Poboljšajte zdravlje ciklom

Cikla je jedinstvena zbog visokog sadržaja antikancerogenih tvari i karotenoida.
Ovo povrće je također odličan izvor folne kiseline. 

Cikla je prepuna antioksidanata, koji štite organizam od prijevremenog starenja i pomažu u borbi protiv mnogih bolesti.

Betacyanin je pigment, koji daje cikli njezinu crvenu boju. Ovaj pigment se apsorbira u krv i povećava sposobnost krvi prenositi kisik i do 400%.

Nemojte baciti lišće cikle. Ono je bogato beta-karotenom, folnom kiselinom, klorofilom, kalijem, vitaminom C i željezom.


Ljekovita svojstva cikle:

Cikla je tradicionalni lijek za leukemiju. Ovo povrće sadrži aminokiselinu betain, koja ima antikancerogena svojstva. Terapija ciklom, koja podrazumijeva svakodnevno uzimanje soka od cikle ili sirove ribane cikle, ima pozitivan učinak na leukemiju i mnoge druge vrste raka.
Redovito konzumiranje cikle pomaže protiv bolesti, uzrokovanih oksidativnim stresom.
Vlakna, koja sadrži cikla, mogu smanjiti razinu kolesterola u krvi i do 40%.
Poznato je da cikla normalizira krvni tlak.
Cikla pomaže u očuvanju elastičnosti arterija. Redovito konzumiranje cikle može spriječiti proširene vene.
Iako količina željeza, koju sadrži cikla, nije jako visoka, njegova kvaliteta je izvanredna. Željezo iz cikle je moćno sredstvo za čišćenje organizma od toksina i izgradnju krvi. Upravo zbog toga cikla je efikasna u liječenju mnogih bolesti, uzrokovanih toksinima.
Cikla se posebice preporučuje trudnicama zbog visokog sadržaja folne kiseline. Folna kiselina može spriječiti mnoge bolesti u novorođenčadi.
Sok od cikle stimulira rad jetre i žuči i sprečava zatvor.
Sok od cikle u kombinaciji sa sokom mrkve je odličan lijek za giht, bolesti bubrega i žučnog mjehura
Poznato je da cikla može pomoći i kod mnogih drugih bolesti: glavobolje, zubobolje, dizenterije, krstobolje, kožnih problema, menstrualnih bolova itd.


Ciklu možete konzumirati u kuhanom ili sirovom obliku. Tokom kuhanja cikla na žalost gubi neke vrijedne sastojke, zbog toga sirova cikla ima najveća terapeutska svojstva.
Tokom zimskih mjeseci popularna je kisela cikla, koju možete pripremiti i na sirovojelski način. Sirovu ciklu također možete naribati i dodati u Vašu omiljenu salatu.

Žitarice za doručak za jačanje koncentracije i kognitivnih sposobnosti

Raznolikost je temelj svakog hranjivog obroka. Kada je riječ o najvažnijem obroku u danu, kao dobar izbor za dječji doručak preporučuje se odabir raznolikih žitarica cjelovitog zrna.

Zašto žitarice za doručak?

U zadnje su vrijeme istraživanja konzumacije žitarica za doručak sve više usmjerena na njihov pozitivan utjecaj na koncentraciju i kognitivne sposobnosti u djece i adolescenata, u kontekstu boljeg pamćenja i poboljšanja pažnje u školi. To se objašnjava time da žitarice za doručak od cjelovitog zrna održavaju optimalnu razinu glukoze u krvi te su jedan od najboljih izvora lako i brzo dostupne energije.

Tako je istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji 2013. godine pokazalo da djeca koja konzumiraju žitarice za doručak imaju veći unos složenih ugljikohidrata, vlakana i mikronutrijenata te mlijeka i mliječnih proizvoda, što posljedično rezultira većim unosom probiotika i kalcija. Dodatno, imaju niži unos masti i kolesterola, normalnu tjelesnu masu te bolje kognitivne sposobnosti.

Žitarice za doručak na jelovniku vašeg djeteta

Na ovaj način prehrana djeteta se obogaćuje dodatnim hranjivim tvarima – ugljikohidratima i biljnim bjelančevinama te vitaminima i mineralnim tvarima sadržanima u opni zrna. Upravo je iz tog razloga Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država (USDA) u svojim novim smjernicama o pravilnom načinu prehrane nazvanima MyPlate, cjelovitim žitaricama namijenilo gotovo četvrtinu tanjura odnosno uobičajenog obroka, s obzirom da su one osnova uravnotežene i raznolike prehrane. Osim što se naslanja na temeljne postulate pravilne prehrane, MyPlate daje i nove smjernice naglašavajući važnost uživanja u jelu, izbjegavanje velikih serviranja, uvrštavanje više različitih „boja“ u serviranje jela te nedosoljavanje.

Razvojem znanosti o prehrani i sve većim brojem istraživanja nutritivnih vrijednosti pojedinih namirnica, koja za cilj imaju otkrivanje i iskorištavanje zdravstvenih koristi ovih namirnica, žitarice su postale jedna od prvih prehrambenih vrsta koje su se počele intenzivnije tehnološki obrađivati. Tako se od najstarije vrste obrade u mlinovima za preradu brašna i krupice, tehnologija žitarica razvila do visoko sofisticiranih proizvoda, među kojima se ističu žitarice za doručak. Najčešće sirovine za proizvodnju žitarica za doručak upravo su tradicionalne vrste poput kukuruza, riže, pšenice, ječma, zobi i prosa, no u novije vrijeme, zbog svog izrazito bogatog nutritivnog sastava, sve popularnije postaju i tzv. pseudožitarice amarant i kvinoja. Kvaliteta ovih sirovina, osobito kada se govori o žitaricama za doručak namijenjenih djeci, mora biti provjerena i vrhunska.

Moderna tehnološka obrada žitarica vodi se najnovijim znanstvenim saznanjima i medicinskim preporukama. U cilju osiguravanja što potpunijeg obroka, osobito za djecu, žitarice za doručak se vrlo često obogaćuju pojedinim vitaminima i mineralima kao što su željezo, vitamini B kompleksa, folna kiselina, vitamin D te kalcij, cink, magnezij i drugi.
Zašto je obogaćivanje žitarica vitaminima i mineralima važno?

Poznato je da nedostatak vitamina D i vitamina B kompleksa, ali i minerala poput željeza i cinka, može značajno utjecati na djetetov rast i neurokognitivni razvoj. Upravo iz tog razloga su obogaćene žitarice za doručak dobar izbor za nadopunu prehrane djece i adolescenata.

