Srčenjak ili srčenica, ljekovita biljka latinskog imena Polygonum bistrota, poznata u stručnoj literaturi i kao Radix Bistortae.
Sadrži preko 16% tanina koji jako steže, dosta škroba i kreča.
To je trajna biljka i po količini tanina kao i trava od srca 18% (stežom), jedna od najaktivnijih biljaka zbog prisutnosti tanina. Korijen joj je vijugast, jak i sliči broju 5. Izvana je smeđ, a iznutra sliči mesu. Množi se tako da iz čvorova na korijenu izbijaju izbojci, koji se razviju u nove korijene od kojih svaki samostalno žive za sebe. Srčenjak se i sa sjemenom može množiti i to odmah u jesen čim sjeme sazri, treba ga posijati na uzorano tlo. Korijenje se vadi u studenom-prosincu, opere i brzo suši. Stari korijen gubi od svoje ljekovitosti. Naraste i preko metar visine, a listovi su dugački, kopljasti, pri dnu imaju još dužu dršku, gornji su listovi kao i u potočnjaka: obuhvaćaju biljku i uži su. Listovi su s gornje strane tamno zeleni, a odozdo sivo zeleni. Srčenjak cvate ružičasto-bijelim cvjetićima kao klas na vrhu stabljike s vrlo prijatnim mirisom. Raste po planinskim livadama i pašnjacima.
Upotrebljava se u obliku čaja, 2 žlice usitnjenog korijena (50 g) za litru mlake vode, ostaviti da stoji 2—3 sata pa i dulje. Nije ga dobro kuhati zbog prisutnosti škroba.
Liječi krvarenje, proljev (ispire se zadnje crijevo kod dizenterije i proljeva). Cijeli crijevni trakt podstiče na rad, liječi krvarenje, bolesti sluzokože. Pije se 2—3 šalice dnevno u obliku čaja. Kao prašak uzima se na vršku noža i popije s vodom ili mlijekom i to prije jela 2 puta dnevno. Može da posluži kao preventiva od pobačaja. Protiv dizenterije 8 g na litru vode. Liječi trule rane u ustima i ranice. Uzima se čaja tri puta dnevno po tri žlice. Dobar je i protiv slabokrvnosti.
Nema komentara :
Objavi komentar