Hrana koja nas oslobađa lošeg kolesterola

Zanima li vas hrana koja utječe na snižavanje opasnog kolesterola u krvi? Povišene razine lošeg kolesterola povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara pa vam poznavanje najosnovnijih nutricionističkih spoznaja može spasiti život.

Lista namirnica koje popravljaju odnos lošeg i dobrog kolesterola u krvi

Zob - Jednostavno rješenje povišenog kolesterola može biti doručak koji uključuje zob. Opasni LDL kolesterol u samo šest tjedana može se smanjiti za 5,3 posto. Zob sadrži beta-glukan, sastojak koji apsorbira LDL, a tijelo ga zatim izbacuje.

Crveno vino - Čašicom do zdravlja, moglo bi se reći. Jedno istraživanje je pokazalo da vino od sorte grožđa Tempranillo značajno utječe na razinu kolesterola. Španjolski stručnjaci s Universidad Complutense de Madrid ustanovili su da se zbog umjerenog uživanja u crnom vinu opasni kolesterol smanjuje za 9%, a kod onih koji imaju izrazito visoke razine LDL-a i za 12%.

Orašasti plodovi - Želite li smanjiti razine kolesterola trebate hrskati orašaste plodove. Oni koji redovito pojedu šaku oraha dnevno, nakon mjesec dana imaju za 9.3 % niže razine LDL kolesterola. Dobri su i bademi.

Grašak i grah - Grašak i grah odlični su za srce. Znanstvenici na Arizona State University Polytechnic ustanovili su da ljui koji jedu pola šalice graha u juhi imaju do 8% manje razine kolesterola. Ključna stvar kod ovih namirnica je veća količina vlakana koja usporava apsorpciju kolesterola iz drugih namirnica.

Čaj - Osim što njegovi antioksidanti štite od raka, crni čaj snizuje lipide u krvi do 10 posto u samo tri tjedna. Bio je to zaključak veće studije koja je pokazala da čaj pomaže pri smanjenju rizika od srčanih bolesti.

Detaljnije pročitajte na linku.

Hrana koja liječi rak

Danas se puno govori o tome da hranom može da se liječi i rak. Radi se, naime, o antikancerogenim sastojcima koji se nalaze u nekim namirnicama, koji usporavaju rast stanica raka.

Kada govorimo o karcinomima, trebamo biti svjesni toga da su kancerogene promjene dinamička pojava u našem organizmu i da se karcinom kod pojedinih osoba ipak razvije u patološki oblik, dok kod drugih ne.

Kada nauka razmatra ishranu i učestalost pojave karcinoma, može da se primijeti da je u istočnim zemljama stopa pojave karcinoma daleko niža nego u zapadnim. Naučnici pretpostavljaju da uzrok tome leži upravo u načinu ishrane, odnosno u konzumiranju određenih vrsta namirnica.

Dugo se smatralo da su glavne komponente hrane - bjelančevine, ugljikohidrati, masti, vitamini, minerali i vlakna - glavni nutrijenti u hrani. Međutim, već duže se zna da u namirnicama biljnog porijekla postoje i fitokemijski sastojci koji posjeduju upravo to antikancerogeno djelovanje.

Fitokemijski sastojci pozitivno utječu na imunološki sistem i tako sprečavaju dalji rast stanica karcinoma.

Neke od značajnijih fitokemijskih sastojaka su genistein u soji, kurkumin u začinu kurkumi, delfinidin u borovnici, glukozinolati u kupusnjačama (bijelo i crveno zelje, kelj, raštika...), grupa polifenola u zelenom čaju, dijalilsulfidi u luku, sulforafan u brokuli i još neki.

Da bismo organizmu omogućili pravilnu zaštitu, potrebno je da te namirnice redovno konzumiramo, a i način pripreme je također jako važan, jer se predugim kuhanjem neki molekuli razlažu i prestaju da budu aktivni. Zato se preporučuje kratko kuhanje, da bi se što više očuvale dragocjene komponente. Isto tako, ako jedemo sirovu hranu, potrebno ju je dobro žvakati da bi se ti sastojci oslobodili iz stanica i lakše razgradili u organizmu.