Ljekovita svojstva šparoge

Šparoga ima bogatu nutritivnu vrijednost - sadrži vitamine A, K, B, C i E, folnu kiselinu, željezo, bakar, vlakna, mangan, kalij, kolin, cink, magnezij i selen.
Uz svoj bogat nutritivni profil, šparoga je siromašna kalorijama. 100 g šparoga sadrži tek 20 kalorija - što je čini idealnom namirnicom za mršavljenje.

Zahvaljujući saponinima i flavonoidima, šparoga ima snažna antiupalna svojstva. Zbog toga povoljno djeluje kod bolesti srca i krvnih žila.
Za prevenciju bolesti srca zaslužna je i velika količina vitamina skupine B, koji kontroliraju razinu homocisteina.
Šparoga je jedan od najbogatijih izvora rutina - flavonoida koji smanjuje kolesterol i krvni tlak te jača krvne žile.
Porcija šparoga sadrži čak 114 % preporučene dnevne količine vitamina K, koji je neophodan za sintezu osteokalcina - proteina koji jača kosti.

Vitamin K sprečava nakupljanje kalcija u tkivima koje može dovesti do ateroskleroze, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.
Velike količine inulina u šparogi ključne su u liječenju probavnih problema. Naime, inulin je idealna hrana za dobre bakterije koje poboljšavaju apsorpciju hranjivih tvari, smanjuju rizik od alergija i raka crijeva.
Vlakna u šparogi potiču probavu te smanjuju rizik od dijabetesa tipa 2.
Šparoga, uz lubenice i avokado, spada u namirnice najbogatije glutationom. Glutation je jedan od najproučavanijih i najvažnijih antioksidanata. Bitan je za cjelokupno zdravlje, obnavljanje imunoloških stanica i jedan je od najjačih sredstava za čišćenje organizma.
Niske razine glutationa povezane su s preranim starenjem, pa čak i smrti.
Glutation je važan agens u borbi protiv raka jer štiti od oštećenja uzrokovanih oksidativnim stresom.
U laboratorijskim istraživanjima glutation je u potpunosti zaustavio umnožavanje virusa AIDS-a.
Šparoga je moćan diuretik koji pomaže u oslobađanju organizma od mokraćne kiseline, rastvara bubrežne kamence i pomaže kod gihta.

Zbog bogatstva folne kiseline šparoge su odlična hrana za trudnice.

Šparoga...
sprečava bolesti srca i krvnih žila
pomaže kod dijabetesa tipa 2
prirodni je afrodizijak
pomaže kod kroničnog umora
štiti od alergije i astme
pomaže kod gihta i bubrežnih kamenaca
smanjuje kolesterol i visoki tlak
odlična je namirnica za mršavljenje
pomaže kod probavnih tegoba
smanjuje rizik od karcinoma
čisti organizam

Nekoliko sati nakon konzumacije šparoga primijetit ćete promjenu mirisa mokraće. No, to nije ništa opasno, i sigurno to nije razlog zbog kojeg ih ne biste trebali jesti.

Šparoge i rak

Prema mišljenju nekih alternativnih liječnika, šparoge su korisni za prevenciju i liječenje karcinoma.
Pritom se preporučuje koristiti kuhane šparoge.
Pretpostavlja se da se kuhanjem šparoga oslobađa asparaginaza - enzim koji pomaže uništavanju stanica raka.
Šparoge također sadrže glutation - snažan antioksidans koji štiti stanice od kancerogenih promjena.
Preporučena doza je 4 jušne žlice kuhanih šparoga dva puta dnevno - ujutro i navečer.
Najbolje je koristiti šparoge istovremeno s drugim prirodnim metodama, kao dio terapije protiv raka.

Duga bijela rotkva je ljekoviti korijen za lakše mršavljenje i uklanjanje celulita

Duga bijela rotkva, poznatija pod japanskim nazivom daikon (dai - veliki; kon - korijen) drevno je mediteransko korijenasto povrće koje se odavno udomaćilo u Aziji, prije svega u Japanu gdje se danas najviše uzgaja.

Daikon je cijenjen širom svijeta zbog ljekovitih svojstava. U našim krajevima najpoznatiji su srodnici daikona crna rotkva te bijela okrugla rotkva.
Daikon se smatra idealnom namirnicom za čišćenje organizma jer je bogat vlaknima i enzimima koji potiču probavu, razgradnju masti i uklanjanje toksina.
Uz to je niskokaloričan (100 grama daikona ima 18 kalorija), a sadrži i tvari koje djeluju antibakterijski.Obiluje vitaminom C, a dobar je izvor i kalija, kalcija i željeza.
Daikon je prirodna pomoć protiv suvišnih kilograma i celulita, za poticanje rada bubrega i žuči te za uravnoteženje šećera u krvi.
Malo svježe naribanog daikona s nekoliko kapi limuna odličan je prilog uz pržena jela jer se tako lakše probavljaju masnoće. Svježe naribani daikon fino se slaže i sa sojinim umakom.


Daikon se dodaje juhama, a u salatama se odlično kombinira s drugim vrstama povrća; odličan je dodatak ribi, mesu i cjelovitim žitaricama.
Korijen daikona možete skuhati zasebno ili na japanski način, dodajući malo riže kako bi daikon zadržao karakterističnu bijelu boju.
Korijen daikona u pripremi jela koristi se i osušen (suši se nariban na rezance ili narezan na kolutiće), a može se i kiseliti poput repe i kuhati s grahom.
Daikon se lako skladišti - na suhome mjestu izdržat će nekoliko mjeseci, a da se ne pokvari.
U jela, prije svega salate, može se dodati i lišće daikona, koje se najčešće upotrebljava za ljekovite pripravke. Od suhog lišća daikona pripremaju se kupke koje pomažu kod bolne mjesečnice, upale mokraćnog mjehura, bolesti jajnika i maternice.
Od svježe naribanog korijena daikona pripravljaju se oblozi za modrice.

