Osteoporoza je degenerativno oboljenje koje opisujemo kao stanjivanje i slabljenje kostiju, čime kosti postaju jako ranjive kada je riječ o lomovima i frakturama.
Žene kada dođu u menopauzu postaju naročito podložne osteoporozi, štoviše, kod bar polovine njih doći će do razvoja ovog oboljenja. Ova tendencija ne bi trebalo da predstavlja iznenađenje, budući da je estrogen uključen u apsorbiranje kalcija od strane kostiju, što je od kritične važnosti za formiranje novog koštanog tkiva. Opadanjem razine estrogena nakon menopauze, kod svake žene se ubrzava stupanj gubitka koštanog tkiva. Mršave žene sitnih kostiju, kakve su one kavkaskog i azijskog tipa, podložnije su riziku od razvijanja osteoporoze. Žene koje mnogo piju (više od dva napitka koja sadrže alkohol svakodnevno) i koje puše također spadaju među one sa faktorima visokog rizika kada je riječ o osteoporozi.
Mada većina ljudi o osteoporozi razmišlja kao o problemu koji pogađa žene sitne građe, oko 15% od ukupnog broja muškaraca također pati od problema vezanih za osteoporozu.
Studije su pokazale da većina žena podcjenjuje ozbiljnost osteoporoze, čak tri od četiri žene u razdoblju menopauze nikada nisu porazgovarate sa svojim liječnikom o ovom oboljenju. Očigledno je da žene na osteoporozu ne gledaju kao na nešto što zahtjeva isti stepen hitnosti kao rak ili bolesti srca. To može da predstavlja ozbiljan propust. Kod oko 40 posto svih žena u tom razdoblju razvija se fraktura kičmenih pršljenova koja može da rezultira povijenošću leđa ili „plemićkom pogrbljenošću”. Kod više od 300.000 žena u razdoblju menopauze doći će do frakture kukova, koja ne samo da dovodi do trajne invalidnosti, nego može da bude i smrtonosna. Naime, oko 20% od svih žena koje polome kuk umre u roku od šest mjeseci nakon povrede, uslijed komplikacija, kakva je, recimo, upala pluća.
Kada je riječ o osteoporozi, lakog rješenja nema. Osteoporoza je složeno stanje koje uključuje mnoge faktore poput hormona, načina života, ishrane i životnog okruženja. Izlječenja nema, ali vježbanje, prilagođena ishrana, dodaci i kada je riječ o ženama, terapija nadoknadom hormona, jesu ono što može da pomogne da se zaustavi dalje gubljenje kostiju, a u nekim slučajevima, pojača gustoća preostalog koštanog tkiva. Što se tiče muškaraca, fizičko vježbanje i dodaci mogu da održe kosti u zdravlju i snazi.
Minerali su jako važni za zdravlje kostiju
Mineral kalcij je sastavni dio strukture kostiju i koštanog tkiva. Gotovo 100% kalcija u organizmu nalazi se u zubima i kostima, što znači da je unošenje i apsorbiranje kalcija od vitalne važnosti za zdravlje kostiju.
Stoga je ishrana bogata kalcijem, kao i vitaminom D koji pomaže pri apsorbiranju kalcija putem tankog crijeva, od presudnog značaja za prevenciju osteoporoze. Jedna studija, rađena 1990. godine na Taftovom univerzitetu, otkrila je da dodatak kalcija može da uspori gubljenje koštanog tkiva kod žena kod kojih je prije više od pet godina nastupila menopauza i koje ne dobivaju dovoljno kalcija. (Ženama u postmenopauzalnom periodu se savjetuje da svakodnevno uzimaju između 1200 i 1500 mg kalcija).
Fluorid – Fluorid je mineral koji je od suštinske važnosti za formiranje zuba i kostiju. Ima ga u plodovima mora, želatinu, i u pijućoj vodi. Preporučena dnevna potreba (RDA) nije ustanovljena za fluorid, ali Nacionalna akademija nauka procjenjuje da sigurna i odgovarajuća količina unijeta sa hranom iznosi između 1,5 i 4 mg. Doze koje prelaze 20 mg dnevno mogu da proizvedu toksična djelovanja.
Istraživači sa Jugozapadnog medicinskog centra u Dalasu proučavali su oko stotinu žena u postmenopauzi. Polovini njih davali su 800 mg kalcijum-citrata (oblik kalcija za koji se vjeruje da ga organizam dobro apsorbira), druga polovina primala je istu količinu kalcija, plus tretman eksperimentalnom formom natrij- fluorida sa usporenim oslobađanjem. Poslije dvije i pol godine, mineralni sadržaj kostiju kičmenog stuba u fluoridno-kalcij grupi se povećao, dok kod grupe koja je dobivala samo kalcij nisu zabilježene nikakve promjene u mineralnom sastavu kostiju. I ne samo to, već je pretrpjela i dvostruko veći broj fraktura od grupe koja je dobivala i fluorid. Zaključak ove studije je da pažljivo uravnotežen režim kalcija i fluorida sa usporenim oslobađanjem podstiče rast novih kostiju kod pacijenata sa osteoporozom.
