite da odstoji u hladnjaku 4 do 6 sati uz povremeno miješanje.

Napitak od mente

Sastojci: 1l vode, 3 vrećice čaja od mente, malo soka od limuna, led

Zakuhajte vodu i dodajte čaj, dok je topao zasladite ga sa malo meda, rashladite na sobnu temperaturu, prelijte u staklenu bocu i ohladite u hladnjaku. Za jači okus možete dodati malo limunovog ili limetinog soka. Poslužite u čaši sa ledom i limunom.

Napitak od ananasa

Sastojci: 1 ananas, 1 žličica lanenog ulja, 2dl hladne vode i po želji malo soka od limuna ili limete

Ananas rashladite, očistite i narežite na kockice, ubacite u blender te dodajte žličicu lanenog ulja i vrlo hladne vode. Sve skupa izmiksajte i po želji dodajte malo soka od limuna ili limeta.







Napitak od grejpa

Sastojci: 1 do 2 grejpa, 2 jabuke, 1 komadić đumbira, šaka leda i 2 dl vode

Grejp ogulite i iscijedite u sokovniku te dodajte đumbir i oguljenu jabuku. Dodajte vodu te promiješajte. Poslužite u čaši s puno leda.

Napitak od zelenog čaja

Sastojci: 1l vode, 1 komadić đumbira, 2 žlice meda, 1 limun, 6 vrećica zelenog čaja

Vodu, đumbir i limun prokuhajte i pustite da vrije 5 minuta, zatim uklonite limun i đumbir. Dodajte zeleni čaj i med te pustite da odstoji 10 minuta. Izvadite vrećice, pustite da se ohladi na sobnoj temperaturi, stavite u hladnjak te poslužite sa kockicama leda.

Prirodni izvori magnezija

Magnezij je četvrti najzastupljeniji mineral u ljudskom tijelu. Oko 50% magnezija u tijelu se nalazi u kostima. Potreban je za preko 300 biokemijskih reakcija u tijelu. Održava normalnu živčanu i mišićnu funkciju, regulira ritam srca, održava imunološki sistem zdravim i čuva čvrstoću kostiju zajedno sa kalcijem.

Rani znakovi nedostatka magnezija su: gubitak apetita, mučnina, povraćanje, umor i slabost. Dugotrajni manjak magnezija donosi druge simptome: utrnutost, bockanje, grčevi u mišićima, promjene osobnosti, nepravilan ritam srca, grčevi u predjelu srca. Teški nedostatak magnezija uzrokuje niske razine kalcija u krvi.

Preporučene dnevne vrijednosti magnezija ovise o starosti i spolu osobe.

• 1-3 godine: 80mg
• 4-8 godina: 130mg
• 9-13 godina: 240mg
• 14-18 godina: 410mg muškarci / 360mg žene
• 19-30 godina: 400mg muškarci / 310mg žene
• Iznad 31 godinu: 420mg muškarci / 320mg žene

Izvori magnezija u hrani

Zeleno lisnato povrće je dobar izvor magnezija jer klorofil koji daje listovima zelenu boju sadrži molekulu magnezija u centru. Mahunarke su također relativno dobar izvor. Avokado ima najviše magnezija od sveg voća, jedan avokado ima 103 miligrama magnezija što je 26% minimalne dnevne količine magnezija potrebnog za zdravo ljudsko biće.

Najbolji izvori magnezija sa postotcima (na 100 grama) su:

• Bademi – 268mg (67% dnevne vrijednosti)
• Indijski oraščići – 260mg (65%)
• Kikiriki – 176mg (44%)
• Kuhani špinat – 87mg (22%)
• Kuhana soja – 86mg (21%)
• Banana – 27mg (7%)
• Krumpir – 25mg (6%)
• Čokoladno mlijeko – 23mg (6%)
• Sjemenke bundeve – 15g sjemenski sadrži 75mg (18%)
• Čokolada – 90mg (22%)
• Rakovi i kozice – 32mg (8%)
• Suhe grožđice – polovica šalice 28mg (7%)
• Kakao prah – 1 žlica 27mg (7%)
• Kivi – srednji kivi sadrži 23mg (6%)

Za dijabetičare je važno paziti na prehranu

Prije nego se krene u liječenje dijabetesa, morate znati da ishrana igra bitnu ulogu na tom putu.

Prvo što je važno to je smanjiti unos ugljikohidrata. Dijabetičari trebaju da se odreknu nezdravih masnoća iz dnevnih obroka, a umjesto toga da jedu zdrave i korisne namirnice obogaćene zdravim uljima kao što je ulje lana ili riblje ulje.

Nakon što se razina šećera u krvi vrati na normalnu vrijednost, u ishranu se može polako uvoditi maslac, maslinovo ulje i kokosovo ulje.

Također, jako je važno da obratite pažnju na unos minerala u organizam. Poznato je da dijabetes dovodi do nedostatka minerala u organizmu.

10 savjeta da ustrajete u dijeti

Jeste li znali da dobro isplanirani ciljevi u gubitku kilograma mogu činiti razliku između uspjeha i ponovnog odustajanja od plana da se dovedete u razumne okvire?

Pokušajmo si ove godine postaviti realnije ciljeve primjenjujući ove savjete:

1.            Postavite osobne ciljeve. Uzmite u obzir zdravlje, kondiciju, vrijeme koje imate i prema tome odredite očekivanja.

2.            Težite realnom gubitku kilograma. Zdrav gubitak kilograma dolazi polako i kontinuirano. To je mršavljenje od 0.5-1 kg tjedno što znači da morate potrošiti 500-1000 kcal dnevno više nego što unesete. Za početak, postavite za cilj gubitak 10% tjelesne mase.

3.            Koncentrirajte se na proces. Umjesto da vam cilj bude težiti 50 kg, postavite ciljeve koji će vas dovesti do željenog izgleda i forme kao što su redovito vježbanje ili redovit doručak. To su ciljevi kojima ćete mijenjati način života i održati se u formi kad do nje dođete.

4.            Mislite kratkoročno i dugoročno. Kratkoročni ciljevi će vas dovesti do dugoročnih sigurno i polako.

5.            Zapišite sve. Razradite detalje: Kako uklopiti šetnju u raspored. Kako izbjegavati pekarnice. Kad krenete, pratite napredak da vidite stižete li ciljeve.

6.            Odaberite datum. Vrijeme je ključno za mršavljenje i često je razlika između uspjeha i neuspjeha. Odredite datum početka i ne odustajte.

7.            Počnite polako. Mali koraci će vas dovesti do velikog uspjeha, a veliki cilj s nerazrađenim planom dovest će vas do ponovnog odustajanja. Sve aktivnosti s kojima krenete preintenzivno brzo će vam postati neugodne i odustat ćete.

8.            Planirajte krize. Svi koji su i pokušali promijeniti navike posustajali su i padali na putu do cilja upravo na kamenu spoticanja. Pokušajte unaprijed identificirati svoj kamen spoticanja (npr. tulumi, rođendani) i smisliti kako ćete ga zaobići ili se barem brzo vratiti na put.

9.            Vrednujte napredak. Svaki tjedan pregledajte ciljeve i ocijenite jeste li ih dostigli. Što ste napravili dobro i gdje niste briljirali? Napravite plan za taj dan i sljedeći tjedan i dajte sve od sebe. Vodite dnevnik.

