Ljekovito djelovanje. U rano proljeće u cijelom su Primorju, a pogotovo na padinama Učke poznati tradicionalni pohodi u berbu šparoga, bljušta i veprine. Šparoge dakako imaju prednost pred bljuštem i veprinom, ali ne doteknu svim beračima, pa se moraju zadovoljiti i bljuštom.
Proljetni izdanci kao što su: šparoga, bljušt, veprina, povitina i tetivka, uz ostalo samoniklo jestivo bilje, preporučuju se za jelo, jer u proljeće organizam vapi za zelenim povrćem, a pogotovo onim koje pročišćava organizam. U pučkoj medicini, preporučuju se u tu svrhu biljni čajevi od divljeg odnosno samoniklog jestivog bilja.
U vanjskoj uporabi svježi korijen bljušta koristi se najčešće za liječenje reume zglobova i mišića, išijasa, modrica i križobolje, te bolesti kože, kao što su modrice, potkožni izljevi krvi, pucanje kapilara i hematomi.
Uglavnom se, dakle, koristi korijen, a rijetko sok, cvijet i list, jer izazivaju jako povraćanje, ali su učinkoviti kao oblozi.
Umjesto korijena mogu se rabiti crveni plodovi i listovi bljušta.
Zapadna pučka medicina rabi bljušt za liječenje: bolesti kože, išijasa, katara svih vrsta, reume, visokog tlaka, virusnih infekcija. Mladi kuhani izdanci bljušta rado se jedu. U Švedskoj mlade izdanke rabe kod slabe cirkulacije i gihta, a korijen i plod za liječenje herpesa, raznih kožnih nečistoća pa i psorijaze.
Kontraindikacije. Bljušt ne smiju uzimati trudnice.
Simptomi trovanja. Zabilježeni su smrtni slučajevi trovanja s bobicama - plodovima.
Nema komentara :
Objavi komentar