Kako sami možete trenirati mozak?

Da bi naša memorija bila očuvana, trebalo bi da je redovno vježbamo.

Intelektualni kapaciteti se smanjuju kada je moždana aktivnost ograničena, slično sportašu koji gubi kondiciju kada ne trenira. Na rođenju svi imamo 'kapital' od 14 milijardi živčanih stanica koje se stručno zovu neuroni. Oni su međusobno povezani sinapsama, tankim membranama koje sprovode selekciju informacija. Kvaliteta sinapsi određuje kakvo će biti pamćenje. Osim njih, na memoriju utiču i različite supstance, kao što su glikoza, fosfor, kisik, B vitamini i određene masne kiseline.

Njihov nedostatak može izazvati pad koncentracije, osjećanje umora i poteškoće u memoriranju podataka. Kada u ishrani nisu zastupljeni navedeni sastojci, potrebe našeg živčanog tkiva nisu zadovoljene. Upravo zato pri većem intelektualnom naporu, kao što je, na primjer, spremanje ispita, neophodno je uzimati potrebne supstance hranom ili u obliku vitaminskih preparata. Preparate koji povećavaju memoriju trebalo bi uzimati mjesec dan prije ispita ili izlaganja većem intelektualnom naprezanju. Starijim osobama za dobro pamćenje preporučuje se stalna upotreba vitaminskih preparata sa spomenutim mineralima i sastojcima, ali uz prethodnu konzultaciju s liječnikom.