Karela ili gorka dinja

Karela je kod nas još uvijek slabo poznata biljka, no kako je riječ o ljekovitoj biljci, svakako se trebamo upoznati s njom.

Brojne zdravstvene koristi povezane s konzumacijom gorke dinje već su poznate u svijetu, a to se posebno odnosi na populaciju ljudi iz Okinave u Japanu, koji su poznati po dugovječnosti.

Gorka dinja ili karela plod je iz porodice Cucurbitaceae, lat. naziva Momordica charantia i raste u tropskim i suptropskim područjima srednje i južne Amerike, Afrike i Azije Kine, Japana, Oceanije, pa čak i na Karibima. Uzgaja se kao hrana i kao lijek. Biljka raste kao loza s dugim rascjepkanim listovima i žutim cvjetovima. Plod izgleda kao bradavičasta tikvica izdužena oblika i nalik krastavcu. Mladi plod je zelen, te se pretvara u narančasto žut kada je zreo. Zreo plod puca, rastvori se na tri dijela i otpušta brojne crvene sjemenke. Svi dijelovi biljke su gorki no ipak jestivi, tu se misli na list, plod i sjeme.

Ljekovita svojstva gorke dinje

Nezreli plodovi vrlo su dobar izvor vitamina C, kalija i fosfora. U kulinarstvu dinja se može pripremati s krumpirom, kuhana, pečena i pržena. Sušeni listovi koriste se za čaj. Od lišća se pravi čaj koji je koristan u prevenciji i liječenju malarije, te potiče probavu i djeluje antibakterijski. Sok egzotične gorke dinje može potisnuti rast raka gušterače, bez nuspojava. Antikancerogeno djelovanje vidljivo je i kod raka dojke, prostate, debelog crijeva, jetre, želuca i nazoždrijelnih tumora, kao i kod leukemije i neuroblastoma.

Karela se može koristiti u svježem obliku, blendana ili miksana s drugim voćem ili povrćem. Da bi je duže čuvali plodove možete narezati na komade željene veličine i staviti u duboko zamrzavanje i na taj način si osigurati za zimsko razdoblje kad je moguć nedostatak svježe na tržištu.

Iako se jede već stoljećima, mnoge zdravstvene prednosti, poput njezinog antivirusnog djelovanja, ili kao antioksidansa, te sprječavanja dijabetesa tek su nedavno postale poznate u zapadnoj medicini. U posljednje četiri godine intenzivno se istražuje djelovanje ove biljke protiv raka.

Snažno djelovanje gorke dinje protiv stanica raka

Istraživači sa sveučilišta u Coloradu, SAD, iz Centra za istraživanje tumora, kupili su dinje (kineska sorta) u lokalnoj trgovini, uklonili pulpu i sjeme i pomoću kućnog sokovnika napravili sok. Krute tvari su uklonjene, a preostali sok korišten je pri testiranju na dva načina. Izravno na kulturama stanica ili tako što je smrznut, pa samljeven u fini prah. Sok gorke dinje (razrijeđen samo 5% u vodi) djelovao je snažno na smanjenje svih četiriju karcinoma gušterače staničnih linija. Naime, nakon 72 sata testiranja AsPC-1 i Capan-2 stanice tumora smanjene su za 90%, a BxPC-3 i MiaPaCa-2 za 98%. Sok je izazvao programiranu staničnu smrt (apoptozu) i što je još važnije, aktivirao AMPK, što ukazuje da ometa metabolizam glukoze i doslovno izgladnjuje stanice raka ostavljajući ih bez šećera. Nakon što su miševi bili hranjeni prahom smrznutog soka, došlo je do 64-postotnog smanjenja. Djelovanje je dakle slično kao i kod kemoterapije (52% nakon 18 dana), koja se daje u liječenju raka gušterače, ali bez vidljivih nuspojava. Također će biti dostupna smrznuta pulpa pakirana po 0,5 i 1 kg.

Gorka dinja ubija zloćudne stanice

Aktivni sastojci gorke dinje pokreću mehanizme koji izgladnjuju i uništavaju zloćudne stanice u našem tijelu.

Gorka dinja je ljekovita biljka čiju su legendarnu popularnost opravdala i mnoga priznata znanstvena istraživanja.