Ova specijalna kombinacija fluorida i kalcija dobiva se na recept. Više informacija o ovome možete da dobijete od svog ljekara.
Magnezij — Magnezij je za zdravlje kostiju očigledno isto toliko važan kao i kalcij, zato što je neophodan za metabolizam kalcija i vitamina C. Tokom jednog nedavnog dvogodišnjeg ispitivanja, grupi žena u menopauzi davan je magnezij-hidroksid, kako bi se procijenilo djelovanje magnezija na gustoću koštanog tkiva. Na kraju ispitivanja se pokazalo da magnezij izgleda preventivno djeluje na frakture i znatno povećava gustoću koštanog tkiva. (Preporučena dnevna potreba za odrasle iznosi 250 do 350 mg dnevno. Previše magnezija može da izazove proljev i pogoršanje funkcije bubrega. Ne uzimajte dozu veću od 1000 mg dnevno).
Među dobre prirodne izvore magnezija spadaju banane, kajsije, kari-prah, pšenične mekinje, sve sjemenje, uključujući integralne žitarice, koštunjave plodove i grah, plodovi mora, sušena slačica, i tamnozeleno lisnato povrće.
Bor — Bor je još jedan mineral koji, uz kalcij i magnezij, doprinosi jačanju kostiju. Istraživači Odjeljenja za poljoprivredu pri vladi SAD testirali su djelovanje nedostatka bora na dvanaest žena u menopauzi. Tokom 119 dana, ženama je davana dijeta koja je sadržavala 2000 kalorija i vrlo malo bora. Po isteku tog perioda, dobivale su istu dijetu, ali ovaj put uz dodatak 3 mg bora na dan, tokom četrdeset osam dana. Istraživači su zaključili da je dodatak bora smanjio gubitak kalcija i magnezija putem urina i dramatično povećao nivoe estrogena i kalcija u krvi, što je doprinijelo očuvanju dragocjenog koštanog tkiva. (Doze koje prelaze 10 mg bora na dan se ne preporučuju).
Vitamini i zdrave kosti
Vitamin D — Organizam ne može da apsorbira kalcij bez prisutnosti vitamina D. Vitamin D nalazi se u mnogim mliječnim proizvodima, a proizvodi ga i koža koja se nedjeljno izlaže suncu u trajanju od deset do dvadeset minuta. Pretjerana količina vitamina D je štetna, ali dodatak od 400 internacionalnih jedinica (i. j.) smatra se sigurnim.
Blagotvorno ljekovito bilje za zdrave kosti
Rastavić – Ova ljekovita biljka pomaže organizmu da apsorbira i iskoristi kalcij.
Dong kvaj — Da bi držale pod kontrolom nelagodnosti koje donosi menopauza, Kineskinje se oslanjaju na ljekovitu biljku pod nazivom dong kvaj i pokoji gutljaj čaja od ginsenga, koji je također bogat fitoestrogenima. Fitoestrogeni, kako se pretpostavlja, također pomažu u prevenciji gubitka koštanog tkiva.
Borac protiv osteoporoze
Bor je mikroelemenat otkriven 1910. godine. Od druge decenije prošlog vijeka smatran je važnim za rast, a tek nedavno ustanovljeno je da je za zdravlje ljudi od životne važnosti.
Naime, neophodan je za izgradnju kostiju i njihovo održavanje u zdravom stanju, zatim za stanične membrane, koje su apsolutno neophodne za normalno funkcioniranje stanica, a samim tim i za život, a izgleda i kao kofaktor u nekim fermentskim reakcijama u organizmu. Ako se ne jede dovoljno voća, naročito koštunjavog, ne unosi se dovoljno bora, a to može da poremeti metabolizam kalcija, uslijed čega kosti postaju krtije.
Osim toga, bor drastično povisuje razinu estrogena u krvi (isto kao preparati ovog hormona), kao i drugih sastojaka koji sprječavaju gubitak kalcija i demineralizaciju kostiju, odnosno osteoporozu. Ovo je naročito važno za žene u postmenopauzi, a da bi bor bio djelotvoran potrebno ga je svega tri miligrama, što se može osigurati s dvije jabuke i 100 grama kikirikija (naravno, neslanog!), na primjer. Ta količina smanjuje gubitak kalcija za čitavih 40 posto! Pored koštunjavog voća (badem, lješnjak) i kikirikija, bora ima i u jabukama, kruškama, grožđu i grožđicama, urmama, breskvama, mahunarkama, naročito soji, ali i medu, vinu, pivu i vinu od jabuka.
Simptomi nedostatka bora kod ljudi nisu dovoljno ispitani, a kod životinja se to ispoljilo kroz usporen rast. Višak ovog minerala iskazuje se kroz mučninu i gađenje, proljev, osip na koži i letargiju. Ako ga u vodi za piće ima više od 150 miligrama po litru, može izazvati simptome intoksikacije.
Nema komentara :
Objavi komentar