Glavni neprijatelji srca su stres i uznemirenost

Stres i uznemirenost su ključni faktori koji utječu na pojavu kardiovaskularnih bolesti, navodi se najnovijoj studiji američkih kardiologa.

Ljudi koji smanje razinu stresa i drže ga pod kontrolom imaju 60% manje šansi da imaju srčani ili moždani udar u odnosu na ljude koji su stalno zabrinuti, kaže se u studiji koja je jučer predstavljena na 57. konferenciji Američkog koledža kardiologa.

Od 516 srčanih bolesnika pregledanih tokom četverogodišnje studije 44 su dobila srčani udar bez smrtnog ishoda, dok je 19 pacijenata umrlo, kaže Jinong Jung-Ksu iz Fondacije za kardiovaskularne bolesti Masacusets.

Veza između uznemirenosti i broja srčanih udara sa fatalnim i ne fatalnim ishodom kod pacijenata na promatranju ostala je nepromijenjena u odnosu na druge faktore koji utječu na srce kao što su godine, bračno stanje, krvni tlak i pušenje.

„Psihološki stres, bilo depresija ili uznemirenost, povezana je sa napredovanjem ateroskleroze, aterotromboze i povećanog rizika od aritmije”, rekao je on.

Također je dodao da kardiolozi treba da liječe pacijenta u cijelosti, odnosno da se pozabave i psihološkim problemima, a ne samo kardiovaskularnim.

Pacijenti su tijekom ispitivanja bili podijeljeni u tri grupe u skladu sa razinom anksioznosti - visok, srednji i nizak.

Srčana oboljenja u studiji uključivala su aritmiju, aterosklerozu (zakrčenje krvnih žila) i aterotrombozu (nagomilavanje krvi koje dovodi zgrušavanja).

Pacijenti su odgovarali na pitanja o svojim osjećanjima, raspoloženjima, navikama spavanja, stomačnim funkcijama, probavi i drugim pokazateljima stresa.

Naučnici su utvrdili da stalan stres i uznemirenost mogu da utječu na otkucaje srca i dovedu do oboljenja srca.

U odvojenoj studiji Huana Markesa sa jednog Univerziteta u Veneceuli utvrđeno je da su posebno ranjivi oni pacijenti koji imaju povijest srčanog udara, slučajeve u porodici iznenadne smrti ili konorarne bolesti i izražene faktore rizika kao što su visok kolesterol, visok krvni tlak, dijabetes, pušenje, gojaznost i neaktivan stil života.

Čak i neki tužni događaji kao što je godišnjica smrti člana porodice mogu biti uzrok srčanih problema sa fatalnim posljedicama, posebno medu muškarcima.

„Svi znamo slučajeve da članovi porodice mogu da umru jedno za drugim u roku od nekoliko sati, tjedana, mjeseci ili godina”, kaže Markes.

Studija je utvrdila da ljudi koji žive u stanju stalne uznemirenosti imaju dva puta veće šanse da imaju srčani udar od onih koji žive mirno.

Biljka odoljen je odličan lijek protiv briga

Ljekovita biljka odoljen, odnosno valerijana (Valeriana officinalis) je biljka koja se koristila zbog svog opuštajućeg djelovanja još od vremena starog Rima. Ime dolazi od latinske riječi "valere” što znači ”biti dobro”. Grčki liječnik Galen upotrebljavao je tu biljku u liječenju zbog njenih aromatičnih i diuretskih svojstava, a kroz cijela dva stoljeća (od 1733. do 1936.) odoljen je bio među šest lijekova koji su se najviše propisivali u Americi i Europi.

Danas je znanost potvrdila što se davno pretpostavljalo, a to je velika prirodna ljekovitost odoljena u oblasti liječenja tegoba suvremenog načina života. U to spadaju stres, stresne situacije, velike napetosti i velike zabrinutosti.

Sastojci odoljena imaju blaga prirodna svojstva kao što su valtrat te djeluju anksiolitički i hipnotički.

Poseban učinak biljka odoljen ima u liječenju nesanice. Ona na prirodan način omogućuje dobar san te ne izaziva naviku ili ovisnost o upotrebi (za vrijeme sna omogućuje prirodnu regeneraciju cijelog organizma izmorenog iscrpljujućim mentalnim ili fizičkim radom, jakom zabrinutošću - kod anksioznosti, kod jutarnjeg umora nakon buđenja, naročito kod nesanica koje su izazvane nervozom).

Biljka se u obliku tinkture savjetuje svim osobama koje su sklone uzbuđenjima i brizi radi izvrsnog prirodnoga umirujućeg i relaksirajućeg djelovanja.

