Izbjegnite prehladu na vrijeme

Da bi se imunološki sistem obranio od čestih prehlada tijekom zimskih mjeseci, važna su tri nutritivna elementa: vitamin C, proteini i cink.

Vitamina C ima najviše u voću i u zelenom povrću, na primjer u kiviju, naru, jagodama, brokuli, peršinu, špinatu, krumpiru, paradajzu.

Neophodan je za djelotvornost našeg imunološkog sistema. Za nepušače je dovoljno 60mg na dan, a za pušače 100mg. Proteini su neophodni jer služe u stvaranju antitijela, glavnih oružja kojima se naš imunološki sistem bori protiv napadača. Ima ih najviše u mesu, ribi, jajima, povrću i žitaricama. Cink omogućava ubrzanje multiplikacije ćelija, medu njima i imunološkog sistema. Dakle cink poboljšava rezultat odbrane jer utječe na reaktivnost limfocita koji jednostavnije mogu proizvoditi citokine. Cinka ima u jetrici, integralnim žitaricama, kikirikiju, mlijeku.

Liječenje osteoporoze pomoću ishrane

U liječenju osteoporoze pomaže: hrana sa kalcijem, jezgrasto voće, sok od ananasa, vitamin D, a šteti previše kofeina, natrija (soli) i alkohola.

Osteoporoza je progresivno slabljenje (razrjeđenje) kostiju.

Nakon menopauze žene strahovitom brzinom gube koštanu masu, uslijed čega im kosti, naročito kosti kukova, postaju krhke i lako lomljive, zbog odliva kalcija.

Osnova za osteoporozu je nasljeđe, međutim, i drugi faktori (ishrana, dob, rasa, spol) kao faktori rizika utiču na bolest.

Za jake kosti nije dovoljan samo kalcij, i/ili unos kalcija u organizam, već i drugi hranljivi sastojci koji utiču na očuvanje koštane mase.

Bor je mineral u tragovima koji se nalazi u ljudskom organizmu, unosi se i namiruje uglavnom jezgrastim voćem. Ukoliko ga nema dovoljno remeti metabolizam kalcija, zatim drastično povećava nivo hormona estrogena u krvi (što je bitno za žene) i drugih sastojaka koji utiču na demineralizaciju kostiju. Potrebno je tri miligrama bora na dan.

Bora možemo naći u: jabukama, kruškama, grožđu, urmama, suhom grožđu, breskvama, u mahunarkama (soji), u jezgrastom voću (badem, kikiriki, lješnjak), i u medu.

Mangan je mineral u tragovima koji kao i bor učestvuje u metabolizmu kostiju. Ananas je šampion za mangan, koji se odmah u tijelu apsorbira. Pored ananasa drugi izvori za mangan su: ovseno brašno, jezgrasto voće, cerealije, grah, integralna pšenica, spanak i čaj.

Utjecaj kalcija na osteoporozu

Više kalcija u mladosti znači jače kosti u starosti. Kad prestaje lučenje estrgena, kalcij počinje velikom brzinom da se gubi iz kostiju.

Za žene je potrebno 900-1000 mg kalcija dnevno. Moguće ga je dobiti iz mlijeka, kelja, tofu-sira, zelene salate i sličnih povrtnih biljaka.

Vitamin D je također važan

Jača kosti jer učestvuje u metabolizmu (apsorpciji) kalcija iz hrane. Žene kod PMS-a trebaju da uzimaju više vitamina D u toku dana. Izvori vitamina D su: masna riba losos, sardina, jegulja, ili mlijeko. Za: 1000-16000 mg kalcija na dan je potrebno 400-800 mg vitamina D.

Bez vitamina D nema pravilnog metabolizma kalcija, i nema iskorištenosti kalcija iz hrane. Natrij (sol) i kofein su kradljivci kalcija i treba ih u ishrani minimizirati.

Pomoću ishrane možemo utjecati na nastanak osteoporoze

Unositi kalcij, bor, mangan i vitamin D. Ovi elementi čuvaju koštanu gustoću.

•             Poslije menopauze i gubitka estrogena uzimati laneno sjeme, zrna soje i minerala bora.

•             Ako ste mlada žena unosite dosta masti i LDL kolesterola, zbog estrogena i normalnih menstrualnih ciklusa.

•             Smanjite hranu i piće koji kradu kalcij kao što su alkohol, kava i natrij (sol).

Još nešto o osteoporozi

Osteoporoza je progresivna bolest kostiju koja se očituje poremećajem balansa u kojem se kost izgrađuje i razgrađuje.

Smanjenje rizika od osteoporoze:

-              Promjena ishrane i navika,

-              utjecaj genetike,

-              hormonalne promjene (uglavnom kod žena),

-              bolest probavnog sistema,

-              metaboličke promjene (dijabetes, štitnjača).