10.          Po potrebi prilagodite ciljeve. Budite spremni mijenjati ciljeve prema konačnom planu. Ako konstantno trebate smanjivati ciljeve, vjerojatno ste ih previsoko postavili na početku i trebate se vratiti na savjet broj 1.

Zdravlje u jabuci

Stotine vrsta jabuka se na jelovniku može pronaći tijekom cijele godine jer se odlično skladišti i pritom ne gubi na hranjivoj vrijednosti.

Postoje stotine kultiviranih vrsta jabuka u svijetu. Najpoznatije i najčešće su crveni i zatni delišes, Granny Smith, Mclnosh, gala, Jonathan, idared, elstar. Gdje god se našli na kugli zemaljskoj, uz lokalne sorte vrlo vjerojatno ćete naići i na neku od ovih vrsta, objašnjava dipl. ing. Branimir Dolibašić, nutricionist iz Zagreba. Jabuka se najčešće jede sirova, nastavlja on, međutim, može se i kuhati, peći, fermentirati u jabučno vino, rakiju ili ocat. Gotovo je nemoguće naći sušenu jabuku na našim policama, koja je idealan međuobrok, koji može zamijeniti razne šećerne i nutritivne praznine kod djece i odraslih, kao što je to nekad bilo pravilo.

Prehrambeno vrijedni, slatki i ukusni dehidrirani listići jabuke zamijenjeni su slanim i slatkim grickalicama, koje u zamjenu za povoljnu cijenu nude maksimum saharoze, hidrogeniziranih masti i škroba - objasnio je Dolibašić dodajući kako je jabuka, unatoč drukčijoj medijskoj slici, u proizvodnji i primjeni u SAD-u premašila toliko propagiranu naranču.

Dijeta kao lijek od raka dojke?!?

Hrana zasigurno u dosta slučajeva pogoduje zdravlju čovjeka, pa može služiti i kao lijek. Ovom prilikom vam predstavljamo 'dijetu', ako je tako možemo nazvati, koja bi prema dugogodišnjem istraživanju doktorice Mary Flynn znatno smanjuje rizik od obolijevanja od raka.

Godinama su provođena mnoga istraživanja na ovu temu, također, mnoga istraživanja se rade i danas, no recimo da je slavna dijetetičarka Mary Flynn, nakon 25 godina istraživanja izradila jedinstven program prehrane koji pomaže u borbi protiv raka dojke.

Važno je napomenuti da se ovaj 'dijeta' program odnosi i na zdrave žene (preventivno djelovanje) i na oboljele od raka dojke.

Zašto kažemo dijeta? Primarni cilj ovog programa prehrane je gubitak suvišnih kilograma. Treba znati da gojaznost, odnosno pretilost povećava rizik od oboljenja od raka dojke, a pretilost dolazi i kao jedna od nuspojava liječenja ove opake bolesti.

Gubitak težine je dakle prvi korak, no to je tek početak borbe protiv raka dojke.

Nadalje, da bi liječili rak dojke potrebno je smanjiti biomarkere raka, to su proteini i druge tvari u krvi koje ukazuju na razinu rizika od oboljenja od raka.

Kako znati dali ova dijeta uopće djeluje?

Teško je pričati o izlječenju konkretno, zato rak i nosi epitete opaka bolest, neizlječiva i slično, no sa druge strane treba znati da su provedena istraživanja pokazala odlične rezultate koji potkrepljuju teoriju ovog načina liječenja.

Naime, nedavno istraživanje otkrilo je da su žene koje su se pridržavale ove dijete uspjele da smanje tjelesnu masu, te ono što je više bitno uspjele su poboljšati biomarkere raka.

Dijeta doktorice Flynn bazirana je na mediteranskoj prehrani koja je već prije dokazala učinkovitost u smanjenju rizika oboljenja od raka. Ono po čemu se ova 'dijeta' razlikuje od drugih je i to što su namirnice koje koristimo u ishrani jako ukusne. Način prehrane dopušta da jedete kolače i druge slastice.

Kako se pravilno hraniti?

Ključ je u izboru namirnica, a da bi znali koje namirnice da konzumirate pridržavajte se sljedećih pravila:

Prema preporuci doktorice Flynn trebalo bi da izbjegavate meso, a tu se ubraja riba i drugi mesnati morski plodovi. U biti, meso se ne smatra lošom hranom, no ono uopće nema antikancerogeni učinak koji je ključan u ovom programu. Ako baš ne želite postati vegetarijanac tada birajte do 370 grama mesa tjedno, i to meso peradi ili morskih plodova.

Maslinovo ulje treba da postane izbor za zamjenu ostalih masnoća. Ono je jako bitno u borbi protiv raka dojke. Maslinovo ulje bogato je antioksidansima i vitaminom E. Maslinovo ulje usporava probavu pa vas tako duže održava sitima.

Cjelovite žitarice su važne u borbi protiv raka. One sadrže vlakna koja pomažu u reguliranju tjelesne mase te smanjuju razinu estrogena u krvi. Sve to dovodi do smanjivanja rizika oboljenja od raka.

Povrće obiluje sastojcima koji se uspješno bore protiv raka. Logično je da u vaš režim ishrane ubacite i odgovarajuće količine raznovrsnog povrća. Da bi sačuvali što više zdravih sastojaka u povrću nemojte ga puno obrađivati, potrudite ga se tek lagano prokuhati na maslinovom ulju.

Voće je jako zdravo no treba ga jesti umjereno. Voća možete jesti tri porcije na dan. Ono obiluje ugljikohidratima što znači da je jako kalorično. Da bi jeli voće sa što manje kalorija, trudite se birati voće koje ima prirodno tamniju boju. Što je boja tamnija, to je voće bogatije karotenoidima pa je bolje za vas.

Jela od mlijeka, sira i jaja treba ograničiti na dva obroka dnevno. To su dosta kalorične namirnice, no sa druge strane ne djeluju antikancerogeno, niti imaju neke druge jako zdrave komponente u sebi. Tek se može preporučiti konzumacija jaja, jer tako možete povećati razinu aminokiselina, vitamina i minerala u vašem organizmu.

Jelovnik za osobe koje boluju od dijabetesa

Šećerna bolest nije izlječiva, ali se može držati pod kontrolom uz odgovarajuće lijekove i prilagođenu, pravilnu ishranu. Koje namirnice se preporučuju, a koje treba izbjegavati?

U ishrani dijabetičara veoma je važan izbor pravih namirnica i dijete koja će omogućiti da se unose svi neophodni nutritivi, a da se u isto vrijeme nivo šećera u krvi održi u granicama normale.

Jelovnik oboljelih od šećerne bolesti veoma je raznovrstan i sadrži sve vrste namirnica (kao i kod zdravih ljudi). Iz ishrane se jedino izostavljaju šećer i slatkiši (bombone, kolači, keks, med...), ograničava se upotreba kruha i proizvoda od brašna (tjestenine), a razlog za to je činjenica da ove namirnice imaju visok sadržaj ugljikohidrata (šećera i škroba).

Meso, riba i jaja

Dijabetičari mogu da jedu sve vrste mesa, ali u njihovoj ishrani trebalo bi da prevladavaju ona posnija poput telećeg, junećeg, konjskog, pilećeg, kokošjeg i purećeg mesa. Iznutrice treba izbjegavati, naročito mozak, jezik i bubrege, jer sadrže previše masnoća.