Sve dobrobiti gorkog patlidžana

Patlidžan (lat. Solanum melongena) u narodu je poznat i kao melancan, malancan, modri patlidžan.
Njeno široko razgranato stablo visinom doseže i do 70 cm, a krase ga izuzetno veliki zeleni listovi.
Plodovi patlidžana su vrlo hranjivi, a razlikuju se po oblicima i bojama.
Najpoznatija i najraširenija vrsta je duguljasti patlidžan, tamnoljubičaste boje.
Ova zanimljiva biljka potječe iz Indije gdje je u upotrebi već 3000 godina.
Iz Indije se njegov uzgoj najprije proširio na istok Azije, u Kinu i Japan.
U 14. stoljeću počeo se uzgajati na području južne Europe, a u 16. stoljeću raste njegova popularnost i u srednjoeuropskim zemljama.
Plodovi patlidžana su čest gost na jelovnicima ljubitelja povrća širom svijeta, a u veganskim kuhinjama slove kao prava poslastica te savršena i ukusna zamjena za meso.

Primjena u liječenju

Osim kao hranjiva povrtna kultura, patlidžan se u pojedinim zemljama primjenjuje i u medicinske svrhe.
Tradicionalna kineska medicina priznaje ovu biljku kao odlično sredstvo za liječenje gastritisa, kostobolje, reume, opeklina kože pa čak i raka.
U Nigeriji je na glasu kao izvrstan lijek protiv išijasa, mišićnih grčeva i hemoroida.
U mnogim istočnim kulturama vrlo je cijenjen čaj od svježe ili osušene kore patlidžana.
Poznata je i primjena obloga od lišća biljke ili mesa ploda u svrhu ublažavanja upala.
Ovo povrće je odličan izvor vitamina K, C, A, B1, B3, B6 i B9 (folna kiselina).
Bogato je i mineralima kalijem, kalcijem, fosforom, bakrom i magnezijem.
Obiluje vlaknima koja imaju višestruko značenje za organizam.
Poseban interes znanstvenika izazvao je nasunin - fitonutrijent iz patlidžana snažnog antioksidativnog djelovanja.
Dokazano je da ovaj sastojak pospješuje izlučivanje viška željeza iz organizma, što je od velikog značaja u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
Također, prema nekim studijama ovaj antioksidans ima veliki potencijal u prevenciji raka te suzbijanju rasta i širenja stanica raka.
Patlidžan sadrži i karotenoide koji imaju blagotvoran učinak na vid i zdravlje očiju.
Sok iscijeđen iz patlidžana je odlično sredstvo za poticanje mokrenja te izvrsna pomoć kod slabokrvnosti i srčanih tegoba.
Osim toga bogat je izvor klorogenične kiseline (CGA) koja je poznata po svojim izuzetnim antioksidativnim svojstvima.

Pomaže u kontroli dijabetesa

Već stoljećima plodovi patlidžana su poznati kao odlična pomoć u kontroli dijabetesa.
Moderna znanstvena istraživanja potvrdila su da ishrana bogata ovim povrćem ide u prilog regulaciji razine šećera u krvi, a jedan od razloga je visok udio vlakana.
Učinkovit je i u regulaciji tjelesne težine.
Patlidžan je povrće s niskim udjelom ugljikohidrata, ne sadrži masti i ima svega 20 kalorija po šalici. Bogat je vlaknima zbog čega pridonosi osjećaju sitosti.
Prema nekim istraživanjima klorogenična kiselina prisutna u plodu učinkovito doprinosi smanjenju masnih naslaga.
To su prednosti koje ga čine odličnim saveznikom u borbi protiv suvišnih kilograma.
Ublažava probavne tegobe
Gorke tvari u patlidžanu zaslužne su za suzbijanje grčeva želuca te ostalih želučanih i crijevnih tegoba.
Plodovi patlidžana bogati su vlaknima koja štite probavni trakt i pomažu u održavanju funkcionalnosti i zdravlja cijelog probavnog sustava.

Smanjuje razinu kolesterola u krvi

Klorogenična kiselina sudjeluje u snižavanju razine LDL (lošeg) kolesterola kao i u povećavanju HDL (dobrog) kolesterola.
Nasunin je također od velike važnosti jer prema tvrdnjama znanstvenika pomaže u prevenciji nastanka lošeg kolesterola.

Usporava rast tumora

Prema istraživanjima, nasunin, antioksidans prisutan u kori patlidžana ima snažnu ulogu u prevenciji i širenju raka.
Studija objavljena 2005. godine u časopisu "Journal of Agricultural and Food Chemistry" potvrđuje da nasunin učinkovito sprječava proces angiogeneze (razvoj novih krvnih žila iz postojećih) i tako pomaže u suzbijanju širenja tumorskih stanica.
Prema istraživanju američkog Ministarstva poljoprivrede, klorogenična kiselina sadržana u patlidžanu je odličan saveznik u borbi protiv slobodnih radikala koji su uzročnici raka.

Štiti od virusa

Stručnjaci potvrđuju da patlidžan, zahvaljujući antivirusnim svojstvima klorogenične kiseline može biti od velike koristi u prevenciji i liječenju mnogobrojnih bolesti uzrokovanih virusima.

Dobrobiti patlidžana:

štiti imunološki sustav
poboljšava cirkulaciju
čuva zdravlje srca i krvnih žila
smanjuje stres
usporava rast stanica raka
štiti od virusa
ublažava probavne i želučane tegobe
pospješuje mršavljenje i detoksikaciju
čuva zdravlje očiju
pomaže u kontroli dijabetesa


Potrebno je naglasiti da sirovi patlidžan sadrži solanin - otrovnu tvar koju biljke proizvode kako bi se zaštitile od nametnika, a koja se nalazi u koži i ispod nje.
Ako dospije u organizam može uzrokovati glavobolju, probavne smetnje, znojenje, srčane aritmije.
Stoga je patlidžan nužno termički obraditi kako bi se ova tvar eliminirala.

Grah - ukusan izvor zdravlja

Iako su na lošem glasu jer uzrokuju napuhavanje, grahorice čine puno za zdravlje organizma. Što točno njihova konzumacija znači za zdravlje, saznajte u nastavku teksta.
Kako su odlične za zdravlje organizma, stručnjaci preporučuju u tjedni meni dodati tri šalice grahorica.

1. Bogate vlaknima

Konzumirate li namirnice bogate vlaknima, osjećaj sitosti će potrajati. Samo pola šalice kuhanog graha sadrži otprilike 10 grama vlakana. Prednost grahorica je ta što se vlakna tijekom kuhanja "ne slamaju" pa je njihova vrijednost jednaka i nakon termičke obrade.

2. Održavaju probavu zdravom

Grah se sastoje od topljivih i netopljivih vlakana, pa se može reći da radi dvostruko kako bi vas ostavilo sitima. Prva vrsta vlakana usporava probavu, što pruža osjećaj sitosti, a druga sprječava zatvor. Manja količina topivih vlakana može spriječiti i nagli pad šećera u krvi ukoliko se bavite i fizičkim aktivnostima.

