Obični bršljan


Osim što je imao važnu ulogu u antičkim kultnim obredima, bršljan je bio cijenjen i kao ljekovita biljka. Cvjetovi namočeni u vino preporučali su se kod proljeva, glavobolje i bolesti uha. Kasnije su se pripravci koristili kod najrazličitijih katara i izvana kod nečiste kože, čireva, upala, opeklina, kod neuralgija i reumatičnih tegoba.


U svibnju ili lipnju beremo lijepo razvijene krpaste listove u donjem dijelu biljke i sušimo ih. Osušena droga ima karakterističan miris i gorko kiselkast okus. Plodove (crne bobice) ne koristimo zbog otrovnosti.

Biljka raste po cijeloj Hrvatskoj kao podrast ili penjačica u šumama ili na starim zidovima. Bršljan se vrlo često uzgaja radi ozelenjivanja pročelja.

Srodne su joj vrste: Srodne ljekovite biljke iz iste porodice jesu Acanthopanax senticosus i Panax ginseng, vrlo poznat u Aziji i Kini. I te dvije droge sadrže triterpenske saponine. Označavamo ih kao adaptogene droge (droge koje smanjuju stres). Takve droge sadrže aktivne tvari koje organizam štite od nezaraznih stresnih faktora, kao što su studen, vrućina, buka, pomanjkanje kisika i slično. Utječu na glutationski sustav u jetri, povećavaju nastanak reduciranog glutationa, što je znak za jaku biosintetičnu aktivnost stanica (anabolni značaj). Koristimo ih kao roborans i u gerijatriji.

Djelovanje biljke i upotreba u narodnoj medicini: Droga djeluje sekretolično i olakšava iskašljavanje, ublažava grčeve i sprječava upale (antiflogistično djelovanje). Lokalno podraživanje sluznice želuca vjerojatno dovodi do povećane sekrecije u bronhijima i nastanka veće količine razrijeđene sluzi (refleksekspectorantia). Resorpcija bršljanova saponina kod zdravih je sluznica poprilično mala. Saponin cthederin sprječava nakupljanje tekućine u tkivima (antiedemično djelovanje). Kod drugih saponina bršljana dokazano je učinkovito djelovanje protiv bakterija, gljivica, jednostaničnih organizama (protozoa) i glista. Bršljan se najviše koristi za razrjeđivanje sluzi pri upornu, suhu kašlju, hripavcu i spasučnom bronhitisu.

Čaj: Oparak spravljamo od jedne čajne žličice droge (0,8 g). Treba odstajati 10 minuta. Sladimo ga medom i pijemo po dvije do tri šalice na dan. Koristimo ga i izvana, za kupelji nogu, ako smo skloni infekcijama gljivicama, kao i za ispiranje rana. Čaj pijemo samo kraće vrijeme.

Moguća neželjena djelovanja biljke: Kod osjetljivih osoba može doći do slabosti i povraćanja. Kod neposrednog doticaja s listovima katkad opažamo nadraženost kože. Uzrokuje je falkarinol, koji se nalazi i u nekim drugim biljkama (ginseng). U svim dijelovima biljke nalaze se toksični triterpenski saponini, a osobito puno ima ih u plodovima. Njihova je resorpcija pri oralnoj primjeni vrlo niska, tako da se ne očekuje hemoliza. Kod manje djece nakon konzumiranja bobica dolazi do grčeva u trbuhu i povraćanja. Bobice su poprilično gorke, pa ih djeca obično ne jedu u velikim količinama.

Nema komentara :

Objavi komentar

Google oglasi

Popularni postovi zadnjih 7 dana

Google oglasi