Mlijeko i mliječni proizvodi

Preporučuje se konzumiranje obranog i acidofilnog mlijeka, jogurta (može i voćnog ako je dijetalan), kefira i posnih sireva.

Riba

Preporučuju se sve vrste riječne i morske ribe, dok morske plodove, a naročito školjke treba izbjegavati.

Jaja

Dijabetičarima se savjetuje konzumiranje bjelanaca jer su žumanca bogata mastima.

Zdrave, masnoće

Namirnice koje sadrže nezasićene masne kiseline trebalo bi da budu redovno zastupljene na meniju dijabetičara - plava morska riba, maslinovo, sojino, laneno i ulje kikirikija.

Kruh i tjestenine

Proizvode od bijelog brašna trebalo bi zamijeniti onima od integralnog, čiji unos također mora biti strogo kontroliran.

Povrće je najvažnija hrana za dijabetičare

Neke vrste povrća sadrže veću količinu ugljikohidrata, pa se njihov unos mora ograničiti (grah, grašak, mrkva, krumpir, cikla, crni luk). Ali zato se zelje, spanak, blitva, list vinove loze, boranija, tikvice, paprika, paradajz, krastavac, razne vrste zelenih salata, plavi patlidžan, celer, peršin, rotkvice, kupus, kelj, prokelj, gljive, praziluk, bijeli luk, brokoli i karfiol mogu konzumirati u neograničenim količinama. Povrće može da se koristi kao sirovo (salate), kuhano (variva) ili pečeno (krumpir, cikla, plavi patlidžan, paprika).

Voće i prerađevine od voća

Oboljeli od šećerne bolesti morali bi da izbjegavaju trešnje, kruške, grožđe, banane, svježe smokve, ananas, mango, avokado. Suho voće (grožđe, šljive, smokve, urme, kruške, borovnice...) sadrži 5-6 puta više ugljenih hidrata od sirovog voća, pa se ne preporučuje u ishrani dijabetičara.

Zaslađivači

Upotreba raznih vrsta umjetnih zaslađivača dijabetičarima je dozvoljena, pod uvjetom da se pridržavaju uputa o ograničenju količine koje se nalazi na pakiranju takvih proizvoda.

Kako na prirodan način smanjiti razinu masnoća u krvi?

Naše tijelo posjeduje mehanizme koje nazivamo autokoide (auto - sam; akos - liječi) to jest stvara ih sam organizam koristeći se tvarima iz naše prehrane što dovodi do toga da se prirodnim putem organizam bori protiv nastalih poremećaja.

Suvremeni čovjek nastoji pomoću lijekova te raznih dijeta smanjiti povišene masnoće, a pritom ne iskorištava najjače oružje, a to je promjena prehrane. Znano nam je da je posljedica konzumiranja visokokaloričnih proizvoda od mlijeka do jaja te višestruko zasićenih masnoća, kao što je masna kiselina omega 6, ubrzo dovodi do porasta kolesterola (unosimo ga hranom, ali ga i stvara organizam), masnoća u krvi sa svim štetnim posljedicama takve prehrane. Rješenje je potrebno tražiti u unošenju omege 3 i omege 9 (maslinovo ulje), koje ubrzo normaliziraju, to jest uravnotežuju i smanjuju štetno djelovanje povišene omege 6. Visok krvni tlak (hipertenzija) i kolesterol, prema dosadašnjim znanstvenim istraživanjima, među najvećim su rizičnim faktorima najčešćih oboljenja naše civilizacije. Visoka razina kolesterola u krvi dovodi do kardiovaskularnih oboljenja.

Omega 3, koja se nalazi u ribama sjevernih mora, izuzetno je djelotvorna, posebice za kardiovaskularni sustav. Sprečava stvaranje tromba, pomaže opuštanju i proširivanju krvnih sudova, povećava elastičnost membrane crvenih krvnih pločica, smanjuje smetnje srčanog ritma, smanjuje količinu ukupnog kolesterola i triglicerida, povećava nivo HDL-a i tako smanjuje ovapnjenje vena i krvnih sudova i u srcu, smanjuje visok krvni tlak, smanjuje mogućnost nastanka upale zidova krvnih sudova, sprečava sužavanje krvnih sudova i nastanak tromba. Zaustavlja diobu zloćudnih stanica, sprečava stvaranje metastaza ili smanjuje mogućnost njihova nastanka. Štite srce i mozak od udara, od razvoja autoimunih bolesti, smanjuje rizične faktore nastanka karcinoma i rast arterioskleroze, omogućuje odstranjivanje teških metala iz tijela. Najveću djelotvornost pokazuje kod tumora jetre, gušterače, debelog crijeva, dojke, prostate i leukemije.

Za smanjenja kolesterola pomaže i kruh od cjelovitih žitarica koji u probavnom sustavu nabubri vezujući žučnu kiselinu koja je prethodno vezala na sebe kolesterol te na taj način pomoću balastnih tvari odvodi iz našeg organizma kolesterol. Narodna medicina preporučuje orahe za ravnotežu masnoća.

Uzme se 21 orah te se svaki dan ujutro, u podne i uvečer pojede po jedan orah i tako sedam dana. Ovaj provjeren i djelotvoran narodni recept podsjeća da se slično liječi sličnim, imajući saznanja o bogatstvu masnoća u orahu. U savjetima za povišene masnoće, uz savjet o promjeni prehrane (ne dijete), nastojimo vas upozoriti na važnost svakodnevne uporabe začina u prehrani kao što su luk, češnjak, đumbir, kurkuma, kim i lan. Češnjak ponajprije ima preventivno djelovanje, dakle sprečava nastajanja bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, moždani udar, tumori, infarkt, povišene masnoće, snaženje obrambenog sustava. Kurkuma se preporučuje kod povišenog kolesterola i triglicirida jer snižava postotak kolesterola, triglicerida u krvi, djeluje antitoksički, antimikrobno i slično. Uzimamo je u obliku praška kojim začinjavamo jelo 1-2 puta na dan. Đumbir smanjuje i uravnotežuje masnoće u krvi (kolesterol, triglicerid, lipide) te ujedno sprečava štetno djelovanje na stjenke krvnih žila, sprečava upalu i stvaranje ugruška odnosno tromba. Uzimamo ih u obliku praška kojim začinjavamo jelo 1-2 puta na dan. Lan kod problema s masnoćama u krvi postaje klin kojim se vrlo brzo i na prirodan način odstranjuju povišene masnoće, a ujedno okrepljujete cijeli organizam njemu neophodnim sastojcima toliko potrebnim za rast stanice i ravnotežu metabolizma masnoće. Danas se više ne sumnja u lan i slobodno mogu reći da nam je to nužna namirnica koju, ako do sada nisam, moramo na neki način uvrstiti u našu prehranu. Bilo da ga posipamo po raznim salatama, dodajemo raznim jelima, i to mljeven neposredno prije uporabe, ili pripremimo čaj od sjemena lana. Evo najvažnijih razloga zašto je to tako sjeme lana sadrži masnu kiselinu omega 3 (alfalinolenska kiselina, linolenska kiselina), u lanu ima sedam puta više masne kiseline omega 3 nego u orahu koju naš organizam mora unositi hranom jer je sam ne može sintetizirati.

Prirodni lijekovi: biljke, voće, povrće…

KOPRIVA pobuđuje izmjenu tvari, jača i čisti krv i cijeli organizam od masnoća, liječi bolesti metabolizma, jača imunitet, snižava visok tlak.

