Vitamin E je najbolji prijatelj vitamina C

Kad je riječ o jačanju imuniteta, navikli smo prvo pomisliti na vitamin C, no za imunitet je ključan i vitamin E. Štoviše, ova dva vitamina neprestano surađuju održavajući tjelesni sustav obrane.

Vitamin E, baš kao i vitamin C, snažan je antioksidans koji štiti tjelesne stanice od oštećenja što ih može uzrokovati prekomjerna količina slobodnih radikala - molekula koje u oksidaciji s kisikom nastaju kao otpadni proizvodi metabolizma.
Dok slobodni radikali napadaju stanice, vitamin E poput gromobrana ciljano usmjerava njihov napad na sebe kako bi obranio stanice. Potom “preusmjerava” slobodne radikale prema vitaminu C koji pomaže njihovu odstranjivanju iz organizma.
Na taj način štite se nezasićene masne kiseline (najpoznatije među njima su omega-3) koje su iznimno važne za zdravlje srčanožilnog i živčanog sustava te općenito za metabolizam.

Zaštita od raka i srčanog udara

Masti i vitamin E uvijek su u paru jer vitamin E sprečava zgrušavanje (oksidaciju) masti i njihovo taloženje na stijenkama krvnih žila, pa takosprečava i stvaranje ugrušaka koji mogu uzrokovati srčani i moždani udar.
Vitamin E štiti i bjelančevine te mnoge druge tvari važne za život. U zaštiti od slobodnih radikala vitamin E surađuje i s vitaminom B3 te mineralom selenom.
Zbog snažnog antioksidativnog djelovanja, vitamin E prirodni je borac protiv raka.
Visoku koncentraciju vitamina E sadrži makula (žuta pjega) - mjesto najjasnijeg vida u oku. Vitamin E iznimno je važan za dobar vid i zaštitu od mrene.
Također je vitamin E poznat kao zaštitnik od astme, reume i artritisa te kao “vitamin ljepote” koji štiti i obnavlja kožu.
Vitamin E nije jedan spoj nego je ustvari riječ o “obitelji” tvari topljivih u mastima, koja se dijeli na tokoferole i tokotrienole. Većina suplemenata vitamina E sadržava samo alfa-tokoferol, a ne cijeli spektar “članova obitelji” vitamina E, od kojih svaki ima posebnu funkciju u organizmu, pa u suplementima nema sinergije hranjivih tvari kao u prirodnim namirnicama.

Najbolji prirodni izvori

Prirodni vitamin E biološki je najaktivniji, pa se za opskrbu organizma vitaminom E svakako preporučuju prirodni izvori.
Orašasti plodovi, sjemenke i hladno prešana biljna ulja bogati su vitaminom E. U tome prednjače orasi i bademi, suncokretove i bundevine sjemenke te suncokretovo i maslinovo ulje. Odličan je izvor vitamina E i ulje pšeničnih klica. U značajnim količinama ima ga i u zelenom lisnatom povrću, jajima i iznutricama.
Vitamin E vrlo je osjetljiv na industrijsku preradu te izlaganje zraku i svjetlosti, pa birajte nerafinirane (što manje prerađene) namirnice. Hladno prešana ulja čuvajte dobro zatvorena u tamnim staklenim bocama, na hladnom i tamnom mjestu.

Orah čuva zdravlje srca i štiti od stresa

Polažete li ispite na fakultetu ili radite odgovoran posao, orasi će poboljšati memoriju i koncentraciju, ako ste na dijeti oni će u najtežim trenucima ugasiti glad... Uvrstite li ovu namirnicu na dnevni meni, pozdravite se sa stresom i upalama.

Orasi su daleko zdraviji od brazilskih oraščića, pistacija, pekan oraha, kikirikija, badema, makadamija, cashew oraščića i lješnjaka, poručuju znanstvenici.

Orah čuva zdravlje srca i krvnih žila

Prema procjenama je samo četvrtina šalice oraha izvor 90 % dnevnih potreba omega-3 masnih kiselina koje štite srce smirujući upale, te drži razinu kolesterola u normalnim granicama. Orasi sadrže arginin, esencijalnu aminokiselinu koja smanjuje visoki tlak. Ova omiljena grickalica sadrži četiri do 15 puta više vitamina E nego drugi orašasti plodovi, a osim što štiti srce i krvne žile, ovaj je vitamin jednako dobar za plodnost.