3. Grahorice kontroliraju šećer u krvi

Visoke razine lošeg kolesterola u krvi dovodi to toga da se on zadržava na stjenkama krvnih žila, što uzrokuje upale i nakupljanje plaka. Zdrav krvožilni sustav započinje zdravom prehranom, a niskokalorične grahorice su igrač kojeg želite u svom timu!

4. Štite zdravlje srca

Prehrana bogata grahom je dobra za vaše srce. Stručnjaci su potražili poveznicu između unosa vlakana u organizam s nastankom bolesti srca i krvožilnog sustava, a naknadno zaključuju kako konzumacija otprilike 7 grama vlakana na dan smanjuje šanse za razvoj spomenutih bolesti za čak 9 % ! Grah je odličan izvor kalija i magnezija, ključnih minerala za zdravlje srca.
Za kraj spomenimo da će vam grahorice pomoći ako ste na dijeti ili želite održati težinu. Vlakna će vas ostaviti dugo sitima, a proteini iz njih će također ugasiti želju za hranom.

Sve blagodati lješnjaka

Lješnjak (Corylus avellana) je jedna od omiljenih poslastica, a sve zahvaljujući specifičnom slatkastom okusu i visokoj nutricionističkoj vrijednosti. Zastupljen je u mnogim receptima i proizvodima.

Ova mala grmolika biljka potječe iz južne Europe i Turske, ali se danas uzgaja po cijelom svijetu.
Zdravstvene dobrobiti lješnjaka
Lješnjak je namirnica visokih energetskih vrijednosti i mnogobrojnih nutrijenata neophodnih za zdravlje organizma. U 100 g lješnjaka nalazi se 628 kalorija. Bogati su mono-nezasićenim kiselinama koje pomažu pri snižavanju lošeg kolesterola. Istraživanja potvrđuju kako je mediteranska prehrana bogata mononezasićenim masnim kiselinama, a sprječava razvoj bolesti krvnih žila i srca.
Lješnjak je prepun vlakana (100 grama lješnjaka sadrži 10 grama vlakana) koji su prijeko potrebni za zdravu probavu. Tu su i velike količine minerala bakara, cinka, magnezija, fosfora i željeza te vitamina E i B koji u kombinaciji štite organizam od raznih bolesti i malignih oboljenja.
Ova namirnica je bogata i fitosterolima, a oni su biološki aktivni steroidni alkoholi biljnog porijekla. Cijenjeni su zbog svoje sposobnosti sprječavanja kardiovaskularnih bolesti i tumora.
Ne sadrže gluten pa su dobar izbor za pripremanje obroka bez glutena.
Bakar iz lješnjaka je neophodan za ljudsko zdravlje, a pomaže stvaranju hemoglobina u krvi, održavanje krvnog tlaka u ravnoteži, poboljšava plodnost, čuva pigmentaciju kože i kose, pomaže jačanje krvnih žila, kosti, živaca i tetiva....,
Ulje lješnjaka je odlično sredstvo pomoći ako vas muči zatvor. Najvažnije je ipak za ljepotu kose i kože, ono se vrlo lako upija i ne ostavlja masne tragove, pa je pogodno za njegu masne i problematične kože. U tradicionalnoj se medicini koristi kao ulje za masažu te se dodaje raznim kremama.

Koraba je prava namirnica za jačanje imuniteta

Okusom i teksturom koraba podsjeća na brokulu ili kupus, no nešto je blažeg i slađeg okusa. Možete ju jesti sirovu, kuhanu, pirjanu, pečenu...

U jesensko vrijeme na sve ćemo načine pokušati "nabildati" svoj imunitet, kako bi on bio spreman za novu rundu borbe protiv prehlade i gripe. Osim što bismo redovito trebali vježbati, mirno spavati i misliti na mentalni odmor, za jači imunitet moramo poraditi na prehrani. Naime, samo režim prehrane bogat voćem i povrćem može naše tijelo opskrbiti potrebnim količinama nutrijenata koji se mogu pobrinuti za naše zdravlje.
U prvom redu namirnica za kojima više posežemo su one s velikom količinom vitamina C. Među popularnim izvorima ovog vitamina nad vitaminima su limun, naranča, paprika, peršin ili brokule, no jeste li znali kako i koraba može suvereno biti uvrštena na ovaj popis?!

Pravi rudnik vitamina C

Koraba (zajedno s prokulicama, keljom i kupusom) pripada porodici krstašica, a Nacionalni institut za rak istražuje ju zbog njenih potencijalnih antikanceroznih svojstava. Okusom i teksturom koraba podsjeća na brokulu ili kupus, no nešto je blažeg i slađeg okusa. Zadebljala stabljika s korijenom nalikuje repi i može biti bijele, ljubičaste ili zelene boje s tamnozelenim listovima. Koraba predstavlja pravi rudnik vitamina C - jedna šalica kuhane korabe sadrži 150 posto preporučenog dnevnog unosa vitamina. Također obiluje kalijem i sadrži više od deset posto preporučene dnevne količine vitamina E. Energetska vrijednost 100 grama svježe korabe iznosi 27 kcal/113 kJ. U toj gramaži sadrži 6,2 posto ugljikohidrata, 1,7 posto proteina i 0,1 posto masti.
Lišće korabe bogato je vitaminom A  kao takvo predstavlja sjajan izvor nutrijenata za zdravlje naših očiju, ali i za zdravlje kože. Njena se konzumacije preporučuje i protiv edema, kandide te virusnih problema. Zanimljivo, koraba pomaže stabilizirati razinu šećera u krvi, zbog čega se preporučuje osobama koje imaju šećernu bolest. Ako se trudite smršaviti, u svoj jelovnik svakako uključite korabu jer je siromašna kalorijama. S druge strane, bogata je vlaknima, što ju čini idealnom namirnicom za zdravlje i vitalnost!
Sirova koraba se jede s umacima, začinjena octom ili u salati. Mesnati dio povrća možete koristiti poput repe, a lišće kao špinat.
Korabu možete dodati juhama i varivima za vrijeme kuhanja. Možete je pariti, a prije jela lagano pošpricati limunovim sokom i rastopljenim maslacem.

Kako uvesti vlakna u prehranu?

Jedite cijelo voće umjesto da pijete voćne sokove. Velika količina prehrambenih vlakana nalazi se u kori voća.

