Da li vam ovo zvuči poznato? Upoznaju vas s nekim na nekoj zabavi i, poslije samo nekoliko sekundi, vi sa nelagodnošću priznajete da ne možete da se sjetite imena te osobe! Mada je to nešto što može da se dogodi bilo kome i bilo kad, veća je vjerojatnoća da će se desiti onima oko pedesete, jer to je životno doba u kome gotovo svako počinje da pokazuje znake gubitka kratkoročnog pamćenja.
Kratkoročno pamćenje uključuje onaj dio mozga koji se upotrebljava za bilježenje nedavnih saznanja, kao što su nečiji telefonski broj ili nečija adresa. Negdje oko šeste decenije života, mnogi ljudi osjećaju primjetno opadanje kratkoročnog pamćenja i pažljivosti. Ovo ne znači da smo svi predodređeni da patimo od ozbiljnih poremećaja vezanih za gubljenje pamćenja ili od Alchajmerove bolesti — ni u kom slučaju. Međutim, to znači da će nekih 75 procenata starijih osoba imati poteškoća pri pokušaju da se sjeti nekih stvari.
Pamćenje je proces koju uključuje skladištenje i povraćaj informacija. Postoje različite vrste pamćenja. Neki njegovi oblici uključuju zadržavanje velikih količina znanja, kao što su strani jezici ili koncepti poput matematičkih teorema. Druge vrste pamćenja mogu da sadržavaju sjećanja na pojedinačna iskustva ili djeliće nekih informacija. Bilo kakav vid gubitka pamćenja, međutim, može da predstavlja veliku sekiraciju i da učini da se osjećate starijima nego što jeste.
Do gubitka pamćenja kod nekih osoba dolazi i uslijed činjenice da mozak starije osobe može i kvantitativno i kvalitativno da podbaci kada je ree o proizvodnji moždanih kemikalija — neuroodašiljača — koji su dio funkcije pamćenja. Nekoliko je razloga zbog kojih dolazi do ovoga:
• Arterioskleroza ili neki drugi problemi sa cirkulacijom mogu da ometaju dotok krvi u mozak.
• Neki medikament može da remeti moždane funkcije.
• Loša ishrana može da prouzrokuje pomanjkanje hranljivih sastojaka i glad mozga za tim sastojcima.
• Emocionalni problemi, kao što su gubitak životnog suputnika, stres, pa čak i obična dosada, također mogu da ometaju moždane funkcije.
Poboljšana ishrana, dodaci, ili neke promjene u načinu života mogu da vam pomognu da očuvate britkost svog pamćenja.
Vitamini dobri za bolje pamćenje
Vitamin B1 (tijamin) — Ispitivanja su pokazala da nizak nivo B1 može da dovede do suptilnih promjena u funkciji mozga kod starijih osoba, koje mogu da doprinesu gubitku pamćenja. Dobri prirodni izvori B1 su pivski kvasac, neprerađene cerealije, leptiraste školjke (male kapice), šunka i kikiriki.
Folna kiselina — Folna kiselina može preventivno da djeluje na gubitak pamćenja tako što pomaže pri održavanju normalnog nivoa homocisteina, aminokiseline koja se nalazi u organizmu. Prema nedavnim ispitivanjima rađenim u Servisu za poljoprivredna istraživanja pri Odjeljenju za poljoprivredu vlade SAD, istraživači su došli do podataka o snažnoj uzajamnoj povezanosti visokog nivoa homocisteina u krvi i gubitka pamćenja i sposobnosti učenja koja je čest pratilac depresije kod starijih osoba.
