Što trebate znati o dodacima ishrani - proteinima?

Ishrana koja je bazirana na velikoj količini proteina, a malo ugljikohidrata postala je opsesija ljudi koji žele da smršave, kao i onih koji žele da izgrade maksimalni potencijal svoje mišićne mase.

Spomenuti iz prve grupe halapljivo gutaju proteinske čokoladice, dok drugi proteinske šejkove. To je prilično razumljivo ako znamo da je protein važan sastojak svake stanice u našem tijelu te da ga organizam koristi za proizvodnju enzima, hormona i drugih supstanci. Proteini spadaju, isto kao i mast i ugljikohidrati, u makrohranu, što znači da su nam potrebni u većoj količini, ali za razliku od masti i ugljikohidrata, oni se u tijelu ne skladište. To znači da naše tijelo nema rezervoara iz koga možemo da crpi proteine onda kada nam zatrebaju.

To ne treba značiti da cijeli dan treba da biramo proteine u ishrani. Naše tijelo će zapravo najbolje reagirati ako se zadovoljimo umjerenom količinom proteina, kao i drugih sastojaka.

Dječaci u tinejdžerskom dobu i aktivni muškarci mogu da dobiju sav protein koji im treba iz tri dnevne porcije sa ukupno 200 grama.
Djeci staroj od dvije do šest godina, većini žena i nekim starijim ljudima dovoljne su dvije porcije sa ukupno 140 grama.
Starija djeca, tinejdžerke, izrazito aktivne žene i većina muškaraca trebalo bi da svakodnevno uzimaju dvije porcije sa ukupno 170 grama.
Nutricionisti kažu da svako ko u restoranu naruči odrezak, koji obično ima oko 230 grama, unosi previše proteina, a i poveću količinu zasićenih masti koje začepljuju arterije. Oni također, tvrde da je zabluda da dodatni protein povećava mišićnu masu, odnosno podsjećaju da je vježbanje jedini način da se nabildaju mišići.

Po mišljenju stručnjaka, dijeta će dati najbolje rezultate, a zdravlje će biti sačuvano ako se protein dobiva iz ovih namirnica:

Riba jer je ona bogata masnim kiselinama omega-3, veoma korisnim za srce i u principu sadrži manje masti od mesa.
Meso životinja jer kada se sa njega skine kožica, uklanja se veći dio zasićenih masti.
Mahunasto povrće je dobro jer u njemu ima više proteina nego u ostalom povrću. Pored toga, krcato je vlaknima koja pomažu da se duže ostane sit.
Koštunjavo voće je dobro jer s nešto manje od 30 grama badema osigurava se šest grama proteina. Prema tome, ovo voće "vrijedi" skoro isto koliko i neke vrste mesa.
Integralne žitarice su dobre jer kriška kruha od integralnog brašna daje tri grama proteina, ali i vrlo dragocjeno vlakno.

Nedostaci proteinske dijete

Kada se kroz hranu uzima dosta proteina, a malo ugljikohidrata, to dovodi do velikih promjena u metabolizmu. Organizam sagorijeva više masti, smanjuje se apetit, povećava se eliminacija tečnosti i brže slabi.
Sa ovom vrstom dijete za šest mjeseci se izgubi oko dva kilograma više nego onda kada se primjenjuje neki drugačiji "recept". Ali brojne studije pokazuju da "proteinska dijeta" poslije pola godine prestaje da bude efikasna. I što je još važnije, profesori s američkih univerziteta i članovi uglednih medicinskih društava upozoravaju da bi ona mogla da ošteti zdravlje ako se drži duže.
U tijelu se zbog razgradnje proteina proizvodi amonijak, a posljedice njegove visoke razine tijekom dužeg perioda još uvijek nisu poznate. Osim toga, konzumacija proteina dovodi do veće prisutnosti kiselina, i da bi one bile neutralizirane, organizam ubacuje u krvotok rezerve kalcija. A pretjerani gubitak kalcija mogao bi naravno, da prouzrokuje osteoporozu.
I na kraju, u želji da se klone ugljikohidrata, ljudi koji su vjerni ovakvoj dijeti jedu malo voća i povrća, i tako se lišavaju najboljih izvora vitamina, vlakana i antioksidanata - dakle onoga što štiti od mnogih bolesti. Oni se okreću hrani životinjskog porijekla koja sadrži i dosta zasićenih masti, pa se izlažu većem riziku od srčanih oboljenja, “šlaga”, dijabetesa i nekoliko vrsta raka.