Banana će riješiti problem vaše probave, osloboditi vas stresa...

Banane su dobre za PMS, a ako ste trudni, jedna banana između obroka spriječit će pad šećera u krvi i pomoći da izbjegnete jutarnje mučnine.

Jeste li znali da banana izvrsno hrani naše živce, da nas brani od depresije i stresa, a isto tako vraća nam energiju? Banana sadrži triptofan, vrstu bjelančevine koju tijelo pretvara u neurotransmitor serotonin, poznat i kao hormon sreće. Zato ne čudi da se mnogi osjećaju puno bolje nakon konzumacije banane. Banane sadrže i visoke količine B vitamina koji pomaže pri smirivanju i opuštanju cijelog organizma.

Banana je bogata i željezom te je odlična pomoć ako ste anemični jer potiče stvaranje hemoglobina u krvi. Ovo jedinstveno tropsko voće izrazito je bogato kalijem, a sadrži malo soli što ovo voće čini savršenim kod problema s krvnim tlakom. Banana ima naime, sposobnost smanjivanja rizika povišenog krvnog tlaka i moždanog udara.
Koristi se i kao hrana kod poremećaja rada crijeva zbog svog mekog sastava i glatkoće. Ona je jedino sirovo voće koje se može uzimati bez posljedica kod kroničnih bolesti i pomaže da se uspostavi normalna funkcija stolice. Banana također neutralizira prejaku kiselinu i smanjuje nadražajnost oblažući unutrašnjost želuca pa se preporučuje svima koji pate od žgaravice.

Banane su dobre i za PMS, mogu pomoći pri odvikavanju od pušenja jer vitamini B6, B12, kalij i magnezij pomažu tijelu da se oporavi od učinaka povlačenja nikotina iz tijela. A ako ste trudni, dobro je znati da će banana između obroka spriječiti pad šećera u krvi i pomoći da izbjegnete jutarnje mučnine.

Jeste li znali?

Banane su na Zapadu postale široko prihvaćene kao hrana 1876. godine, nakon što su se na proslavi u Philadelphiji prodavale zamotane u foliju.

Svemogući B vitamini - znate li u kojim namirnicama ih ima najviše?

Popis vitalnih funkcija u koje su uključeni vitamini B skupine doista je “kilometarski”. Svaki ima svoj “zadatak” a često se i nadopunjuju, pa sudjeluju u tisućama procesa u organizmu, uključujući stvaranje energije, rast stanica, prijenos živčanih impulsa. Nužni su za normalan rad srčanožilnog, imunološkog i probavnog sustava te za zdravlje kože, kose i noktiju.

Vitamine B skupine organizam ne može sam proizvesti, pa ih treba svakodnevno uzimati prehranom. Najbolji izvori vitamina B su kvasac, iznutrice (prije svega jetra), cjelovite žitarice, mlijeko, jaja, meso, riba, zeleno lisnato povrće, banane, orašasti plodovi i mahunarke.

Vitamin B1 - tiamin - ključan je za preradu ugljikohidrata, masti i proteina u organizmu te za rad srčanožilnog i živčanog sustava. Izvori: iznutrice (jetra), jaja, meso, cjelovite žitarice, pšenične klice, zeleno lisnato povrće, orasi, grašak, grah, kikiriki.

Vitamin B2 - riboflavin - također je nužan za stvaranje energije iz ugljikohidrata, masti i proteina te za disanje, vid i rast. Najviše ga ima u mliječnim proizvodima, jajima i mesu, a dobri su izvori i zeleno lisnato povrće, cjelovite žitarice i orašasti plodovi.

Banane su bogate vitaminima B skupine

Vitamin B3 - niacin - iznimno je važan za dobivanje energije iz glukoze, proizvodnju hormona te rad živčanog, krvožilnog i probavnog sustava. Izvori: kvasac, mliječni proizvodi, jaja, meso peradi, riba, mahunarke, orašasti plodovi.