Preliminarna ispitivanja pacijenata koji pate od depresije, koja su vršili istraživači Istraživačkog centra za ishranu povezanu sa starenjem Taftovog univerziteta u Bostonu, otkrila su da visok nivo homocisteina ima potencijal da ošteti mozak na dva načina. Prvo, povećavanjem rizika za obolijevanje od neke kardiovaskularne bolesti, što može da pogorša funkcioniranje krvi u mozgu. Drugo, homocistein se pretvara u aminokiselinu koja, pri normalnom nivou, podstiče rad receptora moždanih ćelija, ali može da dovede do toga da se ćelije, pri povećanom nivou, samouništavaju. Analize krvi urađene kod dvadeset sedam starijih pacijenata pokazale su da je nivo homocisteina najveći kod onih sa vaskularnim oboljenjima, kod onih koji nisu imali nikakva vaskularna oboljenja, nivo homocisteina bio je najveći kod pacijenata koji su pokazali najniže rezultate na testovima zapažanja.
Dobri prirodni izvori folne kiseline uključuju tamnozeleno lisnato povrće, sjemenke suncokreta, pšenične klice, džigericu i kikiriki. Folna kiselina se sada dodaje pakovanim cerelijama u pahuljicama, a može da se dobije i u vidu dodataka.
Vitamin B12 — Folna kiselina i vitamin B12 nalaze se u međuzavisnom odnosu, i jedno i drugo potrebno je ćelijama koje se brzo dijele, a pomanjkanje jednog obavezno dovodi do pomanjkanja drugog. Kod mnogih osoba starijih od šezdeset godina, upravo nedostatak vitamina B12 može da bude odgovoran za određene neurološke simptome, koji se kreću od slabosti, smanjene ravnoteže, promjena u raspoloženju, do dezorijentiranosti i gubitka pamćenja. Ljekari Univerzitetske bolnice u Mastrihtu (Holandija), otkrili su da ljudi sa nižim nivoom B12 u krvi, iako u svakom drugom pogledu potpuno zdravi, ne prolaze na psihičkim testovima tako dobro kao oni sa višim nivoom B12.
Do ovog nedostatka ne mora obavezno da dolazi uslijed toga što neko ne konzumira dovoljnu količinu namirnica bogatih ovim vitaminom. Naime, 40 procenata ljudi starijih od šezdeset godina ima atrofični gastritis, što znači da njihovi želuci više ne proizvode dovoljne količine hlorovodonične kiseline, tako da organizam nije više u mogućnosti da djelotvorno iskorištava B12 koji dobija putem ishrane. Ovo stanje se jednostavno liječi dodacima hlorovodonične kiseline, ali nažalost, pošto nema nekih očiglednih simptoma, ovaj nedostatak se rijetko uzima u rutinsko ispitivanje. Nivo kiseline može da se odredi izvjesnim testovima, provjerite sa svojim ljekarom.
Holin — Holin je identifikovan kao ključni element funkcioniranja memorije. Istraživači podozrevaju da holin može da pomogne u usporavanju efekata normalnog starenja mozga od srednjih godina pa nadalje. Korist od holina je dvostruka: prvo, mozak ga upotrebljava za proizvodnju acetilholina, neuroodašiljača uključenog u funkcioniranje memorije, i drugo, u stanju je da očuva membrane nervnih ćelija, uključujući i sinapse (komunikacijske tačke medu moždanim ćelijama) nedirnutima, što omogućava ćelijama mozga da „razgovaraju" jedna s drugom i izmjenjuju informacije.
Što smo stariji, počinjemo da proizvodimo sve manje acetilholina, ili je onaj koji proizvodimo sve manje djelotvoran, što može da bude razlog zaboravnosti koja se javlja kod mnogih starijih osoba. Iskorištenost holina u organizmu zavisi od nekoliko ostalih hranljivih sastojaka, u principu najviše od vitamina B12, folne kiseline i aminokiseline L-karnitina.
Prema rezultatima jedne talijanske studije, objavljene u časopisu „Neurologija", novembra 1991, 2 g karnitina uzimana svakodnevno tokom godinu dana poboljšavaju moć koncentracije, dugoročno pamćenje i govornu sposobnost kod pacijenata oboljelih od Alchajmerove bolesti. Vjeruje se da L-karnitin također može da pomogne kod blažih oblika gubitka pamćenja.
