Kokosov orah je još jedna od egzotičnih voćki koja se može naći i u našim trgovinama.
Kokosova palma, naime, raste pored vode, pa je lako moguće da su morske struje nosile kokos i do udaljenijih obala. Životni vijek ovih palmi je sedamdesetak godina, a godišnje na svakoj rodi stotinjak oraha. Kokosov orah ima nekoliko slojeva: vanjski, dlakavi, tamnosmeđi, tvrd je, a na dnu ima tri rupe, koje podsjećaju na ljudsko lice. To je i bio razlog što su ga Portugalci nazvali 'koko', što znači 'nasmiješeno lice'. Ispod kore je tanka, nešto svjetlije smeđa 'koža', pa tek onda dolazi 'meso', koje je bijelo.
U sredini je mutan sok, koji se pogrešno naziva kokosovim mlijekom. Kokosovo mlijeko se naime, pravi od njegovog 'mesa', od čega se pravi i kokosovo ulje. Ovo biljno ulje bogato je zasićenim masnim kiselinama (31,75 miligrama u 100 grama svježeg, odnosno 57 miligrama u istoj količini suhog kokosa), koje nisu baš zdrave, jer podižu razinu kolesterola u krvi, svima, osim vegetarijancima.
Naravno, zbog toga je kokos i izuzetno kaloričan: u 100 grama sadrži 376 kcal (svjež), odnosno 690 (osušen), odnosno 1.574, ili čak 2.900 kJ. No, pošto se on ne jede u tako velikim količinama, jer se najčešće koristi u vidu mrvica za ukrašavanje kolača, ovi podaci ne moraju da zabrinu. Pored toga, kokos ima i 1.094 miligrama esencijalnih aminokiselina (ili 2.821 u suhom). Ovome se mora dodati i da u sirovom kokosu ima devet grama vlakana u 100 grama, 0,95 miligrama vitamina E, vitamina grupe B (više u sušenom), dok u svježem ima triput više folne kiseline (30 mikrograma), a sadrži i dva miligrama vitamina C. Bogat je kalijem (379 miligrama u 100 grama svježeg, odnosno 540 u istoj količini sušenog), a siromašan natrijem (35, odnosno 37 miligrama), što je povoljan odnos, a ima i 20, odnosno 26 miligrama kalcija, 94, odnosno 205 miligrama fosfora, 39 (90) magnezija, 2,25, odnosno 3,3 željeza, 0,5 (2 miligrama) cinka, a u svježem ima i 1,2 mikrogram joda i 0,81 mikrogram selena.
Nema komentara :
Objavi komentar