Sjemenke avokada su nevjerojatno zdrave

Sjemenke avokada su prepune hranjivih tvari koje mogu pružiti mnogo zdravstvenih koristi za tijelo. Naime, sjemenke sadrže više antioksidansa od samoga avokada. Čak imaju i mogućnost opskrbiti tijelo sa više topivih vlakana nego bilo koja druga namirnica, a zdravstvenih prednosti tih sjemenki je još mnogo.

Prije svega, sjemenke avokada sadrže ulje koje je bogato antioksidansima. Zapravo, 70% antioksidansa se nalazi u sjemenkama, a samo 30% u plodu. Ti snažni antioksidansi imaju sposobnost smanjiti visoku razinu kolesterola i zaštititi nas od bolesti srca i moždanog udara.

Mogu se koristiti i protiv proljeva i zatvora. Sjemenke sadrže i spojeve koji umiruju čir na želucu. Uz to, ti spojevi sadrže antibakterijska i antivirusna svojstva što ih čini idealnima za sprječavanje gastritisa i drugih bolesti probavnog sustava.

Sjemenke sadrže i flavonol, antioksidans koji pomaže u sprječavanju i smanjenju rasta tumora. Ako sumnjate na neki od tih problema, najbolje se obratiti i liječniku, ali i uzimanje sjemenki avokada će značajno pomoći. One imaju sposobnosti da se bore protiv slobodnih radikala koji uzrokuju bolesti i starenje. Zapravo, proces starenja se njima može usporiti jer obnavljaju kolagen koji je jako važan za izgled kože. Tojest, da koža ostane čvrsta i mladenačka.

Ljekovite sjemenke su korisne i za snižavanje razine šećera u krvi te pomažu u održavanju zdrave tjelesne težine. Neka istraživanja govore i da mogu smanjiti apetit, odnosno potrebu za hranom što je izvrsno ako želite smršaviti.

Najbolji način pripremanja je da najprije otvorite avokado, pažljivo izvadite sjemenke, stavite ih u plastičnu vrećicu i zdrobite. Nakon toga, stavite ih u blender i izmiksajte u fini prah. Takav prah možete posuti na razne obroke kojima ćete unijeti puno zdravlja u svoj organizam.

Kako iz koštice uzgojiti avokado?

Kako da sami sebi, iz koštice, uzgojite avokado?

Uzgojiti drvo avokada iz koštice ploda iznenađujuće je lako, a evo i kako:

Odstranite i pažljivo očistite košticu od preostalog voća, kako ne biste oštetili smeđu kožicu koja je pokriva. Pomoći će vam ako košticu potopite na nekoliko minuta u vodu prije no što s nje ostružete ostatke avokada.

Odredite koji dio predstavlja gornji, a koji donji kraj koštice, iz kojega će se razvijati korjenčići. Gornji dio je malo zašiljeniji od donjeg.

Probušite košticu s četiri čačkalice, na jednakoj udaljenosti jedne od druge i to pod laganim kutom prema dolje, tako da one mogu služiti kao držači koštice dok je njena donja polovica zaronjena u vodu.

Postavite košticu avokada u čašu vode, tako da je napola zaronjena u vodu. Smjestite buduće drvce avokada na osunčanu prozorsku dasku. Najbolja je prozirna čaša jer ćete tako lakše moći provjeriti raste li korijen i treba li promijeniti vodu. Vodu je najbolje mijenjati svakih pet do sedam dana, kako biste prevenirali razmnožavanje bakterija i gljivica.

Pričekajte prvi izdanak! Do klijanja može proći 2 do 4 tjedna, ali često prođe i 8 tjedana, pa se oboružajte strpljenjem. Evo što možete očekivati:

Vrh koštice će se osušiti i napuknuti, a vanjska smeđa opna će se oljuštiti.
Pukotina će se produbiti do dna koštice, iz koje će se pojaviti sićušni korjenčići.
Korjenčići će rasti sve duži, a počet će se i granati, dok će se na vrhu pojaviti izdanak.
Ne dopustite da korijen ostane bez vode jer bi biljka uvenula.