Dobri prirodni izvori holina su jaja, sojino zrno, kupus, kikiriki i karfiol. Holin je dostupan i u obliku dodataka.
Moćni minerali za bolje pamćenje
Cink i željezo - Ako se uzimaju zasebno, ovi minerali izgleda da pojačavaju memoriju. Istraživači na Univerzitetu države Teksas davali su 30 mg dodatka gvozda ili cinka dvadeset šest žena kod kojih je utvrđeno pomanjkanje ovih minerala. Nakon tog popunjavanja količina ovih dvaju minerala u organizmu pacijentkinja, istraživači su otkrili da se njihova standardna moć pamćenja povećala za 20 do 30 procenata.
Željezo - Slabiji rezultati testova studenata u koledžima pokazali su povezanost sa nedostatkom željeza. Studenti Pensilvanijskog državnog koledža za koje je bilo utvrđeno da pate od nedostatka željeza, značajno su poboljšali rezultate na testovima nakon tri mjeseca uzimanja dodataka željeza. Pošto ljudi danas jedu manje crvenog mesa, koje je veoma bogato željezom, morali bi da povedu računa da ga osiguraju putem konzumiranja nekih drugih namirnica, u kojima ga također ima dosta. Dobri prirodni izvori željeza su svinjetina, ostrige, kapice, piletina i ćuretina. Dodaci željeza treba da se uzimaju jedino u slučajevima anemije izazvane nedostatkom ovog minerala.
Antioksidanti i pamćenje
Slobodni radikali su nestabilne molekule kisika koje su normalni nusproizvodi upotrebe kisika od strane ćelija. Slobodni radikali su uvijek spremni da se vežu za druge molekule i, kada do toga dođe, isparavaju energiju koja može da ošteti ćelije u organizmu. Moždano tkivo je naročito ranjivo kada je riječ o oksidacijskim oštećenjima i mnogi istraživači su uvjereni da slobodni radikali, vremenom, mogu da utiču na moždane funkcije.
Organizam koristi antioksidante kako bi se obranio od ovih potencijalno opasnih nestabilnih molekula. Neki od antioksidanta su enzimi koje proizvodi sam organizam, a ostale dobijamo iz namirnica koje jedemo i u obliku dodataka kao što su vitamini C i E.
Istraživači koji su proučavali zaštitno djelovanje antioksidanta na mozak, na Kalifornijskom univerzitetu u San Francisku, pronašli su da su neki antioksidanrni enzimi kao što je superoksid dismutaza (SOD) djelotvorni u smanjivanju štete koju nanose slobodni radikali, prouzrokovane nedovoljnim dotokom krvi u mozak uslijed moždanog udara ili arterioskleroze.
Novi preparati u slobodnoj prodaji
Novi hormon,pregnenolon, sada može da se nabavi u slobodnoj prodaji i ima reputaciju najpotentnijeg agensa za jačanje memorije do danas. U eksperimentima na životinjama, samo je nekoliko molekula ovog hormona bilo dovoljno da poboljša pamćenje miševa. Nisu, međutim, samo miševi oni koji su pokazali napredak uz pomoć ovog izvanrednog hormona. Prije više od pedeset godina, pokazalo se da pregnenolon povećava sposobnost učenja, podiže nivo raspoloženja i poboljšava radni učinak kod fabričkih radnika i linijskih pilota. Ono što još više oduševljava jeste činjenica da istraživači tvrde da je ovaj hormon siguran za upotrebu, i da nisu poznate nikakve propratne pojave!
Blagotvorno ljekovito bilje za bolju koncentraciju i pamćenje
Čaj od zmijske mahovine - Za ovaj je čaj utvrđeno da sadrži prirodna jedinjenja koja jačaju memoriju. Istraživači na Institutu za ljekovite supstance u Šangaju objavili su da su izolirali dva jedinjenja iz čaja od zmijske mahovine, huperzin A i huperzin B koji, sudeći prema laboratorijskim testovima, pospješuju sposobnost učenja, povratak pamćenja i njegovo zadržavanje.
