Kupina je slasno voće i riznica zdravlja

Vitamini, minerali, biljna vlakna, flavonoidi -sve to sadrže kupine, koje nisu samo ukusno voće, nego zahvaljujući svom sastavu imaju blagotvoran učinak na mnoge zdravstvene probleme.
Osim ploda kupine, koji se koristi za pravljenje sokova, džemova, vina, te u kolačima i raznim slasticama, i lišće kupine može se iskoristiti za razne čajeve. Čaj djeluje na snižavanje krvnog tlaka, a pomaže i kod paradentoze.

Mladi izdanci i listovi kupine, zajedno s mladim izdancima koprive, bazge, jaglaca i šumske jagode čine poznati proljetni čaj, koji služi za čišćenje krvi. Čajni pripravak od listova kupine s medom i propolisom otvara apetit i liječi želudac. Poput ostalog tamno obojenog voća, kao što su borovnice i grožđe, kupine sadrže bioflavonoide, koji djeluju kao jaki antioksidansi i sprečavaju stvaranje slobodnih radikala. Povećavaju apsorpciju vitamina C te pomažu očuvanju kolagena.

Kupinovo vino protiv anemije

Od davnina su poznata ljekovita svojstva kupinova vina, koje je bogato vitaminima i mineralima, te ima veliku hranjivu vrijednost. Posebice je učinkovito u borbi s anemijom, koja u pravilu nastaje zbog manjka željeza u krvi. Stručnjaci preporučuju da se kroz određeno vrijeme uzima decilitar kupinova vina dnevno, pola sata prije jela. To bi trebalo trajati barem mjesec dana kako bi se mogli pokazati učinci konzumiranja tog ne samo ljekovitog nego i vrlo ukusnog napitka koji se dobiva vrenjem zrelih plodova kupine.
Kupinovo vino osim željeza i drugih minerala, sadrži i velike količine vitamina C i B, te folnu kiselinu i pektin. Osim kod anemije, kupinovo vino djeluje i kod problema s probavom, cirkulacije, regulacije tlaka, iscrpljenosti, jača imunitet i otpornost organizma. Pojačava apetit, te doprinosi boljoj izmjeni tvari u organizmu. Također povoljno djeluje i na pojedine kožne bolesti.

Sirup od kupina

Mnogi kupinu najviše vole svježe ubranu s grma, a prava je poslastica i u sladoledu, džemu, kolačima ili sirupu, koji možete vrlo jednostavno i sami pripremiti. Potrebna su vam 2 kilograma kupina, 6 decilitara vode, 1 kilogram šećera, 3 limuna. Voće usitnite u električnoj sjeckalici. U kipuću vodu dodajte šećer i kuhajte dok ne dobijete šećerni sirup. Topli šećerni sirup prelijte preko pripremljenih kupina, dodajte limunov sok, ostavite stajati nekoliko sati i na kraju propasirajte. Dobiveni sirup zagrijte do 75 stupnjeva Celzija i odmah ulijte u vrele sterilizirane boce i dobro zatvorite.

Marmelada od kupina s narančom i gorkom čokoladom

Za 2 kg marmelade potreban je 1 kg kupina, 1 kg žele šećera, 2 neprskane naranče i 200 g gorke čokolade. Očistite, proberite i isperite kupine. Dobro ih ocijedite. Naribajte koru neprskane naranče, a sok iscijedite. Čokoladu grubo usitnite.Pomiješajte šećer s voćem pa ga u prikladnoj posudi zakuhajte s narančinim sokom i ribanom koricom naranče. Nešto kasnije dodajte sjeckanu čokoladu. Tijekom miješanja stalno skidajte pjenu koja se pojavi na vrhu. Nakon 10 minuta kuhanja, marmeladu izlijte u vruće staklenke i odmah zatvorite.

Kako se pravi vino od kupine?

Kupinovo vino, odnosno vino od kupine je od davnina poznato kao koristan i jako učinkovit lijek protiv anemije.

Kupinovo vino se također koristi i u slučaju iscrpljenosti, neuhranjenosti te za regulaciju probave, i krvnog tlaka.