Vitamin B5 - pantotenska kiselina - izravno je uključena u proizvodnju energije, a bitna je i za raspoloženje te uravnoteženu razinu kolesterola u krvi. Nalazi se u kvascu, jetri, ribi, mesu, jajima, cjelovitim žitaricama, povrću, voću.

Vitamin B6 - piridoksin - iznimno je važan za imunitet, stvaranje krvnih stanica i hormona, potiče rast progesterona, te za rad mozga i “biološki sat”. Izvori: iznutrice (osobito jetra i bubrezi), puretina, tunjevina, kvasac, banane, grožđice, špinat, soja, jaja, mlijeko, krumpir.

Vitamin B7 - biotin - nužan je za metabolizam ugljikohidrata, proteina, masti i aminokiselina te za rast stanica. Izvori: kvasac, iznutrice, žumance jajeta, gljive, banane, kikiriki, cvjetača, mrkva.

Vitamin B9 - folna kiselina - ključna je za sintezu DNK, dakle izgradnju svih novih stanica, pa je osobito važna u trudnoći. Sudjeluje u stvaranju eritrocita (crvenih krvnih stanica) i bitna je za rad krvožilnog sustava. Najviše je ima u zelenom lisnatom povrću, mahunarkama, citrusnom voću, pšeničnim klicama, cjelovitim žitaricama i mesu.

Vitamin B12 - cijanokobalamin - također sudjeluje u sintezi DNK te u stvaranju eritrocita i proteina. Važan je za aktivnost živčanih stanica i raspoloženje te za rad srčanožilnog sustava. Izvori:riba i plodovi mora, meso, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja.

Kolin i inozitol ubrajaju se u vitamine B kompleksa iako po strukturi nisu vitamini, ali na sličan način sudjeluju u metabolizmu i prijenosu živčanih impulsa. Kolin se nalazi u jajima, soji, životinjskim masnoćama, zobenom brašnu i povrću. Izvori inozitola su hrana životinjskog podrijetla, cjelovite žitarice i povrće.

Vitamin B17

Vitamin B17 (laetril, amygdalin) je prirodni sastojak, koji se nalazi u mnogim namirnicama.
U većim količinama ga možete pronaći u...
divljim kupinama
trešnjama
ribizlu
košticama jabuke, kruške i šljive
košticama marelice, breskve i nektarine
bobu, mung dalu
gorkim bademima
indijskom oraščiću
australskom orahu (macadamia)
U nešto manjim količinama ima ga u...
ogrozdu
grožđicama
dudu
dunji
jagodi
malini
sjemenkama lana
prosu, ječmu, heljdi
leći, crvenom grahu, mahunama
Ipak, najveća koncentracija vitamina B17 je u koštici marelice. Što se konzumiranja sjemenki marelica tiče, zdrav razum nalaže da ih se odjednom ne pojede više nego što bismo pojeli svježih marelica. Preporučuje se da ne uzimate više od 35 koštica marelice dnevno.

Kukuruz je zdraviji iz konzerve dok banane treba jesti zelene

Odabir namirnica samo je prvi korak zdrave prehrane, a puno puta je važniji način na koji ih pripremamo, pa i serviramo. Tako je suprotno mnogim uvjerenjima, neka hrana zdravija ako dolazi iz konzerve, nego u svom prirodnom obliku. 

To vrijedi za kukuruz šećerac iz konzerve, dokazali su znanstvenici Sveučilišta Cornell koji su utvrdili da se konzerviranjem kukuruza povećava količina antioksidansa u njima za čak 44 posto. Oni čiste štetne slobodne radikale iz tijela, a povećanje antioksidansa nadoknađuju nedostatak vitamina C koji se gubi konzerviranjem.

Topli krumpir

Nakon što se krumpir skuha, škrob u njemu otiče i vlakna se unutar njega kidaju. Taj proces naziva se želatinizacija. Na taj način krumpir postaje lakše probavljiv. No nakon što se skuhani krumpir ohladi, želatinizirani škrob u njemu se pretvara u čvršće kristaliće, oblik škroba koji se ne može probaviti, tzv. otporni škrob. Kao takav, poput vlakna, završava u debelom crijevu i poboljšava regulaciju crijeva. 