Pomaže i osobama koje se teško ”isključuju” od svakodnevnih briga.

Priprema čaja od odoljena: 2 žličice korijena odoljena prelijemo sa 4 decilitra hladne vode. Ostavimo tekućinu da odstoji 10 sati, nakon čega pijemo čaj u dozama 2 do 3 šalice dnevno.

Prirodni hormoni i njihov utjecaj na uznemirenost i stres

DHEA — Ovaj hormon koji se proizvodi u nadbubrežnim žlijezdama, mozgu i koži, može da pomogne u držanju Štetnih efekata hormona stresa pod kontrolom. Našim starenjem, nivo DHEA opada, tako da sa četrdeset godina starosti proizvodimo svega polovinu od one količine koju smo proizvodili sa dvadeset godina. Stoga nije slučajno što našem organizmu, s godinama, treba sve više vremena da se oporavi od stresa, a nivo hormona stresa ostaje visok tokom dužeg perioda. Brojna ispitivanja vršena na životinjama pokazuju da dodaci DHEA mogu da spriječe normalno fiziološko oštećenje prouzrokovano pretjeranim izlaganjem hormonima stresa, a postoje i čvrsti dokazi da isto djelovanje ima i na ljudski organizam. Čini se kao dobra ideja da se u pedesetoj treba pobrinuti da se nivo DHEA vrati na nivo iz mladosti. Na primjer, tokom šestomjesečnog ispitivanja nedavno provedenog na Univerzitetu u San Diegu, za vrijeme prva tri mjeseca je trinaest muškaraca i sedamnaest žena, starih između Četrdeset i sedamdeset godina, uzimalo dodatak DHEA dovoljan da vrati nivo tog hormona u njihovoj krvi na onaj iz mladosti. Tokom sljedeća tri mjeseca, ispitanicima je davan placebo. Ni istraživači, ni ispitanici nisu znali ko ni kada uzima DHEA, a ko placebo. Pokazalo se da su se oni koji su uzimali DHEA ne samo bolje osjećali nego su rekli i da su spremniji da izađu na kraj sa stresom.

Melatonin — Melatonin je hormon koji se proizvodi u pinealnoj žlijezdi (epifizi), maloj žlijezdi smještenoj u mozgu. On kontrolira nas ciklus spavanja i budnog stanja, a također je i moćan razbijač stresa. Slično kao kod DHEA, ispitivanja na životinjama su pokazala da melatonin može da regulira negativne efekte hormona stresa, vraćajući ih na normalniji nivo. Dopunski bonus: melatonin može da pomogne u ublažavanju nesanice izazvane blažom uznemirenošću. Sa šezdeset godina, proizvodimo upola onoliko melatonina koliko smo proizvodili sa dvadeset, a mnogi istraživači vjeruju da moramo da vratimo njegov nivo na onaj iz mladosti, kako bismo očuvali maksimalno dobro zdravlje i dugovječnost.

Kako izbjeći ovo stanje?

Izbjegavajte kofein - Ukoliko ste pod stresom, kofein će samo još više da vas razdraži. Prebacite se na biljne čajeve oslobođene kofeina i na kani iz koje je također odstranjen kofein. Čuvajte se kola-napitaka - mogu da budu izvor velikih količina kofeina.

Budite fizički aktivni - Jedan od razloga visokog danka koji od nas uzima stres jeste i činjenica da nas hormoni stresa „ubacuju u brzinu", a mi ne upražnjavamo nikakvu fizičku aktivnost kojom bismo to propratili. Redovna fizička aktivnost je odličan način za ublažavanje stresa i prirodan je put za poboljšanje raspoloženja.

Recept

B-kompleks: Jedna tableta od 50 mg dva puta na dan, uz jelo.

Kantarion: Po jedna kapsula najviše tri puta na dan.

Sibirski ginseng: Jedna kapsula na dan, između obroka.

Ginko biloba: Jedna kapsula od 60 mg najviše tri puta na dan.

Kava lava: Jedna kapsula najviše tri puta na dan.

DHEA: Uzimajte svakodnevno 25 mg. Muškarci stariji od pedeset godina mogu da uzimaju po 50 mg. Žene ne bi trebalo da uzimaju više od 50 mg, izuzev ako to ne rade pod nadzorom ljekara.

Melatonin: Uzimajte 1 mg sublingvalno (tablete koje se rastvaraju ispod jezika) pred odlazak na spavanje.

Kombinacija kalcija i magnezija: Jedna tableta od 500 mg kalcija i jedna od 250 mg magnezija dva puta na dan prije jela. Ako imate teškoća da zapadnete u san, možete da uzmete kalcij (1000 mg) i magnezij (500 mg) pola sata prije odlaska u krevet.