Dolaskom hladnijih dana dolazi sve veća koncentracija virusa u zraku. Da bi ostali zdravi i vitalni valja se zaštititi i prevenirati oboljenja. Osim pripravcima iz ljekarni, zaštititi se možemo i pravilnim izborom namirnica.
Prvo da naučimo što je to imunitet? Imunitet je sposobnost organizma da se obrani od raznih bolesti, infekcija i zaraza. Jesen i zima su godišnja doba kada su prehlade, infekcije dišnih putova, gripe i ostale bolesti puno učestalije nego u ostatku godine. Svaka osoba ima određeni imunitet, netko jači, netko slabiji, no svakako ga je važno dodatno ojačati, odnosno aktivirati. Stručnjaci se slažu da je za jačanje imuniteta svakako potrebno povećati unos vitamina A, C i E te minerala cinka, selena i željeza. Potrebu za spomenutim elementima objašnjavaju činjenicom da su oni nužni za pravilan rad imunološkog sustava.
Najbolje je da vitamine i minerale uzimate u prirodnom obliku, na način da konzumirate što raznovrsniju prehranu. Zbog stila i tempa života ponekad to nije moguće pa stoga mnogi posežu za suplementima. Vitamini i minerali imaju niz prilično važnih uloga u tijelu, a njihovi metabolički putovi međusobno su povezani.
Vitamin C jak je antioksidant. On sudjeluje u stvaranju kolagena, omogućava apsorpciju željeza, te je važan za povećanje otpornosti organizma kod infekcija jer sudjeluje u imunološkoj aktivnosti leukocita i u proizvodnji interferona.
Vitamin C štiti dišne putove, a pronalazimo ga u ribljim uljima, jetricama, mrkvi i svim drugim narančastim namirnicama, tamnozelenom povrću i jajima. On je posebno važan pušačima i oni bio ga posebno trebali nadoknađivati jer taj vitamin smanjuje štetno djelovanje nikotina u organizmu. Vitamina C ima i u šipku, višnjama, kupinama, paprici, malinama, naranči, peršinu i drugim sličnim biljkama.
Pored vitamina C potreban nam je i vitamin E. On se pokazao izvrsnim pri smanjivanju umora koji se najčešće javlja na prijelazu godišnjih doba.
Najviše vitamina E pronaći ćemo u namirnicama kao što su losos, sve vrste sjemenki te u orašastim plodovima.
Kad je pak o selenu riječ, također vrlo važnom mineralu za jačanje imuniteta, potrebno je znati da je do njega najteže doći u prirodnom obliku. Ima ga u mesu, grahoricama, plodovima mora i u ekološki uzgojenoj cikli.
Niska razina željeza u tijelu povezana je s gubitkom krvi, kroničnim bolestima i infekcijama, malignim oboljenjima te kožnim bolestima. Željezo je u organizmu u najvećem postotku prisutno u hemoglobinu, ali i u mioglobinu te u mišićima i bjelančevinama. Najvažniju ulogu za naš organizam imaju ioni željeza jer vežu i transportiraju kisik do svake stanice. Što je željeza više, to je i opskrbljenost kisikom veća. Postoje dva oblika željeza: hem i non-hem. Željezo hem nalazi se u namirnicama životinjskog porijekla i lako se apsorbira, a non-hem uglavnom u namirnicama biljnog porijekla, a da bi se poboljšala njegova apsorpcija potrebno ga je unositi zajedno s vitaminom C.
Željezo pronalazimo u mesu, ribi, grahu, grašku, tamnozelenom lisnatom povrću, sušenom voću i orasima.
Cink sastavni dio mnogih enzima, a potreban je za katalitičke i strukturalne funkcije u organizmu, može aktivirati ili inhibirati enzime, potreban je svakoj stanici našeg tijela.
Tako je, primjerice, u crvenim krvnim stanicama 60 posto cinka u hemoglobinu. Apsorpcija cinka smanjuje se ako se u većoj količini koriste kalcij i fosfat, a ako ga u organizmu nema dovoljno, uzrokuje slabljenje imuniteta. On je relativno netoksičan, a uzima li ga se više od 150 mg dnevno može interferirati s metabolizmom željeza i bakra. Namirnice bogate cinkom su: pšenične klice i žitarice (osobito raž), sjemenke bundeve, suncokreta i sezama, plodovi mora, mahunarke (soja, grah, grašak, slanutak, leća), orasi, lješnjaci, bademi, nemasno mlijeko i meso, riba, jaja, kikiriki, brokula, cvjetača, prokulica i kupus. U svakoj namirnici postoje nutrijenti prijeko potrebni za očuvanje zdravlja i vitalnosti, pa bismo trebali jesti što raznovrsniju hranu, izbjegavati slatkiše, alkohol i druge nutritivno bezvrijedne namirnice. Tako ćemo se izvrsno osjećati cijele godine.