Obratite pažnju na deklaracije: tražite proizvode koji sadrže riječ "cjelovit", bilo da se radi o žitaricama, kruhu ili nekom od ostalih pekarskih proizvoda. Na deklaracijama je često naznačeno i koliko prehrambenih vlakana proizvod sadrži. Umjesto grickalica jedite svježe povrće. Započnite dan cjelovitim žitaricama koje sadrže vlakna. Na taj ćete način već rano ujutro potaknuti probavne procese u organizmu. Salatama, varivima i juhama dodajte leće i sjemenke.

Proizvode od bijelog brašna i rafinirane žitarice (kruh, rižu, tjesteninu) zamijenite cjelovitima. Barem jednom tjedno pojedite vegetarijanski obrok.

Prehrambena vlakna iznimno su važna za mnoge procese u našem organizmu. Uvedite ih u vašu svakodnevnu prehranu jer su ona nevidljivi čuvari vašeg zdravlja!

Četiri greške s vlaknima koje vam stvaraju trbušne probleme

Ne jedemo ih ni približno dovoljno, iako istraživanja govore koliko su dobra za naš probavni sustav, metabolizam i zdravlje krvnih žila.

Preporučeni dnevni unos vlakana je 21 do 25 grama za žene i 30 do 38 grama za muškarce.

Međutim, autorica knjige 21-Day Tummy Liz Vaccariello navodi kako neka vlakna mogu negativno utjecati na organizam. Ljudi se trude jesti hranu bogatu vlaknima, a onda se čude zašto imaju probleme.

Morate znati kako različite vrste vlakana različito utječu na vaš probavni sustav te kako mogu učiniti veliku razliku u kvaliteti života.

Ako imate proljeve, čuvajte se netopivih vlakana

Skloni ste čestim proljevima? Ova vrsta vlakana koji ubrzavaju stolicu mogla bi biti vaš najveći neprijatelj. Ima ih u integralnoj pšenici, pšenici, kukuruznim mekinjama, lisnatom povrću, brokulama i rajčicama. Kvaliteta života drastično će vam se promijeniti budete li češće jeli topiva vlakana.

Ako imate zatvor, čuvajte se topivih vlakana

Ova vlakna, kakvim obiluju namirnice poput zobenih pahuljica, graha, jabuka, jagoda, borovnica, pomažu usporiti probavu (suprotno od onoga što rade netopiva vlakna). To ih čini idealnima za osobe sklone proljevima - ali ne i onima s tvrdom stolicom. Ljudi skloni zatvorima često čine dobro miješanjem topivih i netopivih vlakana.

Ako patite od plinova i nadutosti, čuvajte se fruktanskih i GOS vlakana

Ove vrste vlakana su poput brze hrane za bakterije u debelom crijevu. Bakterije ih brzo razbijaju, što može dovesti do neugodnih plinova i nadutosti. Visoko fruktanske namirnice su češnjak, luk, lubenica, indijski oraščić, pistacije. Inulin, aditiv u brojnoj prerađenoj hrani, također je bogat fruktanima. Namirnica bogata GOS-om (galaktooligosaharidima) uglavnom je grah. Imajte na umu da ove namirnice same po sebi nisu nezdrave. No, ako je vaš probavni sustav osjetljiv na njih, bolje ćete se osjećati ako ih izbjegavate.

Ako brinete o tome da jedete dovoljno vlakana, čuvajte se namirnica obogaćenih vlaknima

Ako vam liječnik kaže da jedete više vlakana, možda se čini jednostavnim rješenjem u prehranu dodati vlakna kojima obiluju brojne prerađene namirnice. Sve od energetskih pločica do sireva, obogaćeno je vlaknima koja, pogotovo u velikim količinama, mogu utjecati na to da budete naduti i puni plinova (potražite na etiketama riječi poput inulin i ekstrakt korijena cikorije). Velika većina znanstvenih istraživanja govori o dobrim zdravstvenim učincima prirodnih vlakana te nije sigurno nude li dodana vlakna iste prednosti kao i ona iz povrća, voća, graha i cjelovitih žitarica, piše magazin.hr .

Avokado

Za avokado vrijedi formula: masnoća + vlakna = gubitak apetita.

Jedinstven spoj masnoća i vlakana kod avokada čini da se osjetite sitima. Samo pola avokada povećati će proizvodnju leptina. To je hormon koji nas čini sitima. Dodajte avokado u salatu (špinat, mrkvu), i time ćete povećati apsorpciju antioksidanasa iz te salate.

Jabuke - Ukusne i zdrave

Ovo voće bogato je topivim vlaknima. Topiva vlakna su dobra jer smanjuju kolesterol. Pored topivih vlakana, jabuke su bogate i  antioksidansima i fitonutrijentima koji pomažu kod raznih upala.

Studija je pokazala da, ako pojedete jabuku 15 minuta prije obroka, smanjujete unos kalorija za vrijeme jela za čak 15%.

Smokva kao prirodni lijek - Usporava rast tkiva raka

Smokva se sa svojim nutritivnim sastavom i ljekovitim svojstvima izdiže među mnogim vrstama voća.

Smokva je bolji izvor vlakana od većine voća. 28% vlakna iz smokve su topljiva. Ovaj oblik vlakana pomaže u kontroli razine šećera u krvi te snižava razinu kolesterola vežući ga u probavnom traktu. Naučne studije pokazuju da se konzumiranjem voća s topljivim vlaknima smanjuje energetski unos, a zadržava ista sitost kao i konzumiranjem hrane s višom energetskom vrijednošću. To znači da vlakna mogu znatno pripomoći u snižavanju težine. Netopljiva vlakna povoljno djeluju na zdravlje debelog crijeva.

Neke procjene pokazuju da je oko 70% oboljenja od raka povezano s lošom prehranom. Većina prehrambenih teorija povezuje visoki unos masti i nizak unos vlakana s rakom debelog crijeva. Često konzumiranje alkohola povezuje se s rakom pluća, dojke, probavnog sistema i raka jetre. Niz istraživanja pokazuje da konzumiranje voća i povrća može utjecati na usporavanje pojave raka. Prije se ovo svojstvo pripisivalo djelovanju vitamina i minerala, međutim, otkriveno je da u tome veću ulogu imaju - polifenoli. Oni djeluju kao antioksidansi, blokiraju gene koji uzrokuju rak i usporavaju rast tkiva raka. Osim uobičajenih polifenola, smokve sadrže i benzaldehid i kumarin koji se uspješno koriste u terapiji protiv raka.