Ginko biloba - Listovi ginko drveta su bogat izvor biofiavonoida i ostalih komponenata koje imaju mnoga medicinska svojstva.
U eksperimentima sa životinjama, pokazalo se da ginko povećava nivo dopamina, kemikalije pronađene u mozgu koja poboljšava sposobnost organizma za prenošenje informacija.
Jedna studija objavljena u „Britanskom žurnalu za kliničku farmakologiju" (1992), otkrila je da 120 do 160 mg dnevno ekstrakta ginko bilobe, koliko je davano dobrovoljcima tokom bar četiri do šest nedjelja, proizvodi pozitivan efekt na cirkulaciju krvi u mozgu. Dobrovoljci su osjećali pojačanu moć koncentracije, bolje pamćenje i smanjenje odsutnosti duhom i zbunjenosti. Istraživači vjeruju da ova ljekovita biljka može preventivno da djeluje na oštećenja od strane slobodnih radi kala.
Gotu kola — Ova ljekovita biljka upotrebljava se već stotinama godina u Indiji i Kini, gdje je dio tradicionalne biljne medicine. Nedavna istraživanja su pokazala da gotu kola Ima pozitivno djelovanje na sistem za cirkulaciju, tako što ojačava vene i kapilare, poboljšavajući na taj način protok krvi kroz cijelo tijelo, uključujući i mozak.
Sibirski ginseng — Ovaj oblik ginsenga poznat je u drevnoj Kini više od tri hiljade godina. Postoji mnogo vrsta ginsenga, ali sibirski ginseng je od Kineza veoma visoko vrednovan, zbog toga što povećava dugovječnost, poboljšava opće zdravstveno stanje i obnavlja pamćenje.
Savjet za bolje pamćenje
Vodite računa o krvnom pritisku. Visoki krvni pritisak može da izazove gubitak pamćenja. Međutim, pošto se pritisak normalizira, i pamćenje se vraća.
Upotrebljavajte mozak ako hoćete da radi! - Neki istraživači vjeruju da centri za pamćenje u mozgu mogu da se podstiču na način sličan pumpanju mišića, odnosno, poput mišića, ovi centri za pamćenje gube svoju djelotvornost ukoliko se ne koriste. Jedna od najboljih mentalnih vježbi za očuvanje aktivnosti uma jeste naprezanje vaših kreativnih mišića.
Česta je pojava da ljudi, postajući stariji, imaju tendenciju da se oslanjaju na ranije stečena, umjesto na nova znanja. Međutim, širenjem svojih kreativnih interesa na nove oblasti, vi ćete doslovno da naprežete svoje mentalne mišiće. Nemojte da mislite da su penzioniranje i starost kraj vašeg kreativnog perioda. To može da bude baš ono vrijeme koje ste dugo čekali, u kojem možete da se posvetite nečemu što vas je oduvijek interesiralo, a niste imali vremena — pisanju, časovima muzike, dobrovoljnom radu, slikanju — lista je beskrajna. (Možete i da zamolite unučad da vam pokažu kako se igraju video-igre - postoje dokazi da uključivanje u ne aerobičke aktivnosti kao što su video-igre također može da poboljša percepciju, pamćenje i prosuđivanje kod starijih osoba).
Istraživači sa Medicinske škole Maunt Sinaj, Njujork, izveštavaju da je mentalno opadanje manje izraženo kod osoba koje se lakše prilagođavaju promjenama, vole da nauče ponešto novo i da vide mjesta koja još nisu vidjeli.
