Jedan od moćnih efekata ovog užarenog nebeskog tijela jeste, prije svega, ultraljubičasto zračenje, koje sa sobom donosi toplotu i svjetlost, oslovljavajući tako život na Zemlji.
Znanje o izvanrednom djelovanju ultraljubičastih zraka, "koji doprinose zdravlju" nije tekovina i doprinos moderne civilizacije. Ono je plod vjekovnog iskustva koje je odoljelo zubu vremena.
Djelotvornost ultraljubičastih zraka na organizam ogleda se u stimuliranju proizvodnje melanina, pigmenta koji nagomilan u bazalnom sloju kože, daje tenu brončani odsjaj što predstavlja zaštitu od jakog ultraljubičastog zračenja.
Spomenuto zračenje naročito utiče na metabolizam organizma, a u najvećoj meri na metabolizam minerala. Na ovaj način se ergosterol pod djelovanjem ultraljubičastih zraka, transformira u vitamin B, koji ima značajnu ulogu u metaboličkim procesima fosfora i kalcija, bitnih faktora u sistemu zaštite i liječenja rahitisa.
Također, ovaj vid zračenja povoljno utiče na rad endokrinih žlijezda (sa unutrašnjim lučenjem), nervnog sistema, respiratornog, digestivnog i kardiovaskularnog aparata.
Intenzitet UV (ultravioletnih) zraka varira u zavisnosti od različitih faktora:
- Godišnjeg doba - zračenje je jače ljeti nego u zimskom periodu
- Geografske širine - što je sunce više, to zraci vertikalnije padaju i shodno tome imaju i jače djelovanje. Kada je u pitanju naš geografski prostor smatra se da je u mjesecu junu najintenzivnije UV zračenje
- Nadmorske visine - UV zračenje je jače na planini nego na moru
- Doba dana - najveći intenzitet je od 9:00-12:00
- Fenomena refleksije i refrakcije - mnogo je veći intenzitet zračenja na svijetlim površinama (snijeg, pijesak), kao i na sjajnim površinama (led ili voda)
- Stupnja zagađenosti atmosfere - što je zrak zagađeniji, zračenje je slabije
Osjetljivost organizma također zavisi od niza različitih faktora:
- Tijekom ljeta osjetljivost ljudskog organizma na UV- zrake je smanjena u odnosu na zimski period
- Starije osobe i djeca su manje osjetljivi nego ostale starosne kategorije
- Žene su za 20% osjetljivije nego muškarci
- Kod žena je osjetljivost na UV zračenje izraženija u predmenstrualnom periodu
- Bolesnici sa hiperfunkcijom tireoidne (štitne) žlijezde (Bazedovljeva bolest), ili hipertenzijom (povišenim krvnim pritiskom), sa ekcemom, pokazuju izrazitu osjetljivost na UV zrake
- Negroidna rasa posjeduje samo 10% osjetljivosti bijele rase
Infracrveni zraci (toplotni zraci), zahvaljujući svom termičkom djelovanju, uslovljavaju održavanje života na Zemlji. Poznato je da bi bez Sunca Zemlja bila okovana ledom.
Također, ovi zraci (IC), višestruko utiču na organizam, olakšavajući njegov metabolizam, ćelijsku razmjenu i cirkulaciju.
Što se tiče svjetlosnih zraka, njihovo djelovanje je sveobuhvatno, od fotosinteze u svetu biljaka, pa do složenih metaboličkih procesa koji se odvijaju unutar nervne ćelije, uslovljavajući, na ovaj način, vitalne procese. Nedovoljno izlaganje utjecaju ovih zraka negativno utiče na rad centralnog nervnog sistema, ostavljajući posljedice na ponašanje i psihičku strukturu čovjeka. Utjecaj sunčevih zraka na psihički sklop ogleda se u karakteristikama nordijskog i mediteranskog tipa, kao i u različitom poimanju života jedinki ova dva tipa.
Iako nam je sunce veliki prijatelj, trebalo bi da uvažavamo nekoliko praktičnih savjeta u pogledu sunčanja kao prirodnog ljekovitog sredstva:
1) Mada nam se čini poznatim, sunčanje ipak treba obavljati po preporuci ljekara
2) S obzirom da je svaki čovjek jedinka za sebe, tako i kada je u pitanju reakcija na sunčeve zrake, helioterapiju (terapiju sunčanjem) treba prilagoditi individualnim potrebama i staviti pod nadzor ljekara
3) Kod primjene ovog terapijskog metoda, treba imati u vidu starosno doba, opće zdravstveno stanje, vrstu bolesti i stepen otpornosti organizma na sunčeve zrake
4) Najpogodnije vrijeme za sunčanje tokom dana je između 9:00-12:00 u jutarnjim i 15:00-17:00 u večernjim satima
5) Treba se sunčati prije obroka, ili 1-2 sata nakon toga
6) Sunčanje treba prekinuti ako se javi osjećaj malaksalosti, mučnine, povraćanja, groznice, glavobolje, upale očiju (crvene oči), i drugi simptomi koji ukazuju na sunčanicu
7) Tokom sunčanja treba izbjegavati direktno izlaganje glave sunčevim zracima. Glavu treba zaštititi šeširom od slame, od platna ili od nekog drugog materijala. Također, neophodno je zaštititi oči naočalama za sunce, naročito ako je u pitanju plava boja očiju
8) Izlaganje tijela sunčevim zracima treba da bude postepeno, vodeći računa o dužini izlaganja, kao i o površini tijela koju treba sunčati. Onaj dio tijela koji se ne sunča, treba pokriti bijelim čaršavom
Nema komentara :
Objavi komentar