U proteklih pola stoljeća svinjska mast “protjerana” je iz kuhinje kao navodno štetna namirnica koja deblja, povisuje masnoće u krvi, začepljuje žile, uzrokuje srčane i moždane udare... No pokazalo se da su najopasnije za zdravlje takozvane trans masti kojima smo ”preplavljeni” zato što ih sadrže hidrogenizirana (industrijski prerađena) biljna ulja i margarin.
Izuzmemo li štetne industrijski prerađene masnoće, dakako da prirodna, hladno prešana ulja poput maslinova i suncokretova ostaju na vrhu top liste najpoželjnijih masnoća. No bez zadrške može im se pridružiti prirodna svinjska mast kojoj su se vratili mnogi nutricionisti i kuhari.
Svinjska mast ponovno je tražena delikatesa u kojoj vrijedi uživati na tradicionalan način. Primjerice - kriška kruha namazana svinjskom mašću, blago posoljena i posuta češnjakom i(li) crvenom paprikom. Ili starinski “čips” - čvarci...
U kulinarstvu se svinjska mast osobito cijeni jer je odlična za prženje, a meso neće upiti previše masnoće i bit će iznimno ukusno. Mnogi smatraju da je savršena i za pripremu dizanog tijesta.
Svinjska mast može na tamnom i hladnom mjestu dugo stajati a da se ne pokvari, pa je u prošlosti služila kao prirodni konzervans - u njoj su se čuvali mesni proizvodi. I danas je izvanredna delikatesa pečeno meso koje “odleži” neko vrijeme u svinjskoj masti.
Hvalospjevi vrijede samo za domaću mast, koja se dobiva od svinja koje jedu prirodnu hranu i žive na poluotvorenom prostoru. Industrijski proizvedena svinjska mast ne preporučuje se jer se često hidrogenizira i tretirana je različitim dodacima poput emulgatora, a svinje dolaze s farmi na kojima se masovno uzgajaju jedući industrijsku hranu.
Kad je riječ o svinjskoj masti, uobičajeno se ističe da ona sadrži “teške” zasićene masne kiseline, no manje je poznato da u njoj prevladavaju nezasićene masne kiseline koje se preporučuju kao najzdravije masnoće.
Istraživanja su pokazala da svinjska mast ima otprilike 40 % zasićenih masnoća, a 60 % nezasićenih. Osobito je bogata oleinskom kiselinom koja povoljno djeluje na krvožilni sustav.
Sve više nutricionista ističe kako nije problem u svinjskoj masti, nego u tome što je današnja prehrana prepuna hidrogeniziranih masti, rafiniranog šećera i aditiva.
Dakako da sa svinjskom mašću ne valja pretjerivati, kao ni s bilo kojom drugom namirnicom. No ako je prirodno proizvedena, svakako može obogatiti prehranu.
Svinjska mast od davnina je poznata i kao prirodni lijek za ublažavanje kožnih tegoba, dišnih i reumatskih bolesti... I danas se preporučuju domaći balzami, oblozi i drugi pripravci na bazi svinjske masti.
Svinjska mast ponovno je tražena delikatesa u kojoj vrijedi uživati na tradicionalan način. Primjerice - kriška kruha namazana svinjskom mašću, blago posoljena i posuta češnjakom i(li) crvenom paprikom. Ili starinski “čips” - čvarci...
U kulinarstvu se svinjska mast osobito cijeni jer je odlična za prženje, a meso neće upiti previše masnoće i bit će iznimno ukusno. Mnogi smatraju da je savršena i za pripremu dizanog tijesta.
Svinjska mast može na tamnom i hladnom mjestu dugo stajati a da se ne pokvari, pa je u prošlosti služila kao prirodni konzervans - u njoj su se čuvali mesni proizvodi. I danas je izvanredna delikatesa pečeno meso koje “odleži” neko vrijeme u svinjskoj masti.
Hvalospjevi vrijede samo za domaću mast, koja se dobiva od svinja koje jedu prirodnu hranu i žive na poluotvorenom prostoru. Industrijski proizvedena svinjska mast ne preporučuje se jer se često hidrogenizira i tretirana je različitim dodacima poput emulgatora, a svinje dolaze s farmi na kojima se masovno uzgajaju jedući industrijsku hranu.
Kad je riječ o svinjskoj masti, uobičajeno se ističe da ona sadrži “teške” zasićene masne kiseline, no manje je poznato da u njoj prevladavaju nezasićene masne kiseline koje se preporučuju kao najzdravije masnoće.
Istraživanja su pokazala da svinjska mast ima otprilike 40 % zasićenih masnoća, a 60 % nezasićenih. Osobito je bogata oleinskom kiselinom koja povoljno djeluje na krvožilni sustav.
Sve više nutricionista ističe kako nije problem u svinjskoj masti, nego u tome što je današnja prehrana prepuna hidrogeniziranih masti, rafiniranog šećera i aditiva.
Dakako da sa svinjskom mašću ne valja pretjerivati, kao ni s bilo kojom drugom namirnicom. No ako je prirodno proizvedena, svakako može obogatiti prehranu.
Svinjska mast od davnina je poznata i kao prirodni lijek za ublažavanje kožnih tegoba, dišnih i reumatskih bolesti... I danas se preporučuju domaći balzami, oblozi i drugi pripravci na bazi svinjske masti.
Nema komentara :
Objavi komentar