Jedemo više, ali smo sve manje u kontaktu s onim što jedemo. Sve je više novih okusa i više ili manje egzotičnih gastronomskih iskustava, ali svakodnevna hrana, hrana koja nas izgrađuje često je zamrznuta ili prepuna dodataka i pojačivača okusa. Izvorna namirnica, plod industrijski obrađene zemlje, izgubila je okus. Mislimo na "plod" u općem smislu: bilo to povrće, žitarice ili voće.
Najčešće pronalazimo izgovore poput: "To je posljedica suvremenog načina života... " Svakako, ali to se može promijenili. Možemo postupno uvoditi mala poboljšanja koja će za kraće ili duže vrijeme biti korisna za naše zdravlje i zbog kojih ćemo se bolje osjećati.
Suvremeni tempo života stvara paradoks: S mjesta uzgoja u polju, voće i povrće do nas svaki put stiže sa sve više ostataka štetnih kemijskih proizvoda, a sakuplja se nezrelo te je bezukusno (jedva da sadrži malo šećera i prirodnih sastojaka) i ne donosi vitalnost koju bi trebalo.
Kakve to veze ima sa sokovima? U svakodnevnoj prehrani sve su prisutnija gotova jela, a to znači da hranom unosimo sve više umjetnih sastojaka. S druge smo strane, među ostalim, uhvaćeni u igru ekstremnih okusa: sve je puno slađe i puno slanije... Prevelika količina pojačivača okusa, često umjetnih, dodaje se ovoj paklenoj igri koja šteti našem zdravlju. Isto je i sa ekstremnim temperaturama: počevši od zamrznutih proizvoda, preko juha koje jedemo toliko vruće da gotovo što ne opeku naše nepce, pijemo pića koja su svaki put sve hladnija.
Teško pronalazimo vremena za kuhanje ili za čašu vode koju naše tijelo traži i to nadomještamo napitcima punim šećera koji nam pomažu da izdržimo dan. A naše nas tijelo, budući tla nije naviklo na tu praznu energiju, upozorava umorom. Zato smo na kraju dana iscrpljeni i izgladnjeli. Kada takvi dođemo kući, pitamo se da li kuhati ili kupiti brzu hranu male hranjive vrijednosti? To je popi ribe koja grize vlastiti rep, vrti se u krug, ali ne mora bili tako.
Ovdje nastupaju svježi voćni sokovi i sokovi od povrća.
Lubenica, grožđe i borovnica pročišćavaju bubrege i urinarne traktove. Šparoge potiču rad bubrega i crijeva.
Sok od celera olakšava glavobolju. Sok od kivija, kao i od marelice i manga, idealan je za otklanjanje umora, stresa i povišene temperature. Grožđe je sedativ i pomaže pri uspavljivanju.
Salata, zahvaljujući siliciju koji sadrži, revitalizira kosu i kožu. Krastavac i paprika donose zdravlje i vitalnost kosi, koži i noktima.
Koromač se preporučuje se tretman za očne bolesti i migrenu. Mrkva je dobra za vid.
Mrkva, slatki krumpir i avokado sadrže vitamine koji su potrebni za zdravlje kože.
Sok od ananasa i sok od đumbira djelotvorni su u liječenju faringitisa i blagotvorno djeluju na glasnice.
Nema komentara :
Objavi komentar