ČESTOSLAVICA (Veronica officinalis) Fam. Scrophulariaeae


Popularni nazivi: razgon, propinjača, trava od šljame, veronika


Opis: Raste na suhim terenima, po šumama, grmovima, na periferiji šumovitih oblasti i pored puteva. Ima puzavičasto stablo, od 20-45 cm, sa sitnim fino nazubljenim listićima, srebrnaste boje. Ako se dodirnu, lako padaju. Cvjetovi su mali, svijetlo-plavi, ljubičasti ili rozo-bijeli. Cvjeta od maja do augusta. Sakuplja se procvjetali dio stabljike.

Najveću ljekovitu vrijednost imaju biljke koje rastu na periferiji šuma i pod hrastom.

Terapeutske indikacije: Kronični bronhitis (kronična upala bronhija - dušnica), gastritis (upala želudačne sluznice), hepatitis (upala jetre), reumatizam, neurastenija (pretjerana nervna napetost), depresija, problemi sa pamćenjem i nesvjesticom (piju se 2 šalice mješavine preslice i čestoslavice, u jednakim količinama), zastarjele rane, varikozni čir. Svjež sok od procvjetale čestoslavice je preporučljiv protiv kroničnih oboljenja kože.

Način upotrebe:

Infuzija: 1 punu kašičicu dodati u 250 ml vrele vode, ostaviti da odstoji poklopljeno 30 sekundi, a zatim procijediti.
Svjež sok: Svježe cvjetne vrhove oprati i dok su još vlažni, staviti u sokovnik. Sok se sipa u bočice i čuva u frižideru. Primjenjuje se spolja.
Tinktura: 1 puna šaka cvjetnih vrhova fino se isitni i ostavi da odstoji u 1 litar votke jačine 40%, i to ka suncu ili pored peći, 14 dana.

Koristi se protiv reumatizma i kostobolje, interno, 15 kapi, 3 puta dnevno, kao dodatak čaju ili sa vodom. Spolja se primjenjuje za frikciju (trljanje) bolnih mjesta.

Protiv senilnog pruritisa (kroničnog svraba kože kod starijih osoba) i kroničnih ekcema, koristi se dekokt dobiven od 25 g biljke dan i noć i 25 g čestoslavice. Ova mješavina se kuha 3 minuta u 1 litar vode, a zatim odstoji 10 minuta. Dobivenom tečnošću se vrše ispiranja i koristi se u vidu obloga na oboljela mjesta. Oblog se drži 10 minuta.

Nema komentara :

Objavi komentar

Google oglasi

Popularni postovi zadnjih 7 dana

Google oglasi