PRESLICA (Equisetum arvense) Fam. Equisetaceae

Popularni nazivi: rastavić, borska jela, konjogriz, rastaviče, vretenka, hvast.

Opis: Višegodišnja zeljasta biljka, oskudna u listovima, sa dvije vrste stabljika. U proljeće se razvijaju jednostavne, smeđe, plodne (imaju na vrhu klasje sa sporama) stabljike, visoke oko 40 cm. Odmah nakon stvaranja ploda, ova plodonosna stabla se raspadaju i na njihovom mjestu izrastaju nerodne stabljike dužine 60 cm, nešto tanje, zelene boje, veoma razgranate, stranično raspoređene u obliku kruga. Neplodne stabljike niču početkom leta.

Oko čvorova neplodnih stabljika razvijaju se krljuštasti, smeđi listići u obliku okovratnika, igličaste grančice slične borovim iglicama. Ove grane su duže u bazalnom dijelu stabljike, sužavaju se pri vrhu, ali ne premašuju razmak između čvorova, što cijeloj biljci daje izgled šišarke. U zemlji ima usađen rizom koji raste ukoso, noseći na čvorovima nježno korijenje kao i neke izrasline.

Staništa: Livade, doline, glinaste i vlažne ledine, obale sa čestarima. One biljke koje rastu na blatnjavom zemljištu imaju najefikasnija ljekovita svojstva. U zavisnosti od mjesta na kojem raste, biljka može da sadrži od 3-16% salicilne kiseline, supstance koja je čini tako dragocjenom. Biljke koje se razvijaju na terenima gdje je korišteno vještačko đubrivo, ne treba upotrebljavati.

Preslica sa najfinijim grančicama - šumska preslica (Equisetum sylvaticum) koja raste na periferiji šuma, u čestarima i u šumarcima, ima slična ljekovita svojstva.

Upotrebljivi dijelovi: Zelene, nerodne stabljike sakupljene u ljeto, u julu - augustu.

Sušenje se vrši u sjenci.

Poslije sakupljanja treba najprije odstraniti oštećene, pocrnjele dijelove biljke, zatim se ona suši, raspoređuje u tankim slojevima, na otvorenom prostoru, u sjenci, ili u suhim i dobro provjetrenim prostorijama, tavanima. Slojeve osušenih biljaka treba svakodnevno prevrtati.

Uslovi za upotrebu: Osušena biljka mora da ima svijetlo-zelenu boju bez uvelih i potamnjelih dijelova, bez plodne stabljike i bez stranih tijela.

Proizvod nema mirisa, a ukus je sladunjav.

Aktivna svojstva: Isparljivo ulje, silicij dioksida, kalijumove soli, salicilna kiselina.

Farmakološko dejstvo: Bronhodilatator (širi bronhije - dušnice) antibiotik, urinarni antiseptik (protiv infekcija urinarnog trakta), remineralizant (uspostavlja balans mineralnih sastojaka u organizmu), diuretik (pospješuje mokrenje), ekspektorans (za iskašljavanje).

Terapeutske indikacije:

Unutrašnja upotreba: Srčana insuficijencija (oslabljenost srčanog mišića), angina pektoris, dijareja (proljev), nefritis (upala bubrega), tuberkuloza, bronhitis (upala bronhija - dušnica), anemija, kostobolja, holecistitis (zapaljenje žučne kese), reumatizam, gastrointestinalni čir (na želucu ili dvanaestopalačnom crijevu).

Vanjska upotreba: Gingivitis (upala desni), epistaksis (krvarenje iz nosa).

Za koagulaciju krvi (zaustavljanje krvarenja), je "nezamenljiv", a također je djelotvoran i kod hemoptizije (iskašljavanja sukrvičavog sputuma - sluzi) i hemoragije (jakog krvarenja).

Za pijesak i kamen u bešici i bubrezima koriste se kupke.

Sjedeća kupka u vreloj vodi se upražnjava uz istovremenu upotrebu čaja od preslice. Na ovaj način se potpomaže izbacivanje kamenca.

Pomaže u slučajevima skupljanja vode u perikardu (srčanoj kesi), pleuri (plućnoj maramici), kao i kod infektivnih oboljenja sa retencijom (zadržavanjem) vode.

Velika ili riječna preslica (Equisetum maximum), koja raste na riječnim obalama i ima stabljiku debljine prsta, koristi se samo za sjedeću kupku.

Poljska ili šumska preslica se upotrebljava za čajeve koji se piju.

Za otklanjanje bolova kod katara mokraćne bešike, kao uspješno sredstvo se koristi dekokt od preslice: bolesnik se umota u bademantil i namesti se tako da vruća para dekokta djeluje na mokraćnu bešiku u trajanju od 10 minuta. Ovaj postupak se ponavlja više puta.

Kupke sa vodenom parom i ekstraktima preslice su delotvorne i kod starijih osoba koje osjećaju tegobe prilikom mokrenja.