Mozak voli orahe

Muči li vas pamćenje, na svakodnevni meni uvrstite orahe. Otprilike 15 velikih polovica oraha može pomoći smanjiti oštećenje pamćenja povezano sa starenjem. Možda postoji razlog zašto ovaj plod izgleda kao mozak!

Ako ste na dijeti – jedite orahe

Orasi su također odličan dijetalan izvor vlakana, magnezija, B vitamina, vitamina E i drugih antioksidansa. Orasi jesu kalorični, ali ako ih koristite kao zamjensku hranu (istog broja kalorija) nećete se debljati. 500 kalorija u orasima je isto što i 500 kalorija u kolačima, s tim da su orasi sigurno zdraviji izbor. Znanstvenici sa sveučilišta u Kaliforniji otkrili su da samo 4 do 5 polovica oraha uspješno umanjuje osjećaj gladi – što će na kraju utjecati na unos kalorija u organizam.

Bez stresa, molim!

Prehrana bogata orasima i orahovim uljem može pripremiti organizam za bolje podnošenje stresa, otkrili su znanstvenici Pennsylvania State Sveučilišta. Oni su prije svega željeli otkriti kako namirnice koje sadrže višestruko nezasićene masti utječu na krvni tlak tijekom mirovanja kao i za vrijeme stresa.

Bundeva - riznica hranjivih sastojaka

Bundeva sadrži visoku razinu antioksidansa i karotena, a pogotovo vitamina C i E. Njeni ljekoviti sastojci mogu sniziti rizik od raka, srčanih bolesti, očne mrene i moždanog udara.

Njena redovita prisutnost na stolu učinkovito pomaže u rješavanju problema upale debelog crijeva, začepljenosti i hemeroida. Od bundeve ćete imati puno koristi, bilo da ju konzumirate sirovu (naribanu kao mrkvu), kuhanu na pari, pečenu u pećnici ili kao dodatak varivu.
Od neprocjenjive je važnosti i za zdravlje očiju, djeluje u prevenciji neurodegenerativnih bolesti, osigurava zdravlje kostiju, mokraćnog i probavnog sustava te, u konačnici, poboljšava imunitet. Ostali nutrijenti koje ćete u sebe unijeti konzumacijom bundeve pomoći će vam u sprečavanju bolesti srca i smanjiti apsorpciju masti.
Iako nije toliko popularna kod nas kao što je u zapadnim zemljama, bundeva se dugo koristila kao narodni lijek, a sada su liječnici dokazali kako ima antibiotsko svojstvo.
Znanstvenici su iz bundevine kože izolirali protein koji sprječava rast mikroba, uključujući čestu gljivicu kandidu. Ako se namnože, ove gljivice uzrokuju dugotrajne infekcije genitalnih organa, a česte su kod naših najmlađih – uzrokuju pelenski osip.
Sjemenke bundeve posjeduju antiupalna svojstva koja štite od raka, artritisa i osteoporoze. Sjemenke su bogate i omega-3 masnim kiselinama, cinkom i fitosterolima koji održavaju zdravu razinu kolesterola u krvi i poboljšavaju imunost organizma na infekcije. Postoje podaci i da sjemenke pokazuju dobre rezultate u liječenju povećane prostate (benigna hiperplazija prostate), stanja od kojega pate mnogi muškarci iznad 50 godina.

Orah – čuva zdravlje srca i štiti od stresa

Polažete li ispite na fakultetu ili radite odgovoran posao, orasi će poboljšati memoriju i koncentraciju, ako ste na dijeti oni će u najtežim trenutcima ugasiti glad... Uvrstite li ovu namirnicu na dnevni meni, pozdravite se sa stresom i upalama...

Orasi su daleko zdraviji od brazilskih oraščića, pistacija, pekan oraha, kikirikija, badema, makadamija, cashew oraščića i lješnjaka, poručuju znanstvenici.

