Prikazani su postovi s oznakom masnoće. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom masnoće. Prikaži sve postove

10 namirnica koje nutricionisti nikad ne bi konzumirali


Ako nutricionisti izbjegavaju određene namirnice, to je vjerojatno dobar znak da ih ni vi ne biste trebali jesti. Za neke namirnice, kao što su slatkiši, soda i pržena hrana, dobro je poznato da nisu najzdravije. Ipak, s druge strane postoje i one namirnice za koje vjerujete da su dobre i zdrave, a nutricionisti ih ne preporučuju.


Zanima vas koje? Donosimo vam popis 10 namirnica koje nutricionisti izbjegavaju u trgovinama, ali i u svojoj prehrani. Ako želite poboljšati svoje zdravlje ili izgubiti višak kilograma, savjetujemo vam da učinite isto.

1. Hrana sa smanjenim udjelom masnoće


Želite li što prije izgubiti neželjene kilograme, u trgovinama sigurno tražite namirnice sa smanjenim udjelom masnoće. Nutricionistica Kristin Kirkpatrick upozorava da time možete smanjiti unos kalorija, no to ćete nadoknaditi vrlo brzo. Naime, Kirkpatrick kaže da ćete nedostatak masti zamijeniti sa šećerom, što može biti još gore za vaše zdravlje. Masti, ako ih konzumirate u umjerenim količinama, mogu biti zdrave za vas i mogu spriječiti neke bolesti srca. Također, kada jedete zdrave masti zajedno s jednostavnim ugljikohidratima, razina šećera u krvi ostaje ista.

2. Visokokalorični kofeinski napitci


Kava općenito ima povoljne učinke na zdravlje. Bogata je antioksidansima, štiti vas od dijabetesa tipa 2 i može spriječiti rak jetre. Ipak visokokalorični kofeinski napitci štete našem zdravlju. Obična kava uz dodatak punomasnog mlijeka i zaslađivača može imati 300 kalorija, a dodate li u nju čokoladu, karamelu ili šlag, kalorije se gotovo udvostručuju. Stoga izbjegavajte bilo kakve dodatke kao i razne pripravke 2 u 1 ili 3 u 1 jer su bogati kalorijama – i to praznim kalorijama.

3. Zamrznuta hrana

Katkada se čine praktičnima, no zamrznute obroke svakako bi trebali izbjegavati u svojoj prehrani. Takvi obroci, upozoravaju stručnjaci, imaju previše ugljikohidrata, a premalo proteina. Zbog toga ćete vrlo brzo nakon obroka ponovno osjetiti glad. Ipak, ako nemate vremena svaki dan kuhati, nutricionisti savjetuju da tijekom vikenda, primjerice, napravite veće količine piletine na žaru i povrća i zamrznete u odvojene porcije koje onda tijekom tjedna možete podgrijavati.

4.Glazura


Osim što obiluje šećerom, katkada se u glazuru mogu dodati i transmasti. Transmasti su nezasićene masti koje se ponašaju poput zasićenih. To znači da su loše za zdravlje srca jer podižu razinu „lošeg“ kolesterola u krvi. Koliko su one zaista štetne, govori i činjenica da je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) naredila da se iz hrane potpuno uklone transmasti do 2018. .

5. Griz

Nutricionisti ga ne preporučuju jer nastaje preradom pšenice tijekom koje ona gubi vitamine, minerale, zdrave masnoće i vlakna. S obzirom na to da sam po sebi nema neki okus, često ga jedemo uz dodatak margarina, maslaca, mlijeka ili nekih drugih namirnica koje su bogate masnoćama. Ta kombinacija uništava naše krvne žile. Zato, da biste poboljšali okus, umjesto margarina ili običnog kravljeg mlijeka radije uzmite šaku svježeg voća ili pak kokosovo ili bademovo mlijeko.

6. Energetske pločice

Vlakna su dobra za vas i svakodnevno u prehranu trebate ubaciti 25-35 grama vlakana, no njih ne biste trebali crpiti iz energetskih pločica. One sadržavaju velike količine šećera s vrlo malo hranjivih sastojaka. Cjelovite žitarice, voće, povrće, orašasti plodovi i mahunarke svakako su bolji izbor jer sadrže zdrava vlakna.