STOLISNIK tisućljetna tradicija stolisnika bilježi da se ova biljka oduvijek upotrebljava i u liječenju i u sprječavanju infekcije kod vanjskih i unutarnjih krvarenja, ženskih bolesti, za čišćenje krvi i izbacivanje sekreta te unutarnjih upalnih procesa (mokraćni organi, želudac, crijeva).

POVRĆE: artičoka, crna rotkva, kukuruz, kupus, kiseli kupus, mak, mrkva, soja, špinat itd.

VOĆE: grejp, jabuka, limun, lubenica, naranča, šipak itd.

ORAŠASTI PLODOVI: kesten, kikiriki, kokos, lješnjak i orah.

RIBE: srdela, skuša...

Ojačajte imunitet zdravom prehranom

Dolaskom hladnijih dana dolazi sve veća koncentracija virusa u zraku. Da bi ostali zdravi i vitalni valja se zaštititi i prevenirati oboljenja. Osim pripravcima iz ljekarni, zaštititi se možemo i pravilnim izborom namirnica.

Prvo da naučimo što je to imunitet? Imunitet je sposobnost organizma da se obrani od raznih bolesti, infekcija i zaraza. Jesen i zima su godišnja doba kada su prehlade, infekcije dišnih putova, gripe i ostale bolesti puno učestalije nego u ostatku godine. Svaka osoba ima određeni imunitet, netko jači, netko slabiji, no svakako ga je važno dodatno ojačati, odnosno aktivirati. Stručnjaci se slažu da je za jačanje imuniteta svakako potrebno povećati unos vitamina A, C i E te minerala cinka, selena i željeza. Potrebu za spomenutim elementima objašnjavaju činjenicom da su oni nužni za pravilan rad imunološkog sustava.

Najbolje je da vitamine i minerale uzimate u prirodnom obliku, na način da konzumirate što raznovrsniju prehranu. Zbog stila i tempa života ponekad to nije moguće pa stoga mnogi posežu za suplementima. Vitamini i minerali imaju niz prilično važnih uloga u tijelu, a njihovi metabolički putovi međusobno su povezani.

Vitamin C jak je antioksidant. On sudjeluje u stvaranju kolagena, omogućava apsorpciju željeza, te je važan za povećanje otpornosti organizma kod infekcija jer sudjeluje u imunološkoj aktivnosti leukocita i u proizvodnji interferona.

Vitamin C štiti dišne putove, a pronalazimo ga u ribljim uljima, jetricama, mrkvi i svim drugim narančastim namirnicama, tamnozelenom povrću i jajima. On je posebno važan pušačima i oni bio ga posebno trebali nadoknađivati jer taj vitamin smanjuje štetno djelovanje nikotina u organizmu. Vitamina C ima i u šipku, višnjama, kupinama, paprici, malinama, naranči, peršinu i drugim sličnim biljkama.

Pored vitamina C potreban nam je i  vitamin E. On se pokazao izvrsnim pri smanjivanju umora koji se najčešće javlja na prijelazu godišnjih doba.

Najviše vitamina E pronaći ćemo u namirnicama kao što su losos, sve vrste sjemenki te u orašastim plodovima.

Kad je pak o selenu riječ, također vrlo važnom mineralu za jačanje imuniteta, potrebno je znati da je do njega najteže doći u prirodnom obliku. Ima ga u mesu, grahoricama, plodovima mora i u ekološki uzgojenoj cikli.

Niska razina željeza u tijelu povezana je s gubitkom krvi, kroničnim bolestima i infekcijama, malignim oboljenjima te kožnim bolestima. Željezo je u organizmu u najvećem postotku prisutno u hemoglobinu, ali i u mioglobinu te u mišićima i bjelančevinama. Najvažniju ulogu za naš organizam imaju ioni željeza jer vežu i transportiraju kisik do svake stanice. Što je željeza više, to je i opskrbljenost kisikom veća. Postoje dva oblika željeza: hem i non-hem. Željezo hem nalazi se u namirnicama životinjskog porijekla i lako se apsorbira, a non-hem uglavnom u namirnicama biljnog porijekla, a da bi se poboljšala njegova apsorpcija potrebno ga je unositi zajedno s vitaminom C.

Željezo pronalazimo u mesu, ribi, grahu, grašku, tamnozelenom lisnatom povrću, sušenom voću i orasima.

Cink sastavni dio mnogih enzima, a potreban je za katalitičke i strukturalne funkcije u organizmu, može aktivirati ili inhibirati enzime, potreban je svakoj stanici našeg tijela.

Tako je, primjerice, u crvenim krvnim stanicama 60 posto cinka u hemoglobinu. Apsorpcija cinka smanjuje se ako se u većoj količini koriste kalcij i fosfat, a ako ga u organizmu nema dovoljno, uzrokuje slabljenje imuniteta. On je relativno netoksičan, a uzima li ga se više od 150 mg dnevno može interferirati s metabolizmom željeza i bakra. Namirnice bogate cinkom su: pšenične klice i žitarice (osobito raž), sjemenke bundeve, suncokreta i sezama, plodovi mora, mahunarke (soja, grah, grašak, slanutak, leća), orasi, lješnjaci, bademi, nemasno mlijeko i meso, riba, jaja, kikiriki, brokula, cvjetača, prokulica i kupus. U svakoj namirnici postoje nutrijenti prijeko potrebni za očuvanje zdravlja i vitalnosti, pa bismo trebali jesti što raznovrsniju hranu, izbjegavati slatkiše, alkohol i druge nutritivno bezvrijedne namirnice. Tako ćemo se izvrsno osjećati cijele godine.

Beta glukan slovi kao najbolji imunostimulator današnjice. Riječ je o polisaharidu dugog lanca, prirodnoj supstanci koja se dobiva izolacijom iz stjenke kvasca Saccharomyces cerevisiae.

Beta glukan ima nevjerojatnu sposobnost aktivacije imunološkog sustava što ga čini jednim od glavnih pomoćnika u borbi protiv niza bolesti današnjice. Izuzetan je upravo zbog toga jer na potpuno prirodan i siguran način aktivira pojedine komponente imunološkog sustava, čime uzrokuje niz kaskadnih reakcija u organizmu, a imunološkom sustavu daje dodatnu snagu. Niz kaskadnih aktivacija pojedinih čimbenika započinje prije svega aktivacijom makrofaga. Njihova je osnovna zadaća borba protiv stranih, nepoželjnih i otpadnih tvari u organizmu.

Beta glukan u prirodi pronalazimo u žitaricama i gljivama, a najčešće se dobiva iz kvasca, slada, zobi i ječma. 

vaka od navedenih namirnica, bilo da se radi o gljivama ili žitaricama, sadrži različitu količinu beta glukana no kao takav, on je nepročišćen i nalazi se u namirnici uz mnogo drugih spojeva.

Konzumiranjem namirnica koje u svom sastavu imaju beta glukan teško da će se postići jači efekt aktivacije imunog sustava jer se on ne nalazi u čistom obliku. Svojim djelovanjem pomaže kod virusnih, bakterijskih i gljivičnih infekcija, autoimunih oboljenja, malignih bolesti, uslijed kemotrapije, zračenja itd.