Ova biljka pripada porodici tropskih i suptropskih loza, a raste ponajviše na području Azije, Afrike i Kariba. Izvorno biljka potječe iz Indije, a u 14. stoljeću je prenesena u Kinu, odakle se počela širiti na druge krajeve svijeta. Najpoznatija je po svojem plodu, koji se smatra jednim od najgorčih plodova na svijetu.

Plod gorke dinje šupalj je u presjeku, s relativno tankim slojem mesa koje okružuje veliko i ravno sjeme smješteno u sredini ploda. Ova čudnovata biljka stoljećima se koristi u azijskoj i afričkoj biljnoj medicini zbog niza zdravstvenih dobrobiti. U zapadnu je medicinu gorka dinja stigla tek nedavno, no odmah je, s pravom, privukla zanimanje znanstvenika zbog niza pozitivnih učinaka na zdravlje ljudi, posebice zbog svog djelovanja na maligna oboljenja.

Gorka dinja je pravi prirodni ubojica stanica raka

U brojnim istraživanjima uspostavilo se da aktivni sastojci dinjinog soka ometaju metabolizam glukoze u stanicama karcinoma te ih izgladnjuju, uskraćujući im neophodan šećer. Znanstvenici Sveučilišta u Saint Louisu otkrili su blagotvoran učinak mesa gorke dinje na uništavanje stanica raka dojke i sprječavanje njihova množenja. Studija koju su proveli znanstvenici Centra za istraživanje karcinoma, na Sveučilištu u Coloradu, potvrdila je da sok gorke dinje  utječe na smanjenje rasta tumora gušterače. U ovom istraživanju provedenom na glodavcima, korišten je sok gorke dinje.

Sok je korišten na dva načina: izravno na kulturama stanica ili tako što je smrznut pa samljeven u fini prah, koji je kasnije korišten za hranjenje glodavaca.

Kako piše u rezultatima studije, nakon 72 sata testiranja broj stanica tumora smanjen je za 90% - 98% kod glodavaca kojima je dan sok gorke dinje razrijeđen u vodi. Stručnjaci taj učinak smatraju fantastičnim.

Kod glodavaca koji su hranjeni prahom smrznutog soka, došlo je do 64-postotnog smanjenja tumorskih stanica, što je puno bolji učinak od kemoterapije. Uz sve to, sok gorke dinje ne uzrokuje štetne nuspojave po kojima je kemoterapija zloglasna. Osim kod karcinoma gušterače i dojke, ustanovljeno je da sok gorke dinje pomaže kod raka prostate, jetre, debelog crijeva i dišnih putova. Sok sprečava i širenje leukemije i neuroblastoma - neuroendokrinog tumora - te pojačava imunološke stanične funkcije u ljudi koji boluju od raka.

Njezino ljekovito djelovanje znanstvenici pripisuju glikoproteinu lektinu, koji ova gorka namirnica sadrži u velikim količinama. On je po aktivnosti sličan inzulinu, jer snižava koncentraciju glukoze u krvi i djeluje kao imunomodulator.

Osim navedenog djelovanja na stanice raka, sok gorke dinje štiti od malarije, djeluje antivirusno, ublažava probavne tegobe, pomaže kod dijabetesa, pospješuje mršavljenje, uništava crijevne parazite, ubrzava zacjeljivanje opekotina.

Napomena: Konzumacija dinjinog soka ne preporučuje se trudnicama i dojiljama, zbog tvari iz biljke koje djeluju na kontrakcije maternice i prenose se putem mlijeka.

Gorka dinja u kulinarstvu

Plod se jede zelen ili u fazi kad počne poprimati žutu boju. Meso mu je hrskavo i vodenasto, ali gorko. Koža kod mladog ploda je nježna i također jestiva. Sa sazrijevanjem mesa gorke dinje kora postaje tvrda i nejestiva, a unutrašnjost poprima crvenu boju i gubi na gorčini. U nekim zemljama jugoistočne Azije, unutrašnjost gorke dinje popularan je sastojak mnogih jela. Čest je element u kineskoj kuhinji, jer daje gorak okus, a obično se miješa s krumpirom. U nekim kineskim vrstama piva, gorka dinja se koristi umjesto hmelja. Gorka dinja konzumira se kuhana u vrijeme dok je zelene ili lagano žute boje. Osim ploda, sušeni listovi loze gorke dinje rabe se za pripremu čaja.