Veliki broj epidemioloških studija pokazuje zaštitnu ulogu voća i povrća prema krvožilnom sustavu. Konzumiranjem svježeg voća i povrća značajno se smanjuje rizik od srčanog udara. Zaštitna uloga pripisuje se flavonoidima, kojih u smokvama ima oko 1,1g/100g svježeg ploda, približno udjelu flavonoida u zobi i nekim mahunarkama, a puno više od uobičajenog voća, crvenog vina ili čaja.

Svježa smokva smirujuće djeluje kod upale bronhijalnih putova. Sadrži visok udio vode i prirodnih šećera pa je korisna kod oporavka od iscrpljenosti i detoksikacije. Šećer stimulira rad mozga i pojačava pamćenje. U narodnoj je medicini poznato da su samljevene smokve dobre za čišćenje kože lica, a pomažu i kod akni.

Listovi su smokve jestivi i ljekoviti. Pokazalo se da imaju antidijabetsko djelovanje, snižavaju trigliceride u krvi, a pomažu i kod inhibicije rasta stanica raka.

Pripravci za ublažavanje tegoba u probavnom sustavu

Stomatologici, amari, emolijensi (antiulkusna sredstva) i antacidi, karminativi ili antiflatulansi i digestivi, koleretici (kolekinetici, kolagogi), hepatici (hepatoprotektivi), antiemetici, laksativi ( purgativi) i antidijaroici.

Stomatologici su sredstva za liječenje usne šupljine najčešće kod upalnih procesa u usnoj šupljini, afti i paradentoze. Koriste se taninske - stežuće droge u obliku čajeva za grgljanje ili alkoholnih tinktura za premazivanje. Često se kombinira kadulja, petoprsta, mira, metvica i propolis.

Tu spadaju i sredstva za pomoć kod izbijanja prvih zubi. To su obično bezalkoholne kapi sa ekstraktom kamilice i nekim lokalnim anestetikom.

Amara su gorka sredstva, a upotrebljavaju se za izazivanje ili podsticanje apetita. To su uglavnom gorke droge u obliku nezaslađenih čajeva ili alkoholnih ekstrakata koji se uzimaju prije jela ( npr. gorki tonici). Često su na bazi pelina, lincure ili kičice.

Emolijensi ili antiulkusna sredstva su obično sluzne droge koje prekrivaju sluznicu želuca i crijeva i na taj način je zaštićuju i omogućavaju regeneraciju ( sljez, sladić).

Antacidi su sredstva protiv kiselosti u želucu, obično su sintetski adsorbensi, ili netralizirajuće soli ( soda bikarbona). Za oblaganje iritirane želučane sluznice koriste se čaj od bijelog i crnog sljeza. Od prirodnih antacida (hrana) koji smanjuju kiselost želučanog sadržaja koriste se : aloja gel, lješnjak, bademi, banane.

Karminativi ili antiflatulansi su sredstva za smanjenje nakupljanja plinova u probavnom traktu, imaju i spazmolitički (protiv grčeva) efekt. To su najčešće u obliku čajeva kamilica i metvica, te za djecu kim i koromač.

Digestivi su sredstva koja pospješuju probavu i uglavnom sadrže razne enzime, npr, iz ananasa bromelain i iz papaje papain koji pospješuju digestiju naročito masne hrane. Obično se uzimaju neposredno nakon jela ili uz jelo.

Koleretici, kolekinetici, kolagogi, su sredstva koja pospješuju lučenje žuči i njen tok. Tu spada metvica, ali i gorke droge kao maslačak i artičoka, te alkaloidna droga boldo.

Hepatici, hepatoprotektivi su sredstva za zaštitu jetre. Oni pospješuju detoksifikaciju jetre i produkciju žuči, najvažniji predstavnik je sikavica ( silimarin) koji ima i jak antioksidativni, detoksikacijski, protuupalno i regenerativni učinak na jetru - naročito kod alkoholne bolesti jetre. Potrebno ga je uzimati 3-6 mjeseci. L-ornitin i L-aspartat su neesencijalne aminokiseline koje igraju važnu ulogu u detoksikaciji i regeneraciji jetre .

Antiemetici su sredstva protiv povraćanja - uglavnom se daju prije putovanja - dobar učinak ima đumbir ( ginger ), te limun i udisanje eteričnog ulja matičnjaka. Od homeopatskih preparata se u iste svrhe koristi Nux vomica.

Laksativi i purgativi su sredstva za ispraženje crijeva.

Konstipacija ili zatvor podrazumijeva sporo prolaženje stolice kroz debelo crijevo, pa se ona nagomilava, suha je i tvrda. Čest uzrok tome je neredovito pražnjenje crijeva. Konstipacija je pojava kad osoba ima rijetku potrebu za pražnjenjem, stolice su tvrde i oskudne, pa se javlja osjećaj da debelo crijevo nije dovoljno ispražnjeno. S vremenom, ako se obuzdava normalna fiziološka potreba, dolazi do toga da refleksi postaju sve slabiji. Kao najčešći uzročnik konstipacije navodi se nepravilna i neredovita prehrana siromašna vlaknima. Jednako tako smanjen unos tekućine i neredovita tjelesna aktivnost može uzrokovati probleme sa stolicom. Važno je znati da i uzimanje nekih lijekova može dovesti do problema konstipacije , kao npr. narkotički analgetici, antidepresivi, nadomjesci željeza. I neke bolesti probavnog sustava mogu biti uzrok problema. Važno je znati prepoznati problem i na vrijeme potražiti pomoć, a pogotovo ako je riječ o djeci.

Najbolji prirodni laksativ su namirnice koje su pune vlakana. Topiva vlakna su puno bolja nego netopljiva jer povlače u sebe vodu i omekšavaju stolicu.

Jedna od najpoznatijih jela koja djeluju kao laksativi su suhe šljive i sok od šljiva. Šljive su pune topivih vlakana. One također imaju visoku razinu vitamina A, željeza i kalija. Nekoliko šljiva ili sok od šljiva jednom dnevno mogli bi pomoći kod problema sa zatvorom.

Ostalo povrće i voće koje se smatra prirodnim laksativima uključuje grožđe, smokve, marelice, repu, cikoriju, potočarku, kokos, avokado, rabarbaru i soju. U stvari, rabarbara sadrži senatozide koji imaju laksativna svojstva. Rabarbara se smatra vrlo snažnim laksativom, stoga bi bilo mudro jesti ju u malim količinama. Inače dodavanje u prehranu nekih od navedenih namirnica bi trebalo ublažiti probleme sa zatvorom. Također je preporučljivo jesti sirovo povrće i voće, kada god je moguće.

