Maslačak svi dobro poznajemo, mnogi ga zovu i radič a riječ je o jako ljekovitoj biljci, upečatljivog žutog cvijeta i širokih listova od kojih pravimo osvježavajuću i zdravu salatu.
Cijela biljka sadrži mliječni sok - lateks. Maslačak cvjeta od aprila do septembra, a raste svuda, od ravničarskih do planinskih predjela, po livadama, pašnjacima, pored putova.
Upotrebljivi dijelovi maslačka su listovi koji se sakupljaju u proljeće, kada su najizraženija aktivna svojstva, također i drška biljke se sakuplja u vrijeme cvjetanja, te korijen koji se vadi u rano proljeće ili u jesen. Dakle cijela biljka, zajedno sa korijenom, bez cvjetova i plodova. Sakuplja se u proljeće, prije ili u vrijeme formiranja cvjetnog pupoljka, u periodu april-septembar. U ovom periodu, odnosno u proljeće prije cvjetanja, biljka sadrži najveću količinu lateksa (mliječnog soka).
Korenje koje sakupite treba očistiti od zemlje i rasjeći po dužini. Sušenje se vrši u sjenci, u zagrijanim prostorijama ili na suncu, tako što se ovaj dio biljke raširi u tankim slojevima. Možemo ih održavati i u svježem stanju, u podrumima, u pijesku. Osušeno korijenje lako može upiti vlagu, ili biti napadnuto od insekata, zato ga treba zaštititi i čuvati na suhom.
Laboratorijska istraživanja pokazuju da u julu-avgustu, korijen ove biljke sadrži povećanu količinu gorke materije (taraksacin), koja dostiže maksimum u novembru. U augustu korijen sadrži oko 40% inulina, drugog osnovnog aktivnog sastojka. U proljeće se ova supstanca može naći u količini od 1-2%, dok korijen u istom periodu sadrži više holina i mliječnog soka. Sakupljeno korijenje se ostavi 2-3 dana na suncu radi sušenja i sanacije oštećenih dijelova prouzrokovanih sječenjem lukovice i tankog korijenja. Pri vađenju iz zemlje, treba posebno voditi računa da korijen ostane cio (ne skraćivati niti kidati žilice), jer će u protivnom mliječni sok iscuriti, što smanjuje terapijsku vrijednost biljke.
Aktivna svojstva maslačka su: Gorka materija - taraksacin, pektin, vitamin i B i C i steroli.
Kemijska struktura korijena: Triterpenski alkoholi, fitos-teroli, vitamini B1, S i V, inulin, tanin, holin, taraksacin, nikotinska kiselina.
Farmakološko djelovanje biljke: Holagog (pospješuje izlučivanje žuči), holeretik (pomaže stvaranje žuči), alkalizant (djeluje bazno), laksativ (za prečišćavanje crijeva), diuretik (pospješuje mokrenje), veno-tonik, adstrigens (izaziva stezanje).
Terapeutske indikacije: Hiperacidni gastritis (upala želudačne sluznice praćena pojačanim lučenjem kiseline), bilijarna diskinezija (otežano pražnjenje žučne kese sa crijevnim poremećajima), gojaznost, kostobolja, reumatizam, ateroskleroza, variks (proširene vene), varikozni čir.
U proljeće je preporučljivo primijeniti terapiju sa svježim drškama maslačka u trajanju od 14 dana, po 6 drški na dan. Cvjetna glava se odstranjuje tek nakon pranja drške cvijeta. Ona u početku ima gorak ukus, da bi on kasnije postao sočan i prijatan. U periodu cvjetanja biljke, dijabetičarima se preporučuje da jedu 10-15 drški cvijeta na dan.
Ovaj tretman omogućuje eliminiranje žučnog kamenca, što podstiče rad žučne kese.
Način upotrebe maslačka u liječenju: 1 puna žličica korijena se stavi u 250 ml hladne vode, ostavi se da odstoji 12 sati, a ujutro se zagrije do ključanja i procijedi. Ova tečnost se pije pomalo, u rijetkim gutljajima, 30 minuta prije i 30 minuta nakon doručka.
Salata od maslačka: Sprema se od svježeg korijenja i listova.
Drške biljke: Po 6 drški cvijeta dnevno se jede u periodu od 2 tjedna.
Nema komentara :
Objavi komentar