7. Mesne prerađevine

Slanina, šunka, hrenovke, kobasice, salame i ostale mesne prerađevine mogu ozbiljno narušiti zdravlje jer imaju vrlo visok udio masti, soli i konzervansa te jako mali udio proteina. Studija koju su proveli znanstvenici s Harvarda 2010. pokazala je da osobe koje konzumiraju mesne prerađevine imaju čak 42% veći rizik od srčanih oboljenja i 19% veći rizik od dijabetesa.

8. Zašećerene žitarice

Mnogima su omiljeni jutarnji obrok, no stručnjaci upozoravaju da su takve žitarice većinom spravljene od bijelog brašna i šećera. Umjesto njih izaberite one koje su bogatije nutrijentima, a sadrže manje šećera. – Obrađene žitarice lišene su vlakana koja su izuzetno važne za održavanje probavnog sustava, a samim time i zdravlja – ističe nutricionistica Nina Dougherty.

9. Margarin


Iako se dugo vjerovalo da je margarin zdraviji od maslaca, istraživanja su dokazala suprotno. Nutricionisti su uvjereni da margarin također može sadržavati transmasti koje povisuju loš kolesterol, a smanjuju onaj dobar. Zasićene masti, kojima margarin također obiluje, začepljuju arterije te mogu prouzročiti smrt ako začepe krvne žile i prekinu dovod krvi prema srcu. Ako je margarin vaš jedini izbor, pokušajte pronaći onaj koji ima nisku razinu zasićenih masnoća, visoku razinu nezasićenih masnoća te onaj koji ne sadrži transmasti.

10. Pržene namirnice

Osim što su pune tzv. praznih kalorija, bogate su zasićenim masnoćama i lošim transmastima. Konzumiranje pržene hrane povećava rizik od srčanih oboljenja, a može dovesti i do moždanog udara. – Masti su važne za naše tijelo, daju nam energiju, štite naše organe, no moramo biti oprezni s mastima koje unosimo u naš organizam – kaže nutricionistica Elizabeth Jaramillo-Lopez. Preporučuje i da umjesto prženja odabiremo zdravije metode pripremanja obroka, kao što su kuhanje ili grilanje.


Masnoće koje vas ne debljaju

Jedna od najvećih zabluda kada je riječ o prehrani je da masnoće iz namirnica stvaraju masne naslage na tijelu. Baš zbog toga većina ljudi kupuje proizvode s manjim udjelom masti, što je krivo s obzirom da je njihova prirodna masnoća najčešće zamijenjena šećerom.


Mnoge masnoće su zdrave, neke čak pomažu i pri mršavljenju. Primjerice, vitamini poput A, D, E i K, topivi su u masti, što znači da ih tijelo može apsorbirati samo uz prisutnost masti. Njihovo izbacivanje iz prehrane neće vas učiniti mršavijima, ali sasvim sigurno će oslabiti organizam, potaknuti glad i povećati šanse za prejedanjem.

Orašasti plodovi su puni hranjivih tvari, zdravih masti i bjelančevina. Jedan su od najboljih izvora alfa-lenolenične kiseline, što je vrsta omega-3 masne kiseline koja je dobra za srce. Bogati su i L-argininom, aminokiselinom koja jača imunološki sustav, pomaže u zacjeljivanju rana, poboljšava funkciju krvnih žila i pomaže u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, orasi sadrže topiva vlakna i vitamin E. Vlakna snižavaju kolesterol i glukozu u krvi, dok je vitamin E snažan antioksidans neophodan za pravilno funkcioniranje imunološkog sustava.

Što češće koristite maslinovo ulje kod pripreme jela jer je bogato mononezasićenim mastima i antioksidansima, poput klorofila, karotenoida i vitamina E. Maslinovo ulje je izvrsno za smanjenje krvnog tlaka, u prevenciji raka, dijabetesa, te olakšava astmu i artritis. Pomaže i u održavanju zdrave tjelesne težine.