Kad je drvce visoko oko 15 cm, skratite ga na polovicu, što će potaknuti novi izrast. Kada ponovo naraste na oko 15 cm, posadite ga u bogat humus u omanju posudu, ostavljajući gornju polovicu koštice iznad zemlje. Postavite je na osunčanu prozorsku dasku. Avokado voli sunce - što ga je više, to bolje.

Zalijevajte i gledajte kako raste. Osim što ćete ga učestalo zalijevati, povremeno ga potopite zajedno s posudom u vodu. Supstrat bi uvijek trebao biti vlažan, ali ne natopljen. Ako mu lišće počne žutjeti, znači da ste ga previše zalijevali, pa ga ostavite nekoliko dana bez zalijevanja.

Otkinite vrhove kako biste potaknuli grmoliki rast kada biljka naraste oko 30 cm. Kada biljka naraste još oko 15 cm, ponovo otkinite zadnja dva para listića na vrhu i tako još nekoliko puta.

Avokado privlači lisne uši, a najlakše ćete ih se riješiti ako biljku istuširate. Kada sperete uši, poprskajte biljku mješavinom vode, malo sredstva za pranje posuđa i žlicom ulja neema. Ovo će spriječiti povratak uši. Provjeravajte drvce svakih 4-5 dana i ponovite postupak prema potrebi.

Avokado treba unijeti u zatvoreni prostor prije no što temperature padnu ispod nule. Prezimljavanje vani je u našoj klimi nemoguće.

Hoće li avokado roditi, teško je reći. Nekad drvo rodi već nakon 3 do 4 godine, a nekad mu treba više od 15 godina, dok neka drva uopće ne rađaju. Pomaže ako se posadi nekoliko avokada, kako bi se mogli međusobno oprašiti. Ipak, ne očekujte da plod bude ni približno onakav kakav raste u svojoj postojbini.

Čudotvorne koštice: Srce voća koje treba češće jesti

Sjajan okus i miris, te sočan plod obavijen svijetlo-narančastom korom čine marelicu jednom od najpoželjnijih ljetnih voćki. Sastavljena od 77% vode i visoke nutritivne vrijednosti marelica je jedan od najljekovitijih plodova, no ono po čemu se posebno izdvaja je njezino srce - malena ukusna i blagotvorna koštica.

Marelice sadrže velike količine kalija i natrija koji su pogodni za snižavanje krvnog tlaka i odlični u prevenciji kod kardiovaskularnih bolesti. Na zdravlje srca izuzetno povoljan efekt ima i visok sadržaj beta-karotena i likopena.

Vitamin A kojim marelica obiluje je snažan antioksidans koji štiti stanice i tkivo od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima koji nastaju kao posljedica izlaganja organizma različitim štetnim utjecajima.

Marelice su i odličan izvor biljnih vlakana, koja povoljno utječu na probavni trakt te su dobra prevencija protiv konstipacije ili pojave bolesti kao što je divertikuloza. Zahvaljujući celulozi i pektinima služe kao blagi laksativ.

Sočan plod se posebno preporučuje anemičnim osobama zbog visokog sadržaja željeza. Svježi sok od marelice koristi se kao lijek kod groznice i kožnih bolesti, rashlađuje i ubrzava metabolizam.

Unatoč nutritivno bogatom sastavu samog ploda srce marelice ipak je koštica. Izuzetno ljekovite koštice koje okusom podsjećaju na gorki badem najbogatiji su izvor vitamina B17 za koji neki medicinski stručnjaci i neovisni biolozi smatraju da pomaže u liječenju zloćudnih bolesti.

Koštice marelice vrlo su hranjive jer sadrže esencijalne masnoće i aminokiseline, kao i obilje vitamina i minerala. Posebne su i po vrlo rijetkom vitaminu B17 kojim je, zbog upotrebe rafiniranih namirnica, ljudska prehrana osiromašena i koji je u organizam nužno unositi svakodnevno.

No, s košticama marelice treba biti umjeren, spoj amigdalina (vitamina B17) kojem se i pripisuje antikancerogeno djelovanje u većim količinama može biti toksičan. Stručnjaci preporučuju 6 do 10 sjemenki marelice dnevno.