Ljekovita biljka Čestoslavica

Čestoslavica je ljekovita biljka latinskog imena Veronica officinalis.

Kada su svojedobno Rimljani zauzeli zemlju, koju su nastavali Germani, saznali su od starosjedilaca za ljekovitu biljku, čestoslavicu, koju su Germani iznad svega cijenili. Nazivana je "temeljnim lijekom za sve ozljede" i još ju danas u narodu nazivaju "lijekom za sve". I Rimljani su se, što piše u jednom starom bilinaru, uvjerili u njezinu veliku ljekovitu moć. Kada su htjeli iskazati posebnu čast nekom znancu ili prijatelju, govorili su da ima toliko dobrih osobina kao visoko cijenjena čestoslavica.

Čestoslavica, koja se u narodu zove još i bobak, bobovnjak, runje, potočnik i razgon, voli suha tla i raste u šumama na iskrčenim mjestima, uz živice, ograde, grmlje, u jarcima, na putovima i šumovitim obroncima. Ima dlakavu, po tlu poleglu stabljiku s malim pilastim, srebrnkastim, svjetlucavim listovima, koji prelaze u uspravne svijetloplave do ljubičaste grozdaste cvatove. Listovi na dodir lako otpadaju i otuda i ime "muška vjernost". Vrijeme cvjetanja: od svibnja do kolovoza. Skupljamo cvjetove. Najljekovitije su one biljke koje rastu pod hrastovima i na obroncima šuma.

Od naših pradjedova predajom naslijeđena ljekovita biljka je omiljeni dodatak čajevima za čišćenje krvi i pomaže zajedno sa svježim vrhovima koprive u liječenju kroničnih ekcema. Posebno čestoslavicu preporučujemo kod dosadnoga staračkoga svrbeža. Slabe i osjetljive osobe podnose ju jako dobro kao sredstvo za želudac, djeluje blago i pospješuje probavu. Otklanja katar želuca i crijevne smetnje.

Posebno valja istaknuti da je čestoslavica neobično ljekovita kod nervoze izazvane psihičkom premorenošću. Šalica čaja uvečer prije spavanja svojim umirujućim djelovanjem učini pravo čudo. Švicarski župnik Kunzle preporučuje prije spavanja ljudima koji su preopterećeni umnim radom taj umirujući čaj. On doprinosi dobrom pamćenju i otklanja vrtoglavicu. Pomiješan s korijenom celera pomaže kod živčanih bolesti kao i melankolije. Čak i u slučajevima žutice, pijeska u mokraći, kostobolnih i reumatskih bolova u udovima znatno pomaže.

Kod žutice, te oboljenja jetre i slezene preporučuje se sljedeća čajna mješavina: 50 g maslačkova korijenja, 25 g cvjetova vodopije, 25 g lazarkinje i 50 g čestoslavice. Bilje valja dobro izmiješati. Tijekom dana popijemo u gutljajima dvije šalice nezaslađena čaja (na četvrtinu litre vode stavljamo punu čajnu žličicu bilja).

Od biljke u cvatu možemo pripraviti i svježi sok koji preporučujemo kod liječenja kroničnih kožnih oboljenja, prije svega ekcema. Od toga pripravka uzimamo dnevno 2-3 puta po jednu punu čajnu žličicu.

Čestoslavica je u starim bilinarima hvaljena i kao biljka za liječenje rana zato je preporučujem kod upaljenih i teško izlječivih rana, posebno u blizini gnjata. Rane najprije isperemo u čajnom uvarku, zatim stavimo tijekom noći oblog, koji smo nakvasili u svježe pripravljenom čaju i toplo zavijemo.

Reumatičari i kostobolni neka pokušaju s djelotvornom tinkturom od čestoslavice koju mogu sami pripraviti. Tu tinkturu izvana utrljamo, ili pijemo 3 puta na dan po 15 kapi s malo vode ili čaja.

Pijte obvezatno svake godine neko vrijeme čaj od svježe ubrane čestoslavice! Ne samo da sprečava ovapnjenje krvnih žila, nego pročišćujući krv, daje tijelu novu gipkost.

Načini uporabe čestoslavice u liječenju

Priprema čaja: Stavimo punu čajnu žličicu bilja u četvrtinu litre vode, samo oparimo, kratko ostavimo stajati.

Svježi sok: Svježe cvjetove operemo i vlažne istisnemo u sokovniku. Napunimo u bočice i pohranimo u hladnjaku.

Tinktura: Pune šake sitno nasjeckanog bilja u cvatu stavimo u 1 litru 38-40 % žitne rakije i ostavimo na suncu ili blizu izvora topline.

Mješavina čaja: Uzmemo punu čajnu žličicu na četvrtinu litre vode, samo oparimo i pustimo da kratko odstoji.