Batat je jedno od najstarijih povrća, konzumira se desetak tisuća godina i potječe iz Južne Amerike, no uzgaja se diljem svijeta, najviše u Kini. Sličan je krumpiru, ali izduženijeg oblika, slađi, mekše teksture i iako se naziva i slatki krumpir, on zapravo nema nikakve veze s krumpirom i pripada porodici slakova.
Cvjeta krasnim bijelo-ljubičastim cvijetom i kod nas je jednogodišnja kultura, dok je u tropskim krajevima višegodišnja. Osim korijena, koristi se i mlado lišće koje se može upotrijebiti u varivima i salatama.
Najčešće se upotrebljava onaj jarko-narančasti, koji obiluje beta karotenom, kalijem, manganom, vitaminom A, B1, B6 C, D i opskrbljuje tijelo važnim antioksidansima. Sadrži ukupno 70% dnevne potrebe C vitamina i time pomaže našem imunitetu, štiti stanice, poboljšava psihičko zdravlje i sposobnost apsorpcije željeza.
Batat je dobar za dijabetičere i one intolerantne na glukozu
Batat je posebno zanimljiv jer ima niži glikemijski indeks od krumpira i mnogih drugih škrobastih ugljikohidrata te pomaže kod regulacije šećera u krvi. Omogućuje sporiju apsorpciju glukoze i radi toga ga često koriste dijabetičari, ljudi koji imaju intoleranciju na glukozu ili oni koji su na dijetama i paze na unos ugljikohidrata. Batat nema masti, ni kolesterola, a bogat je vlaknima zbog čega blagotvorno djeluje na probavu i smanjuje rizik od karcinoma debelog crijeva.Preporučuje se konzumacija dvjestotinjak grama batata, 2 do 3 puta tjedno. Najviše okusa zadržava kada se kuha na pari ili peče u kori, a budući da je slatkast, uglavnom se kombinira sa slanim i pikantnim namirnicama i začinima. Nakon kupovine čuvajte ga na hladnom, sjenovitom i prozračnom mjestu ili u podrumu, ne u plastičnim vrećicama ili hladnjaku jer mu se miienja okus i u vlažnim uvjetima klija.
Najčešće se upotrebljava onaj jarko-narančasti, koji obiluje beta karotenom, kalijem, manganom, vitaminom A, B1, B6 C, D i opskrbljuje tijelo važnim antioksidansima. Sadrži ukupno 70% dnevne potrebe C vitamina i time pomaže našem imunitetu, štiti stanice, poboljšava psihičko zdravlje i sposobnost apsorpcije željeza.
Batat je dobar za dijabetičere i one intolerantne na glukozu
Batat je posebno zanimljiv jer ima niži glikemijski indeks od krumpira i mnogih drugih škrobastih ugljikohidrata te pomaže kod regulacije šećera u krvi. Omogućuje sporiju apsorpciju glukoze i radi toga ga često koriste dijabetičari, ljudi koji imaju intoleranciju na glukozu ili oni koji su na dijetama i paze na unos ugljikohidrata. Batat nema masti, ni kolesterola, a bogat je vlaknima zbog čega blagotvorno djeluje na probavu i smanjuje rizik od karcinoma debelog crijeva.Preporučuje se konzumacija dvjestotinjak grama batata, 2 do 3 puta tjedno. Najviše okusa zadržava kada se kuha na pari ili peče u kori, a budući da je slatkast, uglavnom se kombinira sa slanim i pikantnim namirnicama i začinima. Nakon kupovine čuvajte ga na hladnom, sjenovitom i prozračnom mjestu ili u podrumu, ne u plastičnim vrećicama ili hladnjaku jer mu se miienja okus i u vlažnim uvjetima klija.
Nema komentara :
Objavi komentar