Orah čuva zdravlje srca i krvnih žila

Prema procjenama je samo četvrtina šalice oraha izvor 90 posto dnevnih potreba omega-3 masnih kiselina koje štite srce smirujući upale te drži razinu kolesterola u normalnim granicama. Orasi sadrže arginin, esencijalni aminokiselinu koja smanjuje visoki tlak. Ova omiljena grickalica sadrži četiri do 15 puta više vitamina E nego drugi orašasti plodovi, a osim što štiti srce i krvne žile, ovaj je vitamin jednako dobar za plodnost.

Mozak voli orahe
Muči li vas pamćenje, na svakodnevni menu uvrstite orahe. Otprilike 15 velikih polovica oraha može pomoći smanjiti oštećenje pamćenja povezano sa starenjem. Možda postoji razlog zašto ovaj plod izgleda kao mozak!

Ako ste na dijeti – jedite orahe

Orasi su također odličan dijetalan izvor vlakana, magnezija, B vitamina, vitamina E  i drugih antioksidansa. Orasi jesu kalorični, ali ako ih koristite kao zamjensku hranu (istog broja kalorija) nećete se debljati. 500 kalorija u orasima je isto što i 500 kalorija u kolačima, s tim da su orasi sigurno zdraviji izbor. Znanstvenici sa sveučilišta u Kaliforniji otkrili su da samo 4 do 5 polovica oraha uspješno umanjuje osjećaj gladi – što će na kraju utjecati na unos kalorija u organizam.

Bez stresa, molim!

Prehrana bogata orasima i orahovim uljem može pripremiti organizam za bolje podnošenje stresa otkrili su znanstvenici Pennsylvania State Sveučilišta. Oni su prije svega željeli otkriti kako namirnice koje sadrže višestruko nezasićene masti utječu na krvni tlak tijekom mirovanja kao i za vrijeme stresa.

Zdravlje u sjemenkama suncokreta

Suncokret najčešće povezujemo sa beskrajnim poljima.Ove velike biljke prepoznajemo po velikom, žutom cvijetu koji se okreće prema suncu i uljem koji se dobiva iz njegovih sjemenki, ali malo se govori o drugim pozitivnim čimbenicima za naš organizam. U sjemenkama suncokreta krije se zdravlje.

Sjemenke suncokreta sadrže i do 50% ulja, koje je bogato proteinima i nezasićenim masnim kiselinama. Nutricionisti preporučuju upravo te nezasićene masne kiseline u svakodnevnoj prehrani, zbog njihove uloge u zdravlju srca i mozga. Sjemenke se s druge strane često konzumiraju i kao grickalica, a ponekad i kao prilog uz neka druga jela.

One su vrlo bogate vitaminima E i B1, toliko da samo 50 g ovog ploda zadovoljava dnevne potrebe za spomenutim vitaminima. Sa samo 100 g sjemenki mogu se pak zadovoljiti dnevne potrebe organizma za manganom, bakrom, magnezijem, selenom, fosforom i vitaminom B6, a znatne su i količine vitamina C i cinka.

Vitamin E, koji je jedan od najvažnijih vitamina u našem organizmu, vrlo je jak antioksidans, koji neutralizira slobodne radikale. On djeluje u suzbijanju upala, tumora, dijabetesa, te srčanih i drugih kroničnih bolesti. Premda su vrlo visoke energetske vrijednosti, sjemenke suncokreta smanjuju razinu kolesterola u krvi.

Uz spomenute vitamine, suncokretove sjemenke su bogate mineralima koji su našem tijelu potrebni u mili ili mikro dozama, ali su svejedno ključni za njegov normalan rad. Magnezij apsorbiran iz sjemenki smiruje živce i mišiće, te snizuje krvni tlak. Njegova uloga u zdravlju kostiju i proizvodnji energije je dobro poznata, a značajno smanjuje rizik od srčanog udara i astme. Selen, još jedan važan mineral koji se u velikim količinama nalazi u sjemenkama suncokreta, ima ključnu ulogu u diobi stanica, imunološkom odazivu na bolesti i ozljede, te značajno smanjuje rizik od pojave tumora. Slično djeluje i cink, koji je jedan od najbitnijih elemenata u borbi tijela protiv infekcija.

Na kraju, valja spomenuti i vrlo visoku količinu vlakana u sjemenkama, koje potpomažu i reguliraju probavu. Iz svega navedenog, može se zaključiti da je taj mali, neugledni plod stvarno prava riznica zdravlja.