Namirnice koje jačaju imunitet

Jaje je uz orašaste plodove dobar izvor cinka, a osim cinka odličan je izvor i selena, vitamina B12, vitamina A i D, kao i B6, te fosfora, riboflavina, pantotenske kiseline, željeza i folata. Predstavlja omiljen doručak u mnogim domovima što zbog vrijednih sastojaka, a što zbog raznih načina pripreme. Način pripreme jaja ne utječe bitno na sastav već na samu kalorijsku vrijednost. Sastoji se od ljuske, bjelanjka koji čini dvije trećine jajeta i žumanjka koji čini ostatak.

Cikla je korijenasto povrće, lako probavljivo, a karakterizira je i činjenica da na 100g cikla ima svega oko 46 kcal. Bogata je magnezijem, željezom, fluorom, kalijem, fosforom, kalcijem, sumporom, jodom, bromom, litijem, rubidijem i stroncijem. No, nije samo moćna ova biljka kada su u pitanju minerali, ona je i „čuvar" nekolicine vitamina B skupine, dobar je izvor i mangana i vlakana.

Idealno je vrijeme da se odlučite za malo voćnog okusa tijekom dnevne jesensko – zimske rutine. Upravo se tijekom studenog i prosinca u dućanima i na tržnicama može kupiti šipak ili nar, voće puno antioksidanata, koje sadrži obilje vitamina C (čak 1250 mg/100g namirnice) i A (čak 800 mikrograma/100g namirnice). Šipak u sebi sadrži folnu kiselinu i vitamine K i E te željezo. Na 100g nara sadržano je svega 74 kalorije.

Losos je morska riba koja se mrijesti u riječnoj ili jezerskoj vodi. Karakterizira je narančasto – crveno, odnosno ružičasto meso, a posebnu pažnju zaslužuje jer sadrži omega 3 masne kiseline. Energetska vrijednost svježeg lososa u 10 dkg iznosi 116 kalorija. Losos je dobar za jačanje imuniteta jer sadrži fosfor, selen, kalij, tiamin, niacin, pantotensku kiselinu, vitamin B6 i B12 i riboflavin.

Teletina je meso koje se dobije od teladi stare tri tjedan do pola godine. Slabe je energetske vrijednosti, u 10dkg telećeg buta ima oko 120 kalorija. Teleće meso sadrži cink, bakar, fosfor,bakar, a dobar je izvor i selena. Bogat je izvor vitamina B kompleksa (B12, 6), a niacina, pantotenske kiselinei riboflavina.

Koliko ste puta u kino dvorani pratili radnju napetog filma grickajući bundevine sjemenke? A koliko je vas tada znalo da se upravo u tim trenucima hranite najhranjivijim dijelom bundeve? Sjemenke bundeve bogate su omega 3 masnim kiselinama, mastima , bjelančevinama i ugljikohidratima. Sadrže i vitamine,a posebno valja istaknuti da su bogate željezom, fosforom, kalijem i kalcijem.

Presna depurativna ishrana

Preporučuje se najviše u proljeće i u ljeto. Ovaj režim ishrane olakšava odstranjivanje toksina i štetnih materija iz organizma, uz istovremeno postizanje uravnoteženog odnosa vitaminskih i mineralnih materija, što je organizmu koji je osiromašio u ovim vitalnim elementima tokom zimskog perioda itekako potrebno.

Ovakva ishrana se prakticira kao lijek za određene bolesti, u kratkim periodima, od 3 do 7 dana mjesečno.

Terapija se izvodi kao:

08:00 - 250 ml soka od paradajza ili celera, uljasto voće (orasi, lješnjaci, bademi ili masline), graham (mekinjavi) kruh

12:00 - Tanjur salate od koprive, maslačka i vodopije, prelivene sokom od limuna i uz dodatak malo ulja i prirodnih začina, nastrugana mrkva, endivija, celer, krastavac, slatka paprika, špargla, sa sokom od paradajza i prirodnim začinima. Graham ili crni (dobro ispečeni) kruh

17:00 - Tanjur salate od presnog voća

19:00 - 250 ml soka od celera

Složenac od riže i povrća

Sastojci:

1 šalica luka izrezanog na kockice

1 šalica polumjeseca mrkve

1 šalica kupusa izrezanog na rezance

1 žlica sezamovog ulja, prstohvat morske soli

3 šalice kuhane riže

1 žlica tahinija (sezamovog maslaca)

1 žlica misa ječmenog

Priprema: Povrće pirjajte na ulju i slažite u posudu za pečenje. Slaže se red povrća, red riže i završi sa rižom. Prelijte s razmućenim tahinijem i misom i pecite oko 30 minuta na 200°C.

Varijante: Može biti preljev od gljiva ili bešamel preljev.

Salata s orasima

Sastojci:

200g mladog lišća maslačka

50g oraha

pasta od soje (miso), ili jabučni ocat

malo vode

Priprema: Listove operite, ocijedite i sitno nasjeckajte. Orahe popržite, nasjeckajte ili grublje sameljite, te izmiješajte s lišćem. Sojinu pastu razrijedite s malo vode i prelijte preko salate, a u nedostatku tog sastojka salatu možete preliti jabučnim ili vinskim octom. Umjesto oraha može se upotrijebiti suncokret, lješnjaci, bademi ili kikiriki.

Ova salata uopće nije gorka za jelo, jer je izostavljenu sol, koja pojačava gorki okus.

Ječam

Ječam se kao kultivirana biljka uzgajao još u kameno doba. Materijalni tragovi kulture ječma pronađeni su u porječjima Eufrata i Tigrisa, u dolini Nila i u sojenicama švicarskih jezera. Stari Grci su ga smatrali darom Demetre "Majke žita", pa su joj posvećivali žrtvene kolače od ječmenog brašna. Isus je u Sermonu na planinama i na posljednjoj večeri dijelio kruh od cjelovite pšenice i ječma.

Ječam je žitarica koja po svom biokemijskom sastavu, a posebice po svojim ljekovitim svojstvima zaslužuje da ga što češće uvrstimo u naše jelovnike. Nizozemski istraživači su ustanovili da ječam sadržava i do 35% nezasićenih masnih kiselina koje smanjuju kolesterol u krvi, što nije slučaj s inim žitaricama. Zbog toga bi se prezreni "geršl" trebao što češće naći i na stolu imućnijih slojeva bez predrasuda o sirotinjskoj hrani.

Hranljive vrijednosti: Ječam sadržava 11% bjelančevina, 1.8% masti 73.4% ugljikohidrata, a bogat je i mineralnim sastojcima kalija, fosfora i magnezija te kalcija, natrija, sumpora, željeza, mangana, bakra, cinka, kobalta, fluora i joda. Sadržava sve vitamine iz skupine B, a u brašnu dobivenom od ječmenog slada ima i vitamina B12, koji je rijedak u namirnicama biljnog podrijetla, te vitamina E. To je posebno važno za potpune vegetarijance, jer pomanjkanje vitamina B12 može u duljem deficitnom razdoblju izazvati u organizmu ozbiljne poremećaje s teškim posljedicama.

Ljekovito djelovanje: Ječam ima niz ljekovitih učinaka. Kuhanjem ječmene kaše dobiva se ječmena sluz koja je važna dijetalna hrana kod bolesti grla i želuca, a služi i kao topli oblog za sazrijevanje čireva i oteklina. Ječmena kaša, gusto skuhana u svježem mlijeku, pospješuje stvaranje majčinog mlijeka. Ječme no brašno, prženo na maslacu i priređeno u obliku juhe, zaustavlja proljev, a kuhano sa smokvama i medom u obliku obloga liječi otekline. Ječmeno brašno kuhano u octu kao oblog liječi kožne bolesti, a samo izmiješano s octom bez kuhanja lijek je kod reumatizma zglobova. Zrna ječma spaljena na ploči štednjaka daju pepeo za posipanje gnojnih rana.

