U narodnoj medicini malo je biljaka za koje je poznato toliko pripravaka koliko ih poznajemo za vrste s igličastim listovima. Naši su ih preci u jednakoj mjeri primjenjivali i kod ljudi i životinja, u obliku sirupa, masti, pripravaka za utrljavanje, kupelji i čajeva.
PINI AETHEROLEUM: Hlapivo ulje dobiveno vodenom destilacijom iz svježih, mladih izbojaka bora mirise vrlo aromatično i ima sapunast, gorak okus. Među već desetinama poznatih sastojaka glavni su monociklički monoterpeni kao što su beta-felandren i limonen, slijede biciklički monoterpeni, kao što su alfa-pinen, karen, cimol i kamfor.
PINI PUMILIONIS AETHEROLEUM: Od svježih iglica i odrvenjelih grana planinskoga bora vodenom se destilacijom dobiva hlapivo ulje. Ima karakterističan miris po bornilacetatu, tj. grančicama smreke.
PICEAE AETHEROLEUM: Hlapivo ulje dobiva se vodenom destilacijom od mladih izbojaka i grančica različitih vrsta smreke i jele. Karakteristična je mirisa. Sadrži do 12% bornilacetata, alfa-pinen i beta-pinen, felandren i kadinen.
TEREBINTHINAE BALSAMUM: Smolaste izlučevine iz oštećenih debala i grana borovih stabala, koje se na zraku stvrdnu u žućkaste, lomljive smole snažna mirisa nazivamo terpentinom (Terebintbinae balsamum). Terpentin se dobiva tako da se u koru stabla urezu zarezi u obliku slova V. Potom se skuplja smola koja se na zraku brzo skrutne. Jedno drvo godišnje daje približno 4 kg terpentina.
TEREBINTHINAE AETHEROLEUM: Od smole drveta, odnosno terpentina različitih vrsta bora, smreka vodenom se destilacijom dobiva hlapivo terpentinsko ulje. Korisno je oko 25%, ostatak je kolofonij. Sastav terpentinova ulja različitih vrsta crnogorice raspoznaje se plinskom kromatografijom. Glavni je sastojak ulja najčešće alfa-pinen (do 90%) i ponešto beta-pinena. Svježe je destilirano ulje bezbojno. Ima karakterističan miris i oštar, prodoran okus. S vremenom postaje žućkasto i mutno. Takvo je ulje zbog autooksidacije izmijenjeno i nadražuje kožu. Kolofonij čine smolaste kiseline (do 90%), koje potječu iz diterpena. Koristi se kod izrade sintetskih lakova i u farmaceutskoj industriji, za izradu melema i masti. Podosta se često beru mladi izbojci bora i smreke (PINI ili PICEAE TURIONES) radi pripremanja čaja ili sirupa. Pritom moramo paziti da ne oštećujemo drvo. Neiskorištenu drogu koristimo za kupelji.
Stanište biljke i rasprostranjenost: Obični je bor rasprostranjen na pješčanim, stjenovitim, sunčanim obroncima, od nizine do planinskog pojasa. U primorju ga zamjenjuje crni bor (Pinus nigra Arnold).
Srodne vrste: Od svih vrsta crnogorice dobiva se smola terpentin, a iz nje se destiliraju eterična ulja, koja se međusobno razlikuju po sastavu i djelovanju.
Djelovanje bora i upotreba u liječenju: Borovo hlapivo ulje podražuje kožu. Ona pocrveni, a prokrvljenost je toliko potaknuta da koža postaje vruća. Koristimo ga kod reumatizma, uloga i kožnih bolesti kao što su akne, u obliku masti i pripravaka za utrljavanje u kožu. Vrlo snažno podražuje kožu pa ga često koristimo u gotovim pripravama, u kojima je njegova količina određena. Kod unutarnje primjene (3-5 kapi na kocki šećera) i pri inhalaciji ulje smanjuje izlučivanje bronhijalnih žlijezda i djeluje antiseptički. Njegova uporaba preporučljiva je kod katara bronhija i drugih plućnih bolesti, čak i kod tuberkuloze. Kupelji s iscrpinom iz borovih iglica pomažu kod reumatičnih i neuralgičnih tegoba. U narodnoj su medicini šumski radnici i radnici u kamenolomima osobito cijenili domaće masti za zacjeljivanje rana i kožnih naprslina načinjene od borova ili smrekina terpentina sa svinjskom masa.
Moguća neželjena djelovanja bora: Hlapivo ulje snažno podražuje kožu i uzrokuje sve stupnjeve upale, čak i oštećenja kože. Koristimo ga samo u razrijeđenu obliku. Njegov učinak iskušavamo samo na manjem dijelu kože na podlaktici. Kod unutarnje uporabe točno se pridržavamo uputa, jer prevelike količine hlapiva ulja uzrokuju nadraživanje sluznice želuca i crijeva te oštećenja bubrega. Terpentinsko ulje uvijek kupujemo u ljekarni i ne smijemo ga zamijeniti s terpentinskim uljem za razrjeđivanje boja.
Nema komentara :
Objavi komentar