Avokado je odličan izvor glutationa, snažnog antioksidansa koji čisti i štiti tijelo, uklanja teške metale i bori se protiv slobodnih radikala. Glutation pomaže u održavanju zdravog imunološkog sustava i usporava proces starenja. Avokado je bogat i folnom kiselinom, koja smanjuju učestalost bolesti srca i moždanog udara.

Kokosovo ulje ima antimikrobna, antibakterijska i antikancerogena svojstva. Poboljšava probavu i zdravlje crijeva. Čuva bubrege, jetru i imunološki sustav, a dobar je i za održavanje zdrave težine.

Sjemenke su prvenstveno dobre za srce. Snažni su antioksidansi, a obiluju vlaknima, magnezijem, fosforom, manganom, bakrom, željezom i cinkom. Stoga slobodno navalite na bučine, lanene i sjemenke suncokreta.

Prehrana siromašna mastima dobra je za ljude?

Tamo nekad, ne tako davnih 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, naučnici su vjerovali da su zasićene masnoće glavni uzrok bolesti srca jer su podizale razinu lošeg kolesterola u krvi.


Vođeni tom idejom javile su se mnoge metode raznih dijeta, kojima je glavna stavka bila izbjegavati masti. Kako je dijeta dobila na svojoj popularnosti, kasnih 70-ih, milioni Amerikanaca su postali sudionici najvećeg zabilježenog nekontroliranog eksperimenta u povijesti, čije posljedice trpe i danas jer epidemija gojaznosti koja je tada počela traje i danas, a uslijedila je i epidemija dijabetesa.

Što je pošlo po zlu? Naime, zbog preporuke da smanje unos masnoća, ljudi su počeli jesti manje zdravih namirnica poput mesa, maslaca i jaja, a više prerađenu hranu s visokim udjelom šećera i rafiniranih ugljikohidrata. Sve to je imalo loš utjecaj na zdravlje nacije.

Avokado

Za avokado vrijedi formula: masnoća + vlakna = gubitak apetita.


Jedinstven spoj masnoća i vlakana kod avokada čini da se osjetite sitima. Samo pola avokada povećati će proizvodnju leptina. To je hormon koji nas čini sitima. Dodajte avokado u salatu (špinat, mrkvu), i time ćete povećati apsorpciju antioksidanasa iz te salate.

Crveni luk blokira masti

Crveni luk sprečava spajanje trombocita i nastanak ugrušaka i poboljšava rastvaranje već formiranih ugrušaka. Efikasan je kuhan i sirov i treba ga jesti svakodnevno. To je posebno važno za osobe sa bolestima srca i krvnih sudova, kao i za sve ostale koji dosta jedu masnu hranu.


Masna hrana znatno povećava zgrušavanje krvi, a umanjuje njihovo rastvaranje. Ako se jede sa crvenim lukom to njeno djelovanje se u velikoj mjeri umanjuje. Manje od pola šalice crvenog luka (oko 60g) bi trebalo pojesti dnevno.

Snizite razinu masnoća u organizmu

Što su to trigliceridi?


Trigliceridi su vrsta lipida odnosno masti. Preciznije, trigliceridi predstavljaju lanac masnih kiselina visoke energije koji osiguravaju veliki dio energije potreban za normalno funkcioniranje stanica. Osobe sa povišenom razinom triglicerida imaju uvećan rizik od kardiovaskularnih bolesti. Anti trigliceridi su tvari koje nam služe za snižavanje masnoća u organizmu i čišćenje organizma nakon obilnih obroka.

Sastojci:
-400 g celera (korijen)
-1 kg limuna
-2 l vode

Priprema: Prvo iscijediti sok od limuna. Celer naribati i dodati u vodu s limunovom korom. Kuhati 20 minuta i ostaviti da se ohladi (preko noći ili 6 sati). Procijediti i dodati sok od limuna. Pretočiti u boce i piti 1 dl prije jela (3 puta na dan). Može se razrijediti sa mineralnom vodom (1 dl limun-celera i 1 dl vode). Čuvati na hladnom dok se pije!