Uzrok osteoporoze:

-              Genetika,

-              Manjak unosa kalcija,

-              Unos hrane koja potiče izlučivanje kalcija,

-              Stres, i dr.

Dokazano je da se kalcij iz više izvora bolje apsorbira nego iz jednog izvora, kao na primjer iz brokula, kelja, sezama, spanaća, narandže, srdele u odnosu na jedan izvor poput mlijeka.

Faktori rizika:

-              Rasa (bijela više u odnosu na crnu i žutu),

-              Kod ljudi sa malim rastom,

-              Kod rane menopauze (PMS).

Faktori ishrane:

-              Konzumiranje veće količine kofeina, više od 2 kave na dan,

-              Kod ishrane bogate proteinima (meso),

-              Prekomjeran unos natrija (sol), više od 5 g/dan,

-              Prekomjerno unošenje fosfata,

-              Smanjeno unošenje kalcija.

Stil života:

-              Slaba fizička aktivnost,

-              Konzumacija alkohola (preko 5 g/dan),

-              Pušenje,

-              Lijekovi.

Metabolizam kalcija

Reguliraju hormoni kalcetonin (štitnjača) i parathormon (parateroida). Kalcetonin uzima kalcijeve jone iz krvi i ugrađuje u kosti, dok parathormon vrši obrnut proces, odnosno, razgrađuje koštanu masu. Patologija nije dovoljno objasnila uzrok osteoporoze, odnosno, što i/ili tko regulira mehanizme izgradnje i/ili razgradnje.

Rak pluća - Kako nastaje i kako da ga liječimo?

Dok je rak dojke isključivo ženska bolest, rak pluća dugo je bio smatran pretežno muškom bolešću. To je stoga što je on ubica muškaraca broj 1 i, sve doskora, nije bio smatran velikom prijetnjom kada je riječ o ženama. Međutim, 1994. godine su istraživači Andersonovog centra za rak u Hjustonu objelodanili iznenađujuću procjenu o broju od 56.000 žena za koje se smatralo da će te godine umrijeti od raka na plućima. Na taj način ta je bolest stekla žalosnu „čast", postavši rak od koga umire najveći broj žena. Oko 85% svih slučajeva raka pluća prouzrokovano je pušenjem, navikom koju su žene masovno prihvatile nakon Drugog svjetskog rata. Nažalost, djelovanje decenija pušačkog staža sada uzima svoj veliki danak i medu ženama.

Dim cigareta sadrži poznate karcinogene koji doprinose formiranju slobodnih radikala, koji ugrožavaju zdrava tkiva. Pušenje nije opasno samo po one koji upražnjavaju tu nezdravu naviku, već i za one oko njih koji su, ni krivi ni dužni, primorani da udišu taj dim.

Najbolji način da se zaštitite od kancera pluća jeste da ne pušite i da ne udišete duhanski dim. Imajte stalno na umu da je taj dim samo jedan od nekoliko zagađivača koje udišemo svakog dana. U zavisnosti od toga gdje živite, vazduh je ispunjem smogom, izduvnim gasovima iz automobila i autobusa, i ozonom, koji također doprinosi formiranju slobodnih radikala u našem organizmu. Od suštinske je važnosti da svoj organizam očvrsnemo, da može da odolijeva napadima slobodnih radikala, tako što ćemo uzimati dovoljno antioksidanta.

Vitamin E — Vitamin E je nezaobilazno oružje u borbi za poništavanje djelovanja ovih slobodnih radikala na delikatno tkivo pluća, što nam, zauzvrat, pruža zaštitu od raka pluća.

Karotenoidi - Istraživanjima je utvrđeno da je da je ishrana bez dovoljno povrća, voća i karotenoida u neraskidivoj vezi sa povećanim rizikom od raka pluća. Karotenoidi se nalaze prvenstveno u voću i povrću, zatim u retinolu u mliječnim proizvodima, jajima, džigerici i obogaćenim cerealijama.

Zeleni čaj, o kome je već bilo riječi u ovom poglavlju, izgleda da ima inhibitorni efekt na kancerozne agense u samom organizmu. Ljubav Japanaca prema zelenom čaju možda je ključ zagonetke zašto su japanski muškarci, iako strastveniji pušači od američkih muškaraca, u manjem stupnju skloni obolijevanju od raka pluća. Ispitivanjem koje je vršeno na laboratorijskim miševima, utvrđeno je da konzumiranje zelenog čaja smanjuje rizik od ove bolesti za čitavih 45 procenata. Nemojte, međutim, da se zanosite da će vam šalica zelenog čaja, popijena uz cigaretu, predstavljati zaštitu od raka pluća. Jer, mada istraživači smatraju da zeleni čaj može da bude jedan od najpraktičnijih načina za prevenciju raka, teorija je ipak samo teorija. Nepobitno je da definitivno povećavate svoje šanse da nikada ne dobijete rak pluća jedino ako potpuno prestanete da pušite.

