BUJAD - Pteridium aquilinum

Velika paprat, bujača, gorska paprat, orlova paprat, stelja, hostni praprot.

Višegodišnja biljka, visoka 50 do 150 cm. Veliki listovi su na veoma dugačkim jakim drškama koje su s donje strane ižlijebljene. Trokutastog su oblika i dvostruko do trostruko izdijeljeni.

Veoma je rasprostranjena po cijeloj zemlji, od nižih brda pa do visokih planina. Raste na više suhim mjestima u rijetkim, svjetlijim šumama, na proplancima, krčevinama, šumskim čistinama, na zapuštenim mladih izdanaka.

Podanak (podzemna stabljika) bujadi sadrži dosta velike količine škroba. Može se vaditi s jeseni ili krajem zime i mljeti u brašno, pa tako upotrebljavati kao dodatak sirovinama za spravljanje kruha ili se iz takve mase može ispiranjem izdvojiti škrob.

Ukusna i zdrava jela od ljekovitog bilja.

Ljekovita Paprat slatka

Paprat slatka, oslad ili slatka bujad, sve su to narodna imena biljke Polypodium vulgare, poznate još i u struci kao Rhisoma Polypodii.

Raste u sjenovitim šumama, na mahovinom obraslim bregovitim mjestima, na trulim panjevima. Zna narasti i preko metar visoko s nasađenim listovima na dugim golim drškama. Listovi su kožnato perasti s duboko urezanim režnjevima koji su prema vrhu sve kraći. Na perastim dijelovima listova, i to s donje strane, razvijaju se u dva reda okrugle smeđe tvorevine u kojima se stvaraju spore. Korijen je debeo, mesnat i slatkastog okusa, stoga ga mnogi jedu i sirova. Sabire se podanak i to u ranu jesen ili proljeće. Suši se na umjerenoj toplini.

Upotrebljava se protiv prehlade i kašlja. Naročito luči žuč kod žutice, povećava količinu izlučene žuči i mokraće. Liječi otečenu slezenu, kroničnu začepljenost, bolest jetre, želuca i bubrega.

Jednu punu žlicu usitnjenog korijena staviti u pola litre vode da stoji 6—9 sati i piti bez kuhanja. Na ostatak korijena može se naliti 200 g vode i pustiti samo da provri. Odmah skinuti, a ako se pomiješa s hladnom iscrpinom, još je efikasniji.