Cjelovite žitarice su pune topivih vlakana koji će pomoći zadržati zdrav probavni takt i održati stolicu mekom. Ostale sjemenke za koje se smatraju prirodnim laksativima su psilium i lanene sjemenke. Psilium ljuske dolaze iz sjemena trpuca i pomažu omekšati stolicu. Lanene sjemenke rade na istom principu.

Ukoliko postoji zatvor, prvo treba povećati unos biljnih vlakana iz hrane, vode, povećati aktivnosti, a tek onda uzeti neka čistila.

Čistila se dijele na volumna, omekšavajuća i stimulativna.

-              volumna čistila su vlakna koja bubre ( mekinje , indijski trputac , sjeme lana ) te anorganske soli npr. gorka sol ( magnezijev sulfat ), te glukomanan ( gomolj azijske biljke Amorphophallus - konjac)

-              omekšavajuća čistila su tekući parafin ( samo za upotrebu u veterini ) i glicerinski čepići i klizme

-              stimulirajuća čistila su antrakinonske droge (list i plod sene, kora krkovine - Frangula, rabarbara, aloj-sok aloje koji je laksativ), te ricinusovo ulje.

Antrakinonske droge sadrže senatozide i djeluju u debelom crijevu, ne smiju ih koristiti trudnice , djeca, a ni dojilje zbog prelaska aktivnih tvari u mlijeko. Mogu izazvati bolnu peristaltiku crijeva (grčeve), a dugotrajnim uzimanjem naviku i lijenost crijeva. Ricinusovo ulje djeluje u tankom crijevu, djeluje u roku 2-4 sata. Koristi se kod akutnog zatvora ili za pripremu kod radioloških pretraga, nepoželjna je njegova upotreba kod kroničnog zatvora.

Antidijaroici - sredstva protiv proljeva. Proljev je česta smetnja i uglavnom nije opasan po zdravlje. Mnogi dobiju proljev jednom do dva put godišnje, uglavnom ne traje više od 2 do 3 dana i tretira se ciljanom prehranom i bezreceptnim lijekovima. Postoje akutni i kronični proljev, akutni traje do nekoliko dana, a kronični najmanje 3 tjedna. Ovdje se bavimo kratkotrajnim, akutnim proljevom.

Više je mogućih uzroka proljeva, najčešći je virusna zaraza, a ako to nije onda je nešto od ovoga:

•             bakterijska infekcija koja je posljedica trovanja hranom

•             infekcije uzrokovane stranim organizmima- parazitima

•             stres, strah i ostali psihosomatski uzročnici

•             hrane koja ne odgovara probavi

•             alergija na pojedinu hranu

•             uzimanje lijekova kojima je to nuspojava

•             bolesti probavnog sustava (Kronova bolest i ostale)

Simptomi proljeva dijelimo na one lakše i teže gdje teži simptomi mogu biti znak ozbiljne bolesti pa zahtijevaju liječnički pregled.

Lakši simptomi su:

•             grčevi i nadutost

•             mekana i vodenasta stolica

•             mučnina i povraćanje

•             nagla potreba da se ide na WC

•             razne turbulencije u području trbuha i crijeva

•             suha usta i glavobolja- posljedice dehidracije

Teški simptomi kada treba potražiti pomoć liječnika su:

•             krv, sluz i neprobavljena hrana u stolici

•             gubitak težine

•             groznica popraćena visokom temperaturom

Najbitnije je uzimati puno tekućine, jer se proljevom gubi tekućina. Poželjna tekućina su čajevi (šipak i crni čaj - koji stiskaju - zaslađeni umjetnim sladilima), mineralna voda koja sadrži i nadoknađuje i minerale, voda uz dodatak uz dodatak malo kuhinjske soli ili ako je jaki proljev uz dodatak rehidracijskih soli . Što se hrane tiče, treba jesti, ne treba postiti kod proljeva. Dvopek, tost, banane i riža se preporučuju. Za nadoknađivanje soli mogu poslužiti slani štapići. Nikako ne piti alkoholna pića za vrijeme i neko vrijeme poslije bolesti. Mogu se uzimati i zamjene za mlijeko , sojino mlijeko, rižino mlijeko ili brašno od rogača). Kao antidjaroici najčešće se daju adsorbensi - aktivni medicinski ugljen - koji na sebe veže nečistoće i plinove u crijevima, a izlučuje se neprobavljen, boji stolicu u crno i i adstringensi (taninske droge koje stiskaju, šipak, crni čaj, plod borovnice, petoprsta, hrastova kora itd.), a koriste se i probiotici.

Probotici - žive korisne crijevne bakterije mliječno-kiselog vrenja, najčešće iz roda Lactobacillus , koje su prirodno prisutne u našem probavnom sustavu, a «žive» unesene u organizam bilo putem fermentiranih mliječnih proizvoda, bilo putem farmaceutskih pripravaka pozitivno utječu na zdravlje obnavljajući i balansirajući crijevnu mikrofloru, tako da poboljšavaju peristaliku crijeva, ublažavanju dijareje, a istodobno i djeluju na jačanje imuniteta. Crijeva su domaćini brojnim bakterijama. Mnoge među njima su tzv. korisne ili dobre bakterije, koje nam pomažu da iz pojedinog obroka dobijemo sve potrebne hranjive tvari i energiju, a odgovorne su i za sintezu vitamina K i nekih vitamina B skupine. Isto tako zaustavljaju umnožavanje takozvanih loših bakterija i sprječavaju njihovo djelovanje, što pomaže očuvanju ravnoteže mikroflore u crijevima, pospješuje rad imunološkog sustava i čuva nas od bolesti. Probiotici se dodaju u broje prehrambene proizvode: mlijeko, sir, jogurt, kefir, a pojavljuju se i u obliku gotovih preparata kao npr. pastila, kapsula i suspenzija. Prebiotici - nisu živi organizmi nego neprobavljivi sastojci hrane - biljna vlakna , inulin , fruktooligosaharidi, te ostaci nakon razgradnje stanica. Osim što su hrana dobrim bakterijama u debelom crijevu , prebiotici poboljšavaju preživljavanje probiotika dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava , omogućavaju njihovo naseljavanje i po potrebi rast i aktivaciju u mikroflori debelog crijeva.