Ne kuhajte s djevičanskim maslinovim uljem

Djevičansko maslinovo ulje bogato je omega 6 mastima, koje sprečavaju tijelo da "odgovori" na upalne procese kod kroničnih bolesti poput artritisa ili srčanih oboljenja. Mnogi ga preferiraju naspram drugih ulja jer je zdravije, no zato što je manje obrađeno od drugih ulja, lako izgara na nižim temperaturama. Nakon što dosegne tu točku, mijenja se njegov kemijski sastav i ono otpušta više slobodnih radikala, štetnih molekula koje mogu oštetiti stanice tijela. Dakle, maslinovo ulje nije dobro za kuhanje, već ga je bolje koristiti u salatama i marinadi.

Skuhajte mrkvu u vodi

Talijanski su istraživači otkrili da kuhana mrkva naspram one sirove i omekšane na pari, sadrži mnogo veće razine karotenoida. Ti antioksidansi potiču tijelo na proizvodnju A vitamina, koji je važan za rast, reprodukciju, imunitet, zdravu kožu, oči i kosu. Na 100 g mrkve, ona kuhana sadrži 28 mg vitamina C, što je neznatno manje nego 31 mg vitamina C koliko sadrži sirova.

Namačite čaj najmanje minutu u vreloj vodi

Čaj sadrži polifenole, antioksidanse koji štite zdravlje stanica srca. Oni se otpuštaju samo ako čaj odstoji minimalno minutu u zagrijanoj vodi. Neke znanstvene studije pokazuju da dodavanje mlijeka u čaj smanjuje apsorpciju polifenola.

Tijesto neka bude al dente

Tjestenina ima nizak glikemijski indeks, pa daje duži osjećaj sitosti naspram drugih namirnica. No da bi ona imala taj efekt, treba biti skuhana al dente, a ne raskuhana. Što se dulje tjestenina kuha, njen glikemijski indeks raste, a škrob u njoj je već pretvoren u šećere.

Koristite masni dressing za salatu

Kako biste iz salate izvukli najviše hranjivih sastojaka, koristite ulje za dressing. Ono pomaže tijelu da apsorbira antioksidanse iz zdravog povrća. Znanstvenici Sveučilišta Ohio otkrili su da što je više masnoća u salati, tijelu je lakše upiti lutein, likopen, betakaroten i druge sastojke iz salate. Kao alternativu ulju, salate možete začiniti zdravim i masnim umakom od avokada.

Meso na lešo umjesto na roštilj

Pečenje mesa na roštilju često se smatra vrlo zdravim načinom pripreme, no istina je da se kod pečenja mesa na visokim temperaturama stvaraju opasne kemikalije, koje se povezuju s većim rizikom pojave raka. Umjesto toga, bolje je meso kuhati na lešo ili ga umiješati u varivo. Također, dodavanje sastojaka poput ružmarina i drugih začina, mogu blokirati nastanak loših spojeva u mesu za 92 %.

Zelene banane su zdravije

Česta je zabluda da zrele banane sadrže više kalorija nego one nezrele, no činjenica je da su slađe. Razlog tome je što se u procesu dozrijevanja škrob iz banana pretvara u šećer, no to ne utječe na ukupni broja kalorija. Što je banana manje zrela, to se u njoj može naći više otpornog škroba. On lakše prolazi neprobavljen kroz crijeva, gdje se apsorbiraju zdravi sastojci, a u tijelo dospije manje kalorija.

Organsko, punomasno mlijeko je bolje od obranog

Trogodišnja studija Sveučilišta Liverpool i Glasgow je otkrila da prirodno, tj. organsko mlijeko sadrži mnogo više omega 3 kiselina nego ono prerađeno, a kamoli trajno mlijeko. Također, neprerađeno kravlje mlijeko sadrži više polinezasićenih masti, ali je ukupno manje masnih nezasićenih kiselina od običnog mlijeka.