Faktor masnoće — Pušenje je ustanovljeno kao uzrok raka, ali mi i dalje ne znamo zbog čega 23.000 nepušača u Sjedinjenim Državama svake godine umire od raka pluća. Ova brojka predstavlja otprilike 15 procenata od ukupnog broja slučajeva plućnog kancera.

U „Žurnalu Nacionalnog instituta za kancer" (1994) objavljen je Članak o jednoj studiji epidemiologa sa Medicinske škole Jale univerziteta tokom koje su ispitivali odnos ishrane i rizika od pojave plućnog raka kod nepušača. Ekipa je radila sa 826 ispitanika oba pola; polovina je bolovala od raka, a druga polovina predstavljala je kontrolnu grupu. Svi sudionici ispitivanja bili su ili nepušači ili su pušenje ostavili najmanje deset godina prije samog ispitivanja.

Istraživači su od dobrovoljaca tražili da procjene svoje uobičajeno konzumiranje dvadeset šest različitih namirnica. Statistička analiza pokazala je da konzumiranje presnog povrća i svježeg voća u značajnoj meri smanjuje kod nepušača rizik od pojave kancera na plućima. Procjene pokazuju da nepušači taj rizik mogu da smanje za fantastičnih četrdeset procenata jednostavnim dodavanjem jedne i po porcije takvog voća i povrća svojoj svakodnevnoj ishrani.

Selen — Još jednom studijom koja se pozabavila povezivanjem ishrane i rizika od raka na plućima podvrgnuto je ispitivanju više od 120.000 muškaraca i žena u Holandiji, od pedeset pet do šezdeset devet godina starosti. Kod pacijenata je provjeravan nivo raznih vitamina, minerala i karotina u krvi. Za osobe sa visokim nivoom selena, još jednog potentnog antioksidanta, utvrđeno je da imaju smanjen rizik od pojave raka na plućima. Selen sudjeluje u proizvodnji glutation peroksidaze, enzima koji štiti ćelije od oksidativnog oštećenja.

Erlov recept za borbu protiv raka

Vitamin E: Najviše dvije kapsule od 400 i.j. na dan, poželjno u suhom obliku zbog boljeg apsorbiranja.

Selen: Jedna kapsula ili tableta od 100 mcg na dan.

Kako djelovati protiv hipoglikemije?

Ukoliko se pretrpavate namirnicama koje su krcate šećerom, sva je prilika da ne konzumirate dovoljno esencijalnih hranljivih materija, u koje spadaju i kalcij i magnezij. Vaša ishrana je u tom slučaju siromašna i ostalim neophodnim vitaminima i mineralima u tragovima, uključujući B-vitamine, krom, cink i esencijalne aminokiseline. Ovi hranljivi sastojci sudjeluju u raznim tjelesnim enzimskim sistemima i služe kao prethodnica u proizvodnji hormona i neuro odašiljača.

Šta da radite? Ukoliko se osjećate umorni, vrti vam se u glavi, ili ste nervozni jer ste bili prezauzeti da biste nešto pojeli, ne posežite za čokoladicom; umjesto toga, pokušajte sa proteinskom užinom, još bolje, nemojte ni da dovedete sebe do te tačke. Radije imajte pet do šest manjih obroka dnevno, nego tri velika. Takav način ishrane doprinijet će da vam se stabilizuje nivo glukoze u krvi.

Vaši obroci ne treba da sadrže samo ugljene hidrate, nego i proteine, i nešto masnoće. Prijepodnevna užina, recimo, mogla bi da se sastoji od režnja puretine i nekoliko krekera, a mala čaša mlijeka bila bi bolji izbor od čaše pomorandžinog soka, ili soka od trešanja. Kofein i alkohol izgleda da smetaju sposobnosti jetre da oslobađa uskladišteni šećer, pa se smanjenje konzumiranja ili eliminiranje iz ishrane i jednog i drugog čini kao dobar potez. Jedna, uopće uzev, pravilna ishrana trebalo bi da sadrži obroke svježeg voća i povrća; meso, ribu ili živinu i ugljene hidrate.

Recept protiv hipoglikemije

Krom-pikolinat: Jedna tableta ili kapsula od 200 mg, tri puta na dan.

Magnezij: Jedna kapsula ili tableta od 500 mg na dan.

Glutation: Po jedna kapsula od 500 mg na pola časa prije jela, do dva puta na dan.