Simbiotici - preparati u kojima su sjedinjeni probiotici i prebiotici, u svrhu postizanja sinergističkog učinka, odnosno učinka koji je veći od zbroja njihovih pojedinačnih učinaka.

Rak dojke - Kako preventivno djelovati?

Kancer, odnosno rak dojke je drugi vodeći uzrok smrti uslijed kancera kod žena (prvi na listi je rak pluća). Ova dijagnoza se svake godine postavi kod više od 200.000 žena, a za više od 46.000 oboljelih ima smrtonosan ishod.

Samo se mali broj slučajeva kancera dojke (ugrubo, nekih 6 %) može povezati sa određenim genom, u većini slučajeva mi jednostavno pojma nemamo šta prouzrokuje kancer dojke. Odnos između načina ishrane i pojave kancera dojke pažljivo je ispitan. Slično kanceru prostate, i kancer dojke je učestaliji u zapadnim zemljama, a relativno je retka pojava u Aziji i Africi. Mnogi istraživači misle da je ishrana, naročito ona sa visokim sadržajem masti koja je karakteristična za zapadne zemlje, u najmanju ruku činilac koji doprinosi visokom stupnju obolijevanja od raka dojke u zemljama kao što su Sjedinjene Države. Amerikanci 36%svog dnevnog broja kalorija uzimaju u obliku masti, i to većinom zasićenih masti iz mesa i mliječnih proizvoda. Mnoge studije izvještavaju o povezanosti ishrane bogate mastima i gojaznosti središnjeg dijela tijela (izbočenosti abdomena), za koji se zna da je faktor rizika kada je riječ o raku dojke. Najmanje jedna studija pokazala je direktnu korelaciju između unošenja masnoća i ponavljanja kancera dojke kod žena kod kojih je već jednom bila dijagnosticirana ista ta bolest. Mada su proučavanja koja su pokušavala da povezu konzumiranje masnoća sa kancerom dojke ostala nedorečena, pošto već znamo da je ishrana bogata masnoćama faktor rizika kod srčanih oboljenja i kod drugih oblika kancera, naročito kancera debelog crijeva, sasvim razumno zvuči da treba da ograničite unošenje masnoće na manje od 20%od ukupnog broja vaših svakodnevnih kalorija.

Ograničenje masnoće može da bude samo jedan dio priče. Konzumiranje vlakana izgleda da je isto toliko važno. Na primjer, žene iz Finske jedu još masniju hranu nego američke žene, pa ipak je kod njih stepen smrtnosti od kancera dojke znatno niži. Međutim, za razliku od žena u Americi, Finkinje konzumiraju veoma mnogo vlakana, čime možda potiru negativno djelovanje ishrane bogate masnoćama. Vlakna pomažu da hrana mnogo brže prođe kroz stomak i crijeva, olakšavajući na taj način organizmu da se riješi otrova (kao što su insekticidi i druge kemikalije) prije nego što uspiju da mu naude. Uz to, neka istraživanja su pokazala da određeni oblici vlakana, kao što su pšenična vlakna, mogu da pomognu u snižavanju nivoa određenih potentnih estrogena koji možda iniciraju razvoj tumora na dojkama.

Lan — Hiljadama je godina laneno sjeme bilo sasvim uobičajen dio ljudske ishrane. Danas se, međutim, upotrebljava prvenstveno za izradu tkanine. Laneno sjeme bogato je lignanima, jedinjenjima sličnim prirodnom estrogenu koji se proizvodi u organizmu. Vjeruje se da Iignani deaktiviraju potentne estrogene koji mogu da iniciraju razvoj tumora. Ulje od lanenog sjemena prodaje se u vidu kapsula ili tečnosti u prodavnicama zdrave hrane.

Selen - U „Evropskom žurnalu o prevenciji kancera "(1991) objavljena je studija po kojoj žene koje konzumiraju najviše minerala selena imaju najnižu stopu smrtnosti uslijed kancera dojke. Ovo je prilično logično, pošto znamo da je selen moćan antioksidant koji može da pruži zaštitu od mnogih oblika raka. Medu dobre prirodne izvore selena spadaju bijeli luk, crni luk, riba, ljuskari, crno grožđe, prokelj, integralna pšenica i žitarice, jaja, brazilski orah i piletina. Selen je dostupan i u formi dodataka.

Limonen — Ispitivanja vršena na životinjama pokazala su da ovo jedinjenje, koje se nalazi u esencijalnim uljima citrusnog voća i limunove trave, može da inhibira razvoj tumora dojke. Nedavno su u londonskoj bolnici „Cering kros" započete probe sa ciljem da se provjeri koliko limonena može da bude koristan u liječenju raka dojke. Dobar prirodni izvor limonena jeste ona mekana bela potkorica koja obavija citrusno voće - može da se nabavi i kao dodatak.

Melatonin — Jedno zanimljivo istraživanje na temu faktora rizika od raka dojke, ukazuje na to da su žene izložene niskofrekventnim magnetnim poljima podložnije riziku od ove vrste raka, jer izlaganje takvim poljima može da smanji noćnu proizvodnju antikanceroznog hormona zvanog melatonin od strane epifize (pinealne žlijezde). Smanjena koncentracija melatonina u krvi podstiče razvoj ćelija raka dojke, kažu istraživači iz Sjeverozapadne pacifičke laboratorije u Ričlandu (Vašington). Istraživanja se nastavljaju, kako bi se utvrdilo da li izlaganje uređajima u domaćinstvu, kao što su mikrovalne peći, televizori i fenovi za kosu može da poveća rizik od raka dojke i ostalih vrsta raka. Melatonin je dostupan u obliku kapsula i tableta.

Recept kako protiv raka dojke

Ulje od lanenog sjemena: Jedna jušna žlica ulja ili tri kapsule na dan. (Specijalni proizvodi od lanenog sjemena mogu da se nadu u trgovinama zdrave hrane). Upotrebljavajte samo proizvode koji sadrže stabilizirano laneno sjeme, jer se ono obično vrlo brzo užegne.

Selen: Jedna tableta ili kapsula od 100 mg, svaki dan, uz jelo.

Melatonin: Uzimajte jednu sublingvalnu kapsulu (onu koja se razlaže pod jezikom) od 1 mg, na 5 do 15 minuta prije odlaska na spavanje. (Melatonin će da vas učini veoma sanjivim, nipošto ne sjedajte za volan nakon što ste ga uzeli).