Isprva su se kod rana i svih vrsta čireva kao droga upotrebljavali samo listovi lipe. Tek su se kasnije počeli koristiti i cvjetovi, za poticanje znojenja, zbog blagog umirujućeg djelovanja u slučaju grčeva, kašlja, bolova te kao diuretičko sredstvo. Danas se zeleni listovi više ne rabe.
TILIAE FLOS: Jedva otvorene cvjetove obiju vrsta ubiremo s pricvjetnim listovima. Drogu obnavljamo barem svake druge godine. Stara droga postaje crvenkasta i bezvrijedna je.
TILIAE CARBO: Nekoć se kod crijevnih i kožnih bolesti koristio ugljen od drveta. Još i danas za istu se svrhu katkada koriste zeleni listovi lipe.
Stanište lipe i rasprostranjenost: Obje vrste nalazimo u listopadnim šumama i kultivirano, na križanjima, uz crkve i seljačka imanja. Međusobno se razlikuju po broju cvjetova u cvatu, po dlakavosti listova i vremenu cvatnje. Bijela lipa cvjeta u lipnju i srpnju, kutovi između žila na donjoj su strani listova žutocrveni i dlakavi, a u cvatu ima 3-10 cvjetova. Rana lipa cvjeta ranije, kutovi između žila bijeli su i dlakavi, a u cvatu ima 2-5 cvjetova.
Djelovanje lipe i upotreba u medicini: Djelovanje pojedinih sastojaka još nije objašnjeno. Prema narodnoj tradiciji, vrlo vruć oparak potiče znojenje (djeluje diaforetički) i poboljšava otpornost protiv prehlade, katara gornjih dišnih organa i gripe. Za izazivanje obilnog znojenja nijedan od sastojaka nije dovoljno priznat, pa neki autori učinak prije svega pripisuju toplini napitka. Eterično ulje (miris) i flavonoidi (boja) trebali bi olakšati ispijanje veće količine tekućine. Kliničkim pokusima potvrđeni su uspjesi u liječenju gripoznih bolesti u djece, ali i sprječavanju bunjavice i gripe. Sluzi lokalno ublažuju nadraženost sluznice kod upala grla. Proantocijanidini i trjeslovine djeluju kao adstringensi. Indijanci još od davnine cijene umirujuće djelovanje lipova čaja. Tako nedvojbeno djeluje eterično ulje koje sadrži sastojke koji umiruju, kao što su benzilni alkohol, linalool, linalilacetat i geraniol. Lipu s uspjehom koristimo za bolesti kod kojih se pojavljuje povišena temperatura, za ublažavanje kašlja, poticanje znojenja i povećanje otpornosti prema infekcijama. U narodnoj se medicini koristi kod bolesti bubrega i mjehura te kao blago sredstvo za smirivanje koje ublažava grčeve.
Čaj od lipe: Od dvije-tri čajne žličice narezane droge spravljamo oparak, koji treba odstajati 5-10 minuta. Za kuru sa znojenjem pijemo vrlo vruć napitak, a možemo ga zasladiti medom. Želimo li spriječiti prehlade i ojačati otpornost, oparak ćemo spraviti od jedne do dviju čajnih žličica i pit ćemo manje vruć napitak. Tako spravljen čaj ima svijetložutu boju. Katkada nije loše čaj prokuhati dvaput, on je lijepe crvene boje. Nakon takva spravljanja čaj sadrži više trjeslovina. Kao i druge čajeve s trjeslovinama, koristimo ga kod želučanih i crijevnih bolesti ili kao napitak za utaživanje žeđi.
Moguća neželjena djelovanja: Kod preporučene uporabe nisu zabilježena nikakva negativna djelovanja. Podaci da lipa štetno utječe na srce vjerojatno potječu od bolesnika sa slabim srcem koji su se podvrgavali kurama za znojenje. Tim pacijentima takav način liječenja u cijelosti ne savjetujemo.
Nema komentara :
Objavi komentar