Ljekoviti žuti čaj

Žuti čaj odličan je za ubrzavanje metabolizma i smanjivanje stresa.


Žuti čaj najbolje djeluje svježe pripremljen. Jednu veliku žlicu čaja preliti sa 150 ml vruće (ne kipuće) vode (80°C) i ostaviti prekriveno tri minute. Procijediti i piti.

Po želji zasladiti smeđim šećerom. Dnevno popiti 2-3 šalice čaja. Zbog svoje dokazane učinkovitosti u bržem sagorijevanju suvišne masnoće, žuti čaj jedan je od najtraženijih napitaka. Sadrži dijetalni enzim EGCG koji pomaže bržem sagorijevanju suvišne masnoće te povećava potrošnju energije potrebne za probavu, apsorpciju i metabolizam hrane.

Jabučni ocat koristi i kod skidanja viška kilograma

Nastaje vrenjem jabuka ili prevrelog jabučnog soka. Sadrži puno kalija, koji na sebe veže i ostale korisne mineralne sastojke kao što su fosfor, magnezij, kalcij, sumpor, željezo, fluor, a u manjoj mjeri i druge minerale.


Konzumira se u raznim kombinacijama, najčešće s medom i vodom.

Jabučni ocat odličan je pomoćnik u skidanju suvišnih kilograma jer topi masnoće u tijelu.

Dva prirodna recepta protiv povišene masnoće u krvi


Već smo pisali o povišenim masnoćama u krvi, kako djelovati preventivno i koji su dobri prirodni lijekovi za vraćanje ravnoteže u organizmu.


Ovom prilikom vas upoznajemo sa dva provjereno dobra recepta koji će smanjiti povišenu razinu masnoća u organizmu.

Napitak s jogurtom


Sastojci: 1 jogurt, 1 čajna žličica sitno sjeckanog peršina, 1 čajna žličica maslinova ili kukuruznog ulja, 1 režanj sitno usitnjenog bijelog luka. Priprema: Sve sastojke pomiješamo i popijmo ujutro natašte. Uporaba: Napitak pijemo dok ne smanjimo masnoće, a u preventivi uzimamo kao redovi tu hranu - doručak.

Čajna mješavina


Sastojci: Kopriva, maslačak, stolisnik, metvica. Priprema: napravimo čajnu mješavinu od jednakih dijelova i od te mješavine uzmemo tri jušne žlice koje prelijemo litrom vruće vode, poklopimo da odstoji pola sata i procijedimo. Uporaba: pijemo u gutljajima tijekom dana.

Kako na prirodan način smanjiti razinu masnoća u krvi?


Naše tijelo posjeduje mehanizme koje nazivamo autokoide (auto - sam; akos - liječi) to jest stvara ih sam organizam koristeći se tvarima iz naše prehrane što dovodi do toga da se prirodnim putem organizam bori protiv nastalih poremećaja.


Suvremeni čovjek nastoji pomoću lijekova te raznih dijeta smanjiti povišene masnoće, a pritom ne iskorištava najjače oružje, a to je promjena prehrane. Znano nam je da je posljedica konzumiranja visokokaloričnih proizvoda od mlijeka do jaja te višestruko zasićenih masnoća, kao što je masna kiselina omega 6, ubrzo dovodi do porasta kolesterola (unosimo ga hranom, ali ga i stvara organizam), masnoća u krvi sa svim štetnim posljedicama takve prehrane. Rješenje je potrebno tražiti u unošenju omege 3 i omege 9 (maslinovo ulje), koje ubrzo normaliziraju, to jest uravnotežuju i smanjuju štetno djelovanje povišene omege 6. Visok krvni tlak (hipertenzija) i kolesterol, prema dosadašnjim znanstvenim istraživanjima, među najvećim su rizičnim faktorima najčešćih oboljenja naše civilizacije. Visoka razina kolesterola u krvi dovodi do kardiovaskularnih oboljenja.