Ječmeni slad je dobra zamjena za bijeli šećer. Bogat je fermentima i stoga lako probavljiv, potiče lučenje želučanih sokova, pa je koristan u prehrani osoba s bolesnim želucem, za rekonvalescente, djecu i starije osobe.

Juhu od ječma s dodatkom povrća i začina postaje dijetno jelo koje se preporučuje posebno kod ljudi koji naginju debljini, kao i kod bolesnika s povišenim kolesterolom.

Pivo, priređeno iz ječma, hmelja i kvasca, nije samo osvježavajući napitak nego i lijek i sredstvo za jačanje zdravih i bolesnih. Sladno pivo, uzimano u umjerenim količinama, pobuđuje apetit i izlučivanje želučanog soka, čini masna jela prikladnijima za uživanje, odstranjuje pojavu žgaravice. Toplo pivo rastvara prekomjernu sluz u prsima, pospješuje mokrenje i odstranjuje teškoće u radu bubrega i mjehura. Ječam je dobar za žvakanje, krajnje lagan za probavu i hranjiv. Ima lagani hladeći učinak i zato je posebice pogodan u toplim mjesecima.

Ječmeni slad je dobra zamjena za bijeli šećer. Bogat je fermentima i stoga lako probavljiv, potiče lučenje želučanih sokova, pa je koristan u prehrani osoba s bolesnim želucem, za rekonvalescente, djecu i starije osobe.

Rižoto od čička

Sastojci:

2 šalice isjeckanog crvenog luka

2 šalice isjeckanog ili naribanog čičkovog korijena

3 šalice kuhane smeđe riže

2-3 žlice ulja, morska sol ili umak od soje

1 žlica sjeckanog peršina

Priprema: Luk se pirja na zagrijanom ulju dok ne postane staklast, doda se čičkov korijen i malo vode, te prstohvat soli. Poklopljeno se pirja 15-20 minuta, doda se kuhana riža. podlije malo vode i poklopljeno kuha na laganoj vatri dok čičak ne smekša. Pri kraju se doda 2 žlice umaka od soje ili još malo soli i prokuha 2-3 minute. Neposredno prije nego se posluži pospu se sjeckanim peršinom. U nedostatku smeđe riže može se upotrijebiti bijela (glazirana) riža, ali se ona bez kuhanja dodaje pirjanom povrću. Jedna šalica riže se zalije sa 2 šalice vode. Kuha se dok riža ne omekša.

Ovo jelo može bili lagana večera uz zelenu salatu, a uz dodatak kuhane mahunarke (grab, leća, slanutak, soja ili tofu sir od soje) i malo kuhanog ili parenog zelenog povrća potpun je obrok.

Varivo od graha azuki

Sastojci:

2 šalice graha azuki

4 šalice vode

kombu alga (zbog minerala i bolje probavljivosti)

2 lista lovora

1/2 šalice zobenih pahuljica

2 žlice maslinovog ulja

1 šalica sjeckanog luka

1 vezica mladog luka

Priprema: Azuki skuhati kao u receptu 'Juha od graha azuki'. Na maslinovom ulju pirjati crveni luk, dodati grahu i za zgušnjavanje ubaciti zobene pahuljice. Sve zajedno kuhati još 15 minuta. Prilikom serviranja ukrasiti tanjure nasjeckanim mladim lukom.

Pripravci za ublažavanje tegoba u probavnom sustavu

Stomatologici, amari, emolijensi (antiulkusna sredstva) i antacidi, karminativi ili antiflatulansi i digestivi, koleretici (kolekinetici, kolagogi), hepatici (hepatoprotektivi), antiemetici, laksativi ( purgativi) i antidijaroici.

Stomatologici su sredstva za liječenje usne šupljine najčešće kod upalnih procesa u usnoj šupljini, afti i paradentoze. Koriste se taninske - stežuće droge u obliku čajeva za grgljanje ili alkoholnih tinktura za premazivanje. Često se kombinira kadulja, petoprsta, mira, metvica i propolis.

Tu spadaju i sredstva za pomoć kod izbijanja prvih zubi. To su obično bezalkoholne kapi sa ekstraktom kamilice i nekim lokalnim anestetikom.

Amara su gorka sredstva, a upotrebljavaju se za izazivanje ili podsticanje apetita. To su uglavnom gorke droge u obliku nezaslađenih čajeva ili alkoholnih ekstrakata koji se uzimaju prije jela ( npr. gorki tonici). Često su na bazi pelina, lincure ili kičice.

Emolijensi ili antiulkusna sredstva su obično sluzne droge koje prekrivaju sluznicu želuca i crijeva i na taj način je zaštićuju i omogućavaju regeneraciju ( sljez, sladić).

Antacidi su sredstva protiv kiselosti u želucu, obično su sintetski adsorbensi, ili netralizirajuće soli ( soda bikarbona). Za oblaganje iritirane želučane sluznice koriste se čaj od bijelog i crnog sljeza. Od prirodnih antacida (hrana) koji smanjuju kiselost želučanog sadržaja koriste se : aloja gel, lješnjak, bademi, banane.

Karminativi ili antiflatulansi su sredstva za smanjenje nakupljanja plinova u probavnom traktu, imaju i spazmolitički (protiv grčeva) efekt. To su najčešće u obliku čajeva kamilica i metvica, te za djecu kim i koromač.

Digestivi su sredstva koja pospješuju probavu i uglavnom sadrže razne enzime, npr, iz ananasa bromelain i iz papaje papain koji pospješuju digestiju naročito masne hrane. Obično se uzimaju neposredno nakon jela ili uz jelo.

Koleretici, kolekinetici, kolagogi, su sredstva koja pospješuju lučenje žuči i njen tok. Tu spada metvica, ali i gorke droge kao maslačak i artičoka, te alkaloidna droga boldo.

Hepatici, hepatoprotektivi su sredstva za zaštitu jetre. Oni pospješuju detoksifikaciju jetre i produkciju žuči, najvažniji predstavnik je sikavica ( silimarin) koji ima i jak antioksidativni, detoksikacijski, protuupalno i regenerativni učinak na jetru - naročito kod alkoholne bolesti jetre. Potrebno ga je uzimati 3-6 mjeseci. L-ornitin i L-aspartat su neesencijalne aminokiseline koje igraju važnu ulogu u detoksikaciji i regeneraciji jetre .

Antiemetici su sredstva protiv povraćanja - uglavnom se daju prije putovanja - dobar učinak ima đumbir ( ginger ), te limun i udisanje eteričnog ulja matičnjaka. Od homeopatskih preparata se u iste svrhe koristi Nux vomica.

Laksativi i purgativi su sredstva za ispraženje crijeva.