Kod osipa i pruritisa (kroničnog svraba kože koji se javlja u poodmaklim godinama) su od velike pomoći kupke i oblozi sa dekoktom od preslice.

Ispiranje i kupka sa preslicom su korisni u slučaju panaricijuma (prišta na prstu), karijesa (kvarenja zuba), starih zagnojenih rana, zadebljanja na petnim kostima (mamuza), fistula (gnojnih čireva), sikozisa (smokvaste bradavice), podbratka, herpesa (groznice).

Za bolne hemoroide (šuljeve) i hemoroidne čvorove koristi se kaša.

U slučaju epistaksisa (jakog krvarenja iz nosa), stavlja se oblog natopljen u hladan dekokt od preslice.

U većini slučajeva treba dodati 1 punu kašičicu na 250 ml vode, ali kod krvarenja je potrebno staviti 2-3 pune kašičice u 250 ml vode.

Preslica zajedno sa čestoslavicom je odlično sredstvo za sprečavanje ateroskleroze i amnezije.

Tinktura od preslice je efikasno sredstvo protiv znojenja nogu. Ovom tinkturom se trljaju stopala koja se prethodno operu i osuše, a pored toga se pije i čaj od preslice, 1 šolja ujutro, 30 minuta prije doručka.

Protiv peruti, kosa se svakodnevno pere dekoktom od preslice, a nakon toga se koža kosmatog dijela glave masira maslinovim uljem.

Kod enureze (nesposobnost zadržavanja mokraće) koristi se čaj od preslice i kantariona. Piju se po 2 šolje dnevno.

Čaj za ispiranje usne duplje i grla, koristi se kod tonzilitisa (zapaljenja krajnika), adenoidnih vegetacija (upale trećeg krajnika), stomatitisa (zapaljenja sluzokože usne duplje), gingivitisa (upale desni), fistula (gnojnih čireva).

Leukoreja (belo pranje kod žena) se liječi sjedećom kupkom.

Preslica je efikasno sredstvo i kod kroničnog bronhitisa i plućne tuberkuloze.

Rezultati posljednjih istraživanja su u saglasnosti sa tvrdnjama austrijskog biologa Riharda Vilforta (Richard Willfort) i potvrđuju pretpostavku da se "upotrebom čaja od preslice u jednom dužem vremenskom periodu zaustavlja rast ćelija tumora koje se na kraju potpuno uništavaju". Također se koriste i kataplazme od preslice, koje se podgrijavaju na pari i stavljaju na predio zahvaćen tumorom.

U slučaju ukočenosti kičmenog stuba uslijed kontrakcije (grčenja) paravertebralnih mišića, sjedeća kupka blagotvorno djeluje.

Kod depresija, manija, razdražljivosti, preporučuje se sjedeća kupka 3 puta sedmično. U ovim slučajevima pomažu i čajevi od hajdučke trave i koprive, ali ujutro i uvečer treba piti po šolju čaja od preslice.

Način upotrebe:

Infuzija: 250 ml ključale vode preliti preko 1 pune kašičice preslice. Ova mješavina treba da odstoji 2 minuta.

Oblog: Jedna puna šaka preslice se stavi u cjediljku koja se drži iznad posude sa ključalom vodom. Kad se biljka dosta zagrije i omekša, umota se u komad platna i stavi na oboljelo mjesto.

Potrebno je da oblog bude topao. Preko obloga se stavi plastična folija i sve se to umota u vuneni šal.

Oblog od pulpe (mesnatih dijelova) preslice: Svježa preslica se dobro opere i izgnječi drvenim avanom.

Sjedeća kupka: 100 g preslice treba da odstoji u vodi 12 časova (macerat), zatim se podgrije, procijedi i sipa u vodu za kupanje. Za jednu kupku je potrebna posuda od 5 litara, puna svježih biljaka. Kupka traje 20 minuta. Može se koristiti veći lavor ili manje korito. Predio srca treba da bude izvan vode. Važno je da bolesnik bude obučen. Gore se oblači bademantil ili deblji pulover, a na noge se navuku debele vunene čarape.

Dio tijela koji je u vodi, masira se lagano 2-3 sata, trbušna zona odozgo nadolje, zatim od bubrežnih loža na dole prema mokraćnoj bešici. Posle kupke nemojte se brisati, već tako mokri, obučeni u bademantil ležite u krevetu 1 sat, dok se ne preznojite. Voda u kojoj ste se kupali može se upotrijebiti još dva puta, pošto se ugrije.

Tinktura: 10 g preslice u svežem stanju treba da odstoji u 50 ml votke jačine 40%. Drži se na suncu ili na toplom mjestu 14 dana uz svakodnevno mućkanje, a zatim se procijedi. Može se dodati i hajdučica, neven, gavez, hoću-neću, po šaka od svake biljke ali na 1 litru votke.