Omega 3, koja se nalazi u ribama sjevernih mora, izuzetno je djelotvorna, posebice za kardiovaskularni sustav. Sprečava stvaranje tromba, pomaže opuštanju i proširivanju krvnih sudova, povećava elastičnost membrane crvenih krvnih pločica, smanjuje smetnje srčanog ritma, smanjuje količinu ukupnog kolesterola i triglicerida, povećava nivo HDL-a i tako smanjuje ovapnjenje vena i krvnih sudova i u srcu, smanjuje visok krvni tlak, smanjuje mogućnost nastanka upale zidova krvnih sudova, sprečava sužavanje krvnih sudova i nastanak tromba. Zaustavlja diobu zloćudnih stanica, sprečava stvaranje metastaza ili smanjuje mogućnost njihova nastanka. Štite srce i mozak od udara, od razvoja autoimunih bolesti, smanjuje rizične faktore nastanka karcinoma i rast arterioskleroze, omogućuje odstranjivanje teških metala iz tijela. Najveću djelotvornost pokazuje kod tumora jetre, gušterače, debelog crijeva, dojke, prostate i leukemije.

Za smanjenja kolesterola pomaže i kruh od cjelovitih žitarica koji u probavnom sustavu nabubri vezujući žučnu kiselinu koja je prethodno vezala na sebe kolesterol te na taj način pomoću balastnih tvari odvodi iz našeg organizma kolesterol. Narodna medicina preporučuje orahe za ravnotežu masnoća.

Uzme se 21 orah te se svaki dan ujutro, u podne i uvečer pojede po jedan orah i tako sedam dana. Ovaj provjeren i djelotvoran narodni recept podsjeća da se slično liječi sličnim, imajući saznanja o bogatstvu masnoća u orahu. U savjetima za povišene masnoće, uz savjet o promjeni prehrane (ne dijete), nastojimo vas upozoriti na važnost svakodnevne uporabe začina u prehrani kao što su luk, češnjak, đumbir, kurkuma, kim i lan. Češnjak ponajprije ima preventivno djelovanje, dakle sprečava nastajanja bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, moždani udar, tumori, infarkt, povišene masnoće, snaženje obrambenog sustava. Kurkuma se preporučuje kod povišenog kolesterola i triglicirida jer snižava postotak kolesterola, triglicerida u krvi, djeluje antitoksički, antimikrobno i slično. Uzimamo je u obliku praška kojim začinjavamo jelo 1-2 puta na dan. Đumbir smanjuje i uravnotežuje masnoće u krvi (kolesterol, triglicerid, lipide) te ujedno sprečava štetno djelovanje na stjenke krvnih žila, sprečava upalu i stvaranje ugruška odnosno tromba. Uzimamo ih u obliku praška kojim začinjavamo jelo 1-2 puta na dan. Lan kod problema s masnoćama u krvi postaje klin kojim se vrlo brzo i na prirodan način odstranjuju povišene masnoće, a ujedno okrepljujete cijeli organizam njemu neophodnim sastojcima toliko potrebnim za rast stanice i ravnotežu metabolizma masnoće. Danas se više ne sumnja u lan i slobodno mogu reći da nam je to nužna namirnica koju, ako do sada nisam, moramo na neki način uvrstiti u našu prehranu. Bilo da ga posipamo po raznim salatama, dodajemo raznim jelima, i to mljeven neposredno prije uporabe, ili pripremimo čaj od sjemena lana. Evo najvažnijih razloga zašto je to tako sjeme lana sadrži masnu kiselinu omega 3 (alfalinolenska kiselina, linolenska kiselina), u lanu ima sedam puta više masne kiseline omega 3 nego u orahu koju naš organizam mora unositi hranom jer je sam ne može sintetizirati.

Prirodni lijekovi: biljke, voće, povrće…


KOPRIVA pobuđuje izmjenu tvari, jača i čisti krv i cijeli organizam od masnoća, liječi bolesti metabolizma, jača imunitet, snižava visok tlak.