Mrdnite malo! - Odložite već jednom taj daljinski upravljač! Postoji dobar razlog zašto vas ustajanje i izlazak iz kuće održavaju mentalno budnim. Istraživači su utvrdili da je fizička neaktivnost praćena električnim i kemijskim promjenama u mozgu; frekvencija moždanih talasa se postepeno smanjuje, a s njom i nivoi dvaju neuroodašiljača, dopamina i noradrenalina. Fizičko vježbanje potke to smanjenje.
Nije potrebno da postanete olimpijski šampion da biste imali koristi od fizičkog vježbanja. Za koju god vrstu aktivnosti da se odlučite, bilo to šetanje, džogiranje, plivanje ili igranje golfa, jedino što je važno jeste da to redovno upražnjavate.
Čuvajte se alkohola. Nije nimalo teško razumjeti da alkohol može da pogorša mentalne funkcije - pokušajte samo da se sjetite broja osobnog telefona poslije one „jedne suvišne" čašice! Oni koji piju iz navike trebalo bi, međutim, da budu svjesni da je alkohol na četvrtom mjestu među faktorima koji izazivaju progresivnu demenciju (slaboumnost, ludilo), pri čemu su teški alkoholičari najugroženija grupa.
Kontrolišite stres - Stres utiče na kompletan organizam, pa iz toga sledi da ni um nije pošteđen njegovog utjecaja. Zapravo, neki eksperti u oblasti pamćenja kažu da je težak stres faktor koji uvelike doprinosi nekim oblicima gubitka pamćenja. Istraživači sa Mekgilovog univerziteta u Montrealu provjeravali su tokom petogodišnjeg perioda koncentraciju hormona stresa, kortizola, u krvi 130 zdravih dobrovoljaca, starih između pedeset pet i osamdeset sedam godina. Dobiveni rezultati ukazuju na to da je visok sadržaj kortizola u krvi u uzajamnom odnosu (korelaciji) sa blažim oblikom problema u pamćenju i koncentraciji.
Učinite sve što je u vašoj moći kako biste sebi olakšali stres, od toga da se suočite s onim što ga izaziva, do meditacije i fizičkog vježbanja, naročito joge i biofidbeka.
Trebalo bi da ste u potpunosti upoznati sa djelovanjima koje na vaš organizam može da ima medikament koji upotrebljavate. Najjednostavnije je probleme starijih osoba riješiti gomilom recepata za lijekove uz koje će postati staloženiji, smireniji, a koji će i da im olakšaju bolove. Nevolja je u tome što mješavina sedativa, benzodiazepina, antidepresiva, antihistaminika, diuretika, lijekova za srce, steroida i sredstava za smirenje jeste upravo ono što ljekari najčešće i prepisuju starijim osobama.
Na nesreću, isti ti ljekari ne potrude se uvijek da pacijente upozore na opasnosti koje sobom nosi miješanje lijekova - a često se dešava da istog pacijenta liječi nekoliko ljekara, ne znajući šta su mu oni ostali prepisali. Vodite računa, postavljajte pitanja i uvijek upozorite svog ljekara na lijekove koje već uzimate.
Kako izgleda, nema direktne veze između gubitka pamćenja i menopauze. Međutim, neki problemi vezani za menopauzu pojavljuju se i u slučajevima gubitka pamćenja. Ovi poremećaji uključuju nesanicu, koja je često rezultat noćnog preznojavan ja, osjećanje zamora, depresiju i gastričke probleme.
I, na kraju - dovoljno spavajte. Brojna ispitivanja su dokumentirala da, ukoliko niste dovoljno odspavali, sljedećeg dana niste sposobni za razmišljanje ili učenje.
Evo jednog dobrog režima za očuvanje memorije
Antioksidantno-multivitaminski B-kompleks preparat: Specijalna antioksidanta formula koja sadrži vitamine B-kompleksa može da se nađe u prodavnicama zdrave hrane. Ta je kombinacija neophodna svakome čije pamćenje počinje da posustaje. Uzimajte jednu pilulu ili kapsulu ujutro, uz jelo i jednu navečer, također uz jelo.