Beta glukan slovi kao najbolji imunostimulator današnjice. Riječ je o polisaharidu dugog lanca, prirodnoj supstanci koja se dobiva izolacijom iz stjenke kvasca Saccharomyces cerevisiae.
Beta glukan ima nevjerojatnu sposobnost aktivacije imunološkog sustava što ga čini jednim od glavnih pomoćnika u borbi protiv niza bolesti današnjice. Izuzetan je upravo zbog toga jer na potpuno prirodan i siguran način aktivira pojedine komponente imunološkog sustava, čime uzrokuje niz kaskadnih reakcija u organizmu, a imunološkom sustavu daje dodatnu snagu. Niz kaskadnih aktivacija pojedinih čimbenika započinje prije svega aktivacijom makrofaga. Njihova je osnovna zadaća borba protiv stranih, nepoželjnih i otpadnih tvari u organizmu.
Beta glukan u prirodi pronalazimo u žitaricama i gljivama, a najčešće se dobiva iz kvasca, slada, zobi i ječma.
vaka od navedenih namirnica, bilo da se radi o gljivama ili žitaricama, sadrži različitu količinu beta glukana no kao takav, on je nepročišćen i nalazi se u namirnici uz mnogo drugih spojeva.
Konzumiranjem namirnica koje u svom sastavu imaju beta glukan teško da će se postići jači efekt aktivacije imunog sustava jer se on ne nalazi u čistom obliku. Svojim djelovanjem pomaže kod virusnih, bakterijskih i gljivičnih infekcija, autoimunih oboljenja, malignih bolesti, uslijed kemotrapije, zračenja itd.
Namirnice koje jačaju imunitet
Jaje je uz orašaste plodove dobar izvor cinka, a osim cinka odličan je izvor i selena, vitamina B12, vitamina A i D, kao i B6, te fosfora, riboflavina, pantotenske kiseline, željeza i folata. Predstavlja omiljen doručak u mnogim domovima što zbog vrijednih sastojaka, a što zbog raznih načina pripreme. Način pripreme jaja ne utječe bitno na sastav već na samu kalorijsku vrijednost. Sastoji se od ljuske, bjelanjka koji čini dvije trećine jajeta i žumanjka koji čini ostatak.
Cikla je korijenasto povrće, lako probavljivo, a karakterizira je i činjenica da na 100g cikla ima svega oko 46 kcal. Bogata je magnezijem, željezom, fluorom, kalijem, fosforom, kalcijem, sumporom, jodom, bromom, litijem, rubidijem i stroncijem. No, nije samo moćna ova biljka kada su u pitanju minerali, ona je i „čuvar" nekolicine vitamina B skupine, dobar je izvor i mangana i vlakana.
Idealno je vrijeme da se odlučite za malo voćnog okusa tijekom dnevne jesensko – zimske rutine. Upravo se tijekom studenog i prosinca u dućanima i na tržnicama može kupiti šipak ili nar, voće puno antioksidanata, koje sadrži obilje vitamina C (čak 1250 mg/100g namirnice) i A (čak 800 mikrograma/100g namirnice). Šipak u sebi sadrži folnu kiselinu i vitamine K i E te željezo. Na 100g nara sadržano je svega 74 kalorije.
Losos je morska riba koja se mrijesti u riječnoj ili jezerskoj vodi. Karakterizira je narančasto – crveno, odnosno ružičasto meso, a posebnu pažnju zaslužuje jer sadrži omega 3 masne kiseline. Energetska vrijednost svježeg lososa u 10 dkg iznosi 116 kalorija. Losos je dobar za jačanje imuniteta jer sadrži fosfor, selen, kalij, tiamin, niacin, pantotensku kiselinu, vitamin B6 i B12 i riboflavin.
Teletina je meso koje se dobije od teladi stare tri tjedan do pola godine. Slabe je energetske vrijednosti, u 10dkg telećeg buta ima oko 120 kalorija. Teleće meso sadrži cink, bakar, fosfor,bakar, a dobar je izvor i selena. Bogat je izvor vitamina B kompleksa (B12, 6), a niacina, pantotenske kiselinei riboflavina.
Koliko ste puta u kino dvorani pratili radnju napetog filma grickajući bundevine sjemenke? A koliko je vas tada znalo da se upravo u tim trenucima hranite najhranjivijim dijelom bundeve? Sjemenke bundeve bogate su omega 3 masnim kiselinama, mastima , bjelančevinama i ugljikohidratima. Sadrže i vitamine,a posebno valja istaknuti da su bogate željezom, fosforom, kalijem i kalcijem.