Konstipacija ili zatvor podrazumijeva sporo prolaženje stolice kroz debelo crijevo, pa se ona nagomilava, suha je i tvrda. Čest uzrok tome je neredovito pražnjenje crijeva. Konstipacija je pojava kad osoba ima rijetku potrebu za pražnjenjem, stolice su tvrde i oskudne, pa se javlja osjećaj da debelo crijevo nije dovoljno ispražnjeno. S vremenom, ako se obuzdava normalna fiziološka potreba, dolazi do toga da refleksi postaju sve slabiji. Kao najčešći uzročnik konstipacije navodi se nepravilna i neredovita prehrana siromašna vlaknima. Jednako tako smanjen unos tekućine i neredovita tjelesna aktivnost može uzrokovati probleme sa stolicom. Važno je znati da i uzimanje nekih lijekova može dovesti do problema konstipacije , kao npr. narkotički analgetici, antidepresivi, nadomjesci željeza. I neke bolesti probavnog sustava mogu biti uzrok problema. Važno je znati prepoznati problem i na vrijeme potražiti pomoć, a pogotovo ako je riječ o djeci.

Najbolji prirodni laksativ su namirnice koje su pune vlakana. Topiva vlakna su puno bolja nego netopljiva jer povlače u sebe vodu i omekšavaju stolicu.

Jedna od najpoznatijih jela koja djeluju kao laksativi su suhe šljive i sok od šljiva. Šljive su pune topivih vlakana. One također imaju visoku razinu vitamina A, željeza i kalija. Nekoliko šljiva ili sok od šljiva jednom dnevno mogli bi pomoći kod problema sa zatvorom.

Ostalo povrće i voće koje se smatra prirodnim laksativima uključuje grožđe, smokve, marelice, repu, cikoriju, potočarku, kokos, avokado, rabarbaru i soju. U stvari, rabarbara sadrži senatozide koji imaju laksativna svojstva. Rabarbara se smatra vrlo snažnim laksativom, stoga bi bilo mudro jesti ju u malim količinama. Inače dodavanje u prehranu nekih od navedenih namirnica bi trebalo ublažiti probleme sa zatvorom. Također je preporučljivo jesti sirovo povrće i voće, kada god je moguće.

Cjelovite žitarice su pune topivih vlakana koji će pomoći zadržati zdrav probavni takt i održati stolicu mekom. Ostale sjemenke za koje se smatraju prirodnim laksativima su psilium i lanene sjemenke. Psilium ljuske dolaze iz sjemena trpuca i pomažu omekšati stolicu. Lanene sjemenke rade na istom principu.

Ukoliko postoji zatvor, prvo treba povećati unos biljnih vlakana iz hrane, vode, povećati aktivnosti, a tek onda uzeti neka čistila.

Čistila se dijele na volumna, omekšavajuća i stimulativna.

-              volumna čistila su vlakna koja bubre ( mekinje , indijski trputac , sjeme lana ) te anorganske soli npr. gorka sol ( magnezijev sulfat ), te glukomanan ( gomolj azijske biljke Amorphophallus - konjac)

-              omekšavajuća čistila su tekući parafin ( samo za upotrebu u veterini ) i glicerinski čepići i klizme

-              stimulirajuća čistila su antrakinonske droge (list i plod sene, kora krkovine - Frangula, rabarbara, aloj-sok aloje koji je laksativ), te ricinusovo ulje.

Antrakinonske droge sadrže senatozide i djeluju u debelom crijevu, ne smiju ih koristiti trudnice , djeca, a ni dojilje zbog prelaska aktivnih tvari u mlijeko. Mogu izazvati bolnu peristaltiku crijeva (grčeve), a dugotrajnim uzimanjem naviku i lijenost crijeva. Ricinusovo ulje djeluje u tankom crijevu, djeluje u roku 2-4 sata. Koristi se kod akutnog zatvora ili za pripremu kod radioloških pretraga, nepoželjna je njegova upotreba kod kroničnog zatvora.

Antidijaroici - sredstva protiv proljeva. Proljev je česta smetnja i uglavnom nije opasan po zdravlje. Mnogi dobiju proljev jednom do dva put godišnje, uglavnom ne traje više od 2 do 3 dana i tretira se ciljanom prehranom i bezreceptnim lijekovima. Postoje akutni i kronični proljev, akutni traje do nekoliko dana, a kronični najmanje 3 tjedna. Ovdje se bavimo kratkotrajnim, akutnim proljevom.

Više je mogućih uzroka proljeva, najčešći je virusna zaraza, a ako to nije onda je nešto od ovoga:

•             bakterijska infekcija koja je posljedica trovanja hranom

•             infekcije uzrokovane stranim organizmima- parazitima

•             stres, strah i ostali psihosomatski uzročnici

•             hrane koja ne odgovara probavi

•             alergija na pojedinu hranu

•             uzimanje lijekova kojima je to nuspojava

•             bolesti probavnog sustava (Kronova bolest i ostale)

Simptomi proljeva dijelimo na one lakše i teže gdje teži simptomi mogu biti znak ozbiljne bolesti pa zahtijevaju liječnički pregled.

Lakši simptomi su:

•             grčevi i nadutost

•             mekana i vodenasta stolica

•             mučnina i povraćanje

•             nagla potreba da se ide na WC

•             razne turbulencije u području trbuha i crijeva

•             suha usta i glavobolja- posljedice dehidracije

Teški simptomi kada treba potražiti pomoć liječnika su:

•             krv, sluz i neprobavljena hrana u stolici

•             gubitak težine

•             groznica popraćena visokom temperaturom

Najbitnije je uzimati puno tekućine, jer se proljevom gubi tekućina. Poželjna tekućina su čajevi (šipak i crni čaj - koji stiskaju - zaslađeni umjetnim sladilima), mineralna voda koja sadrži i nadoknađuje i minerale, voda uz dodatak uz dodatak malo kuhinjske soli ili ako je jaki proljev uz dodatak rehidracijskih soli . Što se hrane tiče, treba jesti, ne treba postiti kod proljeva. Dvopek, tost, banane i riža se preporučuju. Za nadoknađivanje soli mogu poslužiti slani štapići. Nikako ne piti alkoholna pića za vrijeme i neko vrijeme poslije bolesti. Mogu se uzimati i zamjene za mlijeko , sojino mlijeko, rižino mlijeko ili brašno od rogača). Kao antidjaroici najčešće se daju adsorbensi - aktivni medicinski ugljen - koji na sebe veže nečistoće i plinove u crijevima, a izlučuje se neprobavljen, boji stolicu u crno i i adstringensi (taninske droge koje stiskaju, šipak, crni čaj, plod borovnice, petoprsta, hrastova kora itd.), a koriste se i probiotici.

Probotici - žive korisne crijevne bakterije mliječno-kiselog vrenja, najčešće iz roda Lactobacillus , koje su prirodno prisutne u našem probavnom sustavu, a «žive» unesene u organizam bilo putem fermentiranih mliječnih proizvoda, bilo putem farmaceutskih pripravaka pozitivno utječu na zdravlje obnavljajući i balansirajući crijevnu mikrofloru, tako da poboljšavaju peristaliku crijeva, ublažavanju dijareje, a istodobno i djeluju na jačanje imuniteta. Crijeva su domaćini brojnim bakterijama. Mnoge među njima su tzv. korisne ili dobre bakterije, koje nam pomažu da iz pojedinog obroka dobijemo sve potrebne hranjive tvari i energiju, a odgovorne su i za sintezu vitamina K i nekih vitamina B skupine. Isto tako zaustavljaju umnožavanje takozvanih loših bakterija i sprječavaju njihovo djelovanje, što pomaže očuvanju ravnoteže mikroflore u crijevima, pospješuje rad imunološkog sustava i čuva nas od bolesti. Probiotici se dodaju u broje prehrambene proizvode: mlijeko, sir, jogurt, kefir, a pojavljuju se i u obliku gotovih preparata kao npr. pastila, kapsula i suspenzija. Prebiotici - nisu živi organizmi nego neprobavljivi sastojci hrane - biljna vlakna , inulin , fruktooligosaharidi, te ostaci nakon razgradnje stanica. Osim što su hrana dobrim bakterijama u debelom crijevu , prebiotici poboljšavaju preživljavanje probiotika dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava , omogućavaju njihovo naseljavanje i po potrebi rast i aktivaciju u mikroflori debelog crijeva.