Ova ljekovita tekućina pojačava apetit te doprinosi boljem lučenju žuči i mokraće. Postoje dokazi da kupinovo vino uspješno uklanja i kožne bolesti poput lišajeva i površinskih osipa po tijelu.

Vino uspješno smanjuje razinu povišenog kolesterola a sprečava i zgrušavanje krvi. Kupinovo vino smanjuje mogućnost pojave srčanih bolesti te neuroloških poremećaja kao što su Parkinsonova bolest ili Alzheimerova bolest.

Priprema vina od kupine objašnjena je u članku Recept za pripremu domaćeg kupinovog vina.

Vino se pije ujutro na prazan stomak ili na večer prije nego odete na spavanje. U ljekovite svrhe dnevna doza trebala bi biti od 0,5dl do 1dl vina, koje se pije u dužem vremenskom periodu, od 2 do 3 mjeseca.

Kupina

Kupina je još od davnine cijenjena kao ljekovita biljka. Autori antičkih djela o ljekovitom bilju, kao što su Teofrast, Dioskorid, Plinije i Galen, preporučivali su je kod upale desni, proljeva i krvarenja. Od srednjeg vijeka do danas njezina se primjena nije promijenila. Zbog blaga djelovanja preporučljiva je za domaće čajeve.

RUBI FRUTICOSI FOLIUM: Listove ubiremo razmjerno mlade, uoči cvatnje (svibanj, lipanj) i dobro ih sušimo. U suhu obliku imaju slabašan miris i blago trpak okus. Ubiremo nešto veću količinu, jer su prikladni za domaće čajne mješavine koje spravljamo sami. U knjigama često nalazimo upute za spravljanje fermentiranih listova koji su se u vrijeme oskudice koristili kao nadomjestak za pravi čaj. Spravljamo ih ovako: jedan dio kupinovih listova i tri dijela malinovih listova kojima smo odstranili peteljke ostavimo da uvenu. Nakon približno dvadeset četiri sata gnječimo ih rukama ili ih položene u više slojeva snažno izvaljamo valjkom za tijesto. Polažemo ih među mokre krpe i dva dana čuvamo na toplom (30 °C). Pritom valja paziti da krpe uvijek budu vlažne. Pri toj fermentaciji listovi poprimaju crnu boju i ugodan miris. Nakon fermentacije brzo ih sušimo. Čuvamo u dobro zatvorenim posudama. Takav čaj ima okus kao pravi čaj, ali ne sadrži alkaloide. Prikladan je za djecu i sve one koji ne podnose pravi čaj. Spravljanje zahtijeva ponešto spretnosti, no to je vrlo zanimljiv pokus jer se zapravo i ostale fermentirane droge (pravi čaj, duhan, vanilija) spravljaju na jednak način. Tako fermentiramo i listove šumske jagode ili crnog ribiza.

Srodne vrste: Slično kupini koristimo i malinu (Rubus idaeus L.) koja u listovima sadrži galotaninske trjeslovine i jagodu (Fragaria vesca I..) s katehinskim trjeslovinama. Zbog blaga djelovanja trjeslovina prikladne su za mješavine domaćih čajeva kod crijevnih bolesti u djece i slabih osoba. U narodnoj medicini za znojenje kod gripoznih bolesti koriste se osušeni plodovi. Neki tvrde da sok maline kao i trešanja, višanja i crnog ribiza snizuje tjelesnu temperaturu. Svakako je koristan zbog velike količine vitamina. Crni ribiz (Ribes nigrum L.) inače ne pripada porodici ruža, a ima slične trjeslovine vezane za crveno boju. Djeluju slično kao trjeslovine petoprste. Važne su za olakšavanje probavnih tegoba. Listovi crnog ribiza zbog flavonoida i eteričnog ulja djeluju diuretički i potiču izlučivanje balastnih tvari iz tijela.

Djelovanje i uporaba: Droga djeluje kao adstringens. Koristimo je kao blago sredstvo kod upala sluznica probavnoga sustava povezanih s proljevima.

Čaj: Jednu do dvije čajne žličice droge prelijemo vrućom vodom. Čaj kod želučanih i crijevnih tegoba pijemo nezaslađen, inače zaslađen i s limunom.