Blagi čaj, koji dobro podnosi i dojenčad, učinkovito djeluje protiv grčeva. U vanjskoj upotrebi ubrzava zacjeljivanje rana i liječenje kožnih bolesti te ublažava polenski osip.
Prava kamilica (Matricaria recutila ili Chamomilla recutita) stoljećima se upotrebljavala kao ljekovita biljka, najčešće za liječenje probavnih smetnji. Ona je i blagi sedativ te smiruje živčani sustav. Eterično ulje kamilice ima protuupalni učinak na sluznice, pa tako udisanje para (inhaliranje) kamilice smiruje upalu sinusa i astmu. Godine 1979. njemački su znanstvenici otkrili da bisabol, sastojak kamilice, djeluje protuupalno, a 1983. francusko je istraživanje pokazalo antivirusni učinak kamilice kod dječje paralize i herpesa. Budući da ublažava grčeve, kamilica je prikladan lijek za bolove u želucu, bolne mjesečnice te žučne i crijevne kolike. Lako ga podnosi i dojenčad. Također, smanjuje nadutost kod pojave stvaranja vjetrova. U vanjskoj upotrebi kreme i ulja od kamilice liječe upale kože i pospješuju ozdravljenje.
Preporučuju se za liječenje ekcema, nadraženosti dječje kože od žuljanja pelena te ispucanih bradavica na dojkama. Kamilica olakšava stolicu, ali ne pretjerano, pa posredno pomaže u unutarnjem iscjeljivanju hemoroida koji se s vanjske strane mogu mazati mašću od kamilice. Kamilica potiče zacjeljivanje rana, sprečava djelovanje bakterijskih otrova i potiče metabolizam kože. Upotrebljava se i za ispiranje očiju te kao antiseptička vodica za ispiranje usta. Kamilica se često primjenjuje i u kozmetici. Parenje lica kamilicom odlično je za osjetljivu kožu, a ispiranje kose čajem od kamilice daje osobit sjaj plavoj kosi. Ulje od kamilice upotrebljavali su još u antici za utrljavanje pri neuralgijama i trganjima u udovima. Stari Egipćani kamilicu su zbog njezine sposobnosti suzbijanja vrućine smatrali cvijećem boga Sunca.
U starim knjigama o ljekovitom bilju piše da se uljem od kamilice uklanja umor udova, a oblozi od kamilice stavljeni na oboljeli mjehur ublažavaju bol. Kamilica kod nas rasle na njivama i zapuštenim mjestima, kraj putova i željezničkih pruga. Najviše je ima na žitnim poljima. Biljka se i uzgaja od najstarijih vremena. Želite li uzgojiti kamilicu u vrtu, posijte sjeme u proljeće u dobro dreniranu neutralnu do kiselu zemlju na sunčano mjesto. Bez obzira na to raste li kao divlja ili je uzgojena, kamilica se bere kad je u punom cvatu, od kraja travnja preko cijelog ljeta. Kao i ostalo ljekovito bilje, treba se sušiti na mračnome mjesni, na temperaturama koje ne prelaze 45 stupnjeva.
Rimska kamilica (Chamaemelum nobile) u zapadnoj Europi, osobito u Francuskoj, Engleskoj i Belgiji, ima sličnu važnost kao što u nas i u zemljama njemačkoga govornog područja ima prava kamilica. To što se u zapadnoj Europi pod nazivom "kamilica" podrazumijeva druga biljka često je vodilo do zabune. Srećom, djelovanja obiju biljaka su vrlo slična. U engleskoj i francuskoj literaturi pravu kamilicu nalazimo pod nazivom "njemačka kamilica".
Upozorenje!
Kod dugotrajne uporabe prevelikih količina kamilice dolazi do nervoze i vrtoglavice. Ako uzimate lijekove protiv zgrušavanja krvi, prije uzimanja pripravaka od kamilice savjetujte se s liječnikom.
