Maslačak (radić) spada u naše najraširenije korove i livadne biljke. Kao ljekovita biljka maslačak je poznat od davnina, a u medicini se i danas upotrebljava.
U proljeće je maslačak prva divlja salata. Bere se dok biljka ne procvate, jer tada nije previše gorka. Biljke koje rastu u hladu sočnije su, tečnije i manje gorke od onih koje su izložene suncu. U proljeće je naročito visok sadržaj vitamina C u mladom lišću i ima ga od 18 do 60 mg%. Sadržaj željeza u maslačku je veći nego u špinatu. Korijen maslačka u proljeće većinom sadržava gorku tvar, od sredine kolovoza do kraja rujna prevladava inulin, a u listopadu ima najviše tarakserina. Po tome je vidljivo da treba sabirali određeni biljni dio u određeno godišnje doba, ovisno o namjeni.
Ljekovito djelovanje maslačka je višestruko. Djeluje na poboljšanje u cjelokupnoj izmjeni tvari, te na čišćenje krvi. U vezi s tim koristan je kod liječenja kostobolje, reumatizma, kožnih ekcema, čireva, lijenosti crijeva, te kod smetnji u radu jetre i žuči. Preporučuje se kod šećerne bolesti zbog znatne količine inulina. Korijen utječe na sva izlučivanja iz tijela, naročito žuči. Otklanja zastoje, smetnje i nakupljanje sluzi, ima snagu rastvarani a, osvježenja. izlučivanje znoja i jačanja organizma. Pospješuje izlučivanje mokraće, a time iz tijela otklanja otrovne tvari koje čine tijelo umornim.
Maslačak je kralj samoniklog jestivog bilja, jer daje veoma jaku energiju. Njegov gorki korijen može se osušiti, samljeti u prah i od njega kuhati napitak sličan žitnoj kavi. Od korijenu se radi i dobar začin, tako da se pirja na malo ulja i zasoli misom. Korijen maslačku može se dodavati juhama od povrća, a kad se pirja u kombinaciji sa slatkim povrćem dobije se izvrsno jelo koje potpomaže rad jetre i čisti krv, te potiče rad srcu i tankog crijeva. Lišće maslačka dodaje se zelenim salatama, ali i juhama od povrća pri kraju kuhanja, a može se i pržiti u tijestu (tempura). Korijenje i cvjetovi također se mogu pržili u dubokom ulju. Cvjetni pupoljci mogu se kiseliti i upotrijebiti umjesto kapara u salatama, za ukrašavanje sendviča i kao začin.
Danas je ta samonikla biljka u mnogim zemljama, osobito romanskim, cijenjeno i omiljeno povrće. U nas se također prodaje na tržnicama kao ukusna, gorka proljetna salata koja jača apetit. U novije doba maslačak se počeo i uzgajati. Selekcijom je dobiveno nekoliko oblika s velikim listovima.
Kao i ostalo samoniklo jestivo bilje i maslačak treba brati i njegov korijen vaditi u čistoj prirodi što dalje od bilo kakvog onečišćenje. Zbog svestrane ljekovitosti maslačak treba konzumirati u umjerenim količinama. Jedenje prevelikih količina maslačka može izazvati proljeve i smetnje u srčanom ritmu. Mladi listovi, prije razvitka cvjetne stabljike, posve su bezopasni.
Nema komentara :
Objavi komentar