Simbiotici - preparati u kojima su sjedinjeni probiotici i prebiotici, u svrhu postizanja sinergističkog učinka, odnosno učinka koji je veći od zbroja njihovih pojedinačnih učinaka.

Zašto su neki ljudi alergični, dok drugi to nisu?

Alergije su fiziološki složene, a da bismo ih jednostavno objasnili, trebamo istaknuti da je razlika među osobama koje pate od alergija i onih koje s njima nemaju problema, u ukupnom opterećenju sustava. To se naročito odnosi na sezonske alergije. Na neki smo način svi mi kao deve.

Možemo nositi teret koji će leđa izdržati i nećemo se srušiti. Neke vrste tereta opterećuju sva živa bića, poput onečišćenja okoliša i otrovnih tvari.

Pojedinačno, možemo nositi teret loše prehrane, stresnih odnosa ili poslova, manjka spavanja, previše ili premalo tjelovježbe te određene zdravstvene tegobe. Ako ste već gotovo maksimalno opterećeni, a zatim dodatni teret - primjer sezonska pelud - bude natovaren na vaša leđa, vi ćete se srušiti. To je zapravo slamka koja je slomila devina leđa. Tako se alergije često izbjegavaju smanjivanjem ukupnog opterećenja. To je jedan od razloga zašto je prehrana prema krvnim grupama tako djelotvorna protiv alergija. Ona smanjuje velik dio tereta koji nosite, omogućujući vam da lakše podnosite težinu tereta iz okoline. Pravilna prehrana rješava mnogo više tegoba od određenih alergija na hranu. Više od polovice imunološke aktivnosti smješteno je u probavnom sustavu.

Ako se hranimo primjereno našoj krvnoj grupi, sustavno izgrađujemo i jačamo imunitet. Alergijski napad na naš imunosni sustav može se usporediti sa suvremenom vojskom, čije različite jedinice djeluju prema naredbama središnjeg stožera.

Poput vojske, imunosni sustav zahtjeva točne informacije. On mora prepoznati i napasti neprijatelja, dok istodobno mora spriječiti žrtve od "prijateljske vatre" - vatre vlastitih vojnika i saveznika.

Stanice B i T-limfocita imunosnog sustava koji dobro funkcionira, otkrivaju napadače i proizvodnju protutijela (antitijela) za njih. Kada B-limfociti uoče nešto što doživljavaju kao strano tijelo - poput bakterije, virusa itd. - one postaju plazma - stanice i luče velike količine protutijela. Postoje specifična protutijela za svaki antigen, i ona neutraliziraju strani agens ili ga uništavaju. Stanice T-pomoćnika sudjeluju toj reakciji. Stanice TH-1-pomoćnika povećavaju sposobnost imunosnog sustava da reagira na infekcije ili ozljede. Stanice TH-2-pomoćnika povećavaju proizvodnju protutijela tako što luče faktor rasta, koji povećava proizvodnju protutijela. Kada stanice T-pomoćnika postanu preaktivne, one proizvode ekvivalent "prijateljske vatre" kod imunosnog sustava. Kada više nisu u stanju razlikovati prijateljske od neprijateljske vatre, unište vlastite stanice.

Alergijska reakcija u vezi je tom hiperaktivnom reakcijom. Imunosni sustav alergične osobe brani se u prisustvu određenog alergena tako što proizvodi velike količine posebne klase protutijela, koja zovemo imunoglobulin E (IgE). Različita IgE protutijela proizvode se za svaki tip alergena, bio to lateks, mačja dlaka,pelud hrasta ili ambrozije. Molekule IgE specifične su za originalni alergen i mogu se odmah vezati za alergen koji je potaknuo njihovo nastajanje. Ove IgE molekule specifične za alergen, putuju kroz krv i pričvršćuju se za receptore na površini mastocita, koji se nalaza u većini tjelesnog tkiva, a sintetiziraju i oslobađaju histamin, kemikaliju koja uzrokuje klasični simptom suznih očiju, osip i urikariju. Jedanput kada je IgE specifičan za alergen pričvršćen u površinu mastocita, ondje ostati tjednima ili čak mjesecima,uvijek spreman da se veže za originalni alergen. Sljedeći put kada ponovno luči histamin. Simptomi se mogu pojaviti odmah ili unutar sat vremena nakon kontakta. Čini se da ljudi nasljeđuju, najčešće od majke. Vjeruje se da su najmanje tri gena odgovorna za alergije, no samo je jedan do sada identificiran. Taj gen proizvodi interleukin (IK-4), faktor rasta koji je potreban u proizvodnji IgE-a. prekomjerna proizvodnja IL-4 povećava proizvodnju IgE-a koji zatim izaziva alergije.

Napadi su uglavnom obrambena reakcija imunosnog sustava od određenih bezopasnih supstancija koje tijelo pogrešno smatra opasnim parazitima. Količina IgE-a veoma se povećava kao odgovor na parazitsku infekciju.

Eosinofi (stanice koje ubijaju parazite slične crvima) rade zajedno s IgE-om. Tako su najčešće znakovi da dijete ima parazite svraba u nosu i suzne oči - na taj način imunosni sustav pokušava ubiti parazite te istodobno osloboditi dovoljno IgE-a koji glumi simptome alergije.

Nebijelci imaju višu razinu IgE-a od bijelaca, a muškarci višu razinu od žena. Razina IgE-a pada sa starenjem, pa zato mnogi u odrasloj dobi više nemaju alergije koje su ih opterećivale u djetinjstvu i mladosti.

U pravilu, osobe s naslijeđenim bolestima kože, uključujući ekceme, imaju genetsku sklonost za razvoj hiperosjetljivosti na udahnute i progutane supstancije, koje uzrokuju IgE protutijela. Ovi alergeni ne štete pojedincima koji nemaju takvu sklonost.to nije slučaj s pravom alergijom koja uzrokuje kožne bolesti.

Iako alergija na hranu koju uzrokuje IgO, može pridonijeti simptomima atopičnog dermatitisa kod mladih i male djece, ona uglavnom ovisi o alergijskim faktorima među starijom djecom i odraslima.

Uočeno je da se alergijske reakcije znatno povećavaju ako su pojedinci izloženi bjelančevinama topljivim u vodi, u proizvodima od lateksa (primjerice, gumenim rukavicama, zubnim protezama, kondomima, cijevima u respiratorima, kateterima i gumenim štrcaljkama za klistiranje). Posebno je to izraženo među medicinskim osobljem, pacijentima izloženim lateksu te kod djece koja pate od bolesti spina bifda te imaju urođene urogenitalne anomalije. Postoje dvije glavne vrste sindroma :

1.Alergije na okolinu uzrokovane su inhalantima ili kemikalijama.

2. Alergije na hranu uzrokovane su reakcijom tijela na bjelančevine u određenim namirnicama.