STOLISNIK tisućljetna tradicija stolisnika bilježi da se ova biljka oduvijek upotrebljava i u liječenju i u sprječavanju infekcije kod vanjskih i unutarnjih krvarenja, ženskih bolesti, za čišćenje krvi i izbacivanje sekreta te unutarnjih upalnih procesa (mokraćni organi, želudac, crijeva).

POVRĆE: artičoka, crna rotkva, kukuruz, kupus, kiseli kupus, mak, mrkva, soja, špinat itd.

VOĆE: grejp, jabuka, limun, lubenica, naranča, šipak itd.

ORAŠASTI PLODOVI: kesten, kikiriki, kokos, lješnjak i orah.

RIBE: srdela, skuša...

Rak kože


Ova vrsta raka je najčešća medu muškarcima i ubrzano postaje velika prijetnja za oba spola. Pošto muškarci u prosjeku provode na suncu dvostruko više vremena nego žene, predstoji im i mnogo veća mogućnost da umru od melanoma, najsmrtonosnije forme ovog oboljenja, nego što je to slučaj sa ženama. U stvari, učestalost melanoma kod muškaraca i kod žena je u izraženom porastu posljednjih godina, i nema spora o razlogu za to: gotovo svi se slažu da pretjerano izlaganje suncu može da dovede do raka kože.

Rasprostranjeno je uvjerenje da sunčevi ultraljubičasti zraci mogu da povećaju proizvodnju slobodnih radikala, koji su potom u stanju da unište zdrave ćelije i pretvore ih u kancerozne. Kreme sa zaštitnim faktorima mogu da filtriraju štetne UVA i UVB zrake i da spriječe opekotine od sunca, ali mnogi istraživači vjeruju da je i najmanja preplanulost kože znak oštećenja i da izlaganje suncu treba da bude maksimalno ograničeno.

Antioksidansi — Neke studije također navode na pomisao da antioksidanti, bilo oni iz namirnica, ili oni u formi dodataka, mogu da umanje rizik od raka kože. Na primjer, jedno ispitivanje koje je nedavno sprovedeno u Australiji pokazalo je značajan inverzan odnos između rizika od dobivanja raka kože i konzumiranja povrća kao što su artičoka, bundeva, prokelj, kupus i prokule. Ove namirnice sadrže nekoliko različitih tipova karotenoida, među koje spadaju alfa-karotin, beta-karotin i vitamin C, koji su poznati antioksidanti.

Uz to, istraživači Odjeljenja za nauku o ishrani, sa Univerziteta države Alabame, u Birmingemu, sproveli su neke laboratorijske testove da bi odredili djelovanje antioksidantnih hranljivih sastojaka na rak kože. Rezultati ukazuju na to da povećane oralne doze vitamina E i glutationa smanjuju rizik od raka kože kod pacova.

Drugi potentni antioksidant širokog spektra jeste ekstrakt grožđanog sjemena, koji sadrži jedinjenja zvana proantrocijanodini. Proanrrocijanodini su moćni antioksidanti, koji se nalaze u vinu i soku od grožđa.
Smanjite unošenje masnoća — Ishrana bogata masnoćama također može da ima udjela u povećanom riziku od obolijevanja od raka kože. To je teorija koju su razvili istraživači u Medicinskom centru za pomoć veteranima „Teksas" u Hjustonu, koji kažu da ishrana sa niskim sadržajem masnoće umanjuje rizik od ozlijeda koje dovode do najrasprostranjenije vrste raka među odraslim bijelcima u Sjedinjenim Državama.

Savjet za sprečavanje raka kože

Uvijek koristite djelotvornu zaštitu od sunčevih zraka (zaštitni faktor neka je bar petnaest), kada se nalazite napolju.

Recept protiv raka kože

Antioksidanta kompleksna formula: Da biste se zaštitili od raka kože, preporučujemo sveobuhvatnu antioksidantu formulu koja sadrži alfa i beta-karotin, vitamin C, vitamin E, selen, ekstrakt grožđanog sjemena i ekstrakt zelenog čaja.

Google oglasi

Popularni postovi zadnjih 7 dana

Google oglasi