Pastrnjak je korijen zdravlja koji će obogatiti vašu kuhinju

Pastrnjak je ljekovita biljka koja se najčešće uzgaja kao začin ili kao povrće.
Kod nas se tradicionalno dodaje u razna jela, a omiljena je povrtna biljka u mnogim zemljama.
Pastrnjak se na tržnicama često može zamijeniti za mrkvu ili peršin.
No, iako im je sličan, njihov sastav i ljekovita svojstva su potpuna drugačija.
Radi se o dvogodišnjoj biljci koja se sastoji od bijelog vretenastog korijena i stabljika koja završavaju u listovima.

Ova ljekovita biljka bogata je eteričnim uljima, vitaminima B, C i E, mineralima i vlaknima.
Od velikog broja minerala koji se nalaze u pastrnjaku, ističe se kalij.
Iz tog razloga preporučuje se kod bolesti srca, pluća, bubrega i jetre.
Kod bolesti gdje se nakuplja voda ovi organi ne mogu funkcionirati kako treba.
Naime, pastrnjak ima snažno diuretičko djelovanje te stimulira spomenute organe i pomaže izbaciti nakupljenu vodu iz tijela.
Uz to, poznat je kao prirodni lijek za:
liječenje grčeva u trbuhu
kod liječenja psihičkih bolesti
regulira krvni tlak
pomaže kod reguliranja srčanih otkucaja i zdravlja srca
pomaže kod zdravlja krvnih žila.

Pastrnjak je odličan za zdravlje probave, a pomaže i kod visoke temperature.
Temperaturu uspješno smanjuje tako što potiče znojenje tijela.
Osim što ga možete sami uzgojiti u svom vrtu jer ne zahtijeva puno brige, često ćete ga naći na livadama među samoniklim biljem.
Ipak, valja biti oprezan kod branja pastrnjaka.
Naime, pošto se sastoji od velike količine eteričnog ulja, ako ga berete mokrim ili znojnim rukama, mogli biste opeći kožu.
Isto tako, nakon što ste bili u dodiru s njime, trebali biste odmah oprati ruke jer njegove tvari na vašoj koži mogu izazvati alergijsku reakciju.
Pastrnjak se skladišti i čuva na isti način kao i mrkva.
Najbolje ga je čuvati na hladnom mjestu, u hladnjaku, prethodno položenog u plastičnu vrećicu iz koje ste istisnuli sav zrak.

Pastrnjak u kulinarstvu

Pastrnjak se za jelo koristi u cijelosti.
Jestivi su i njegovi listovi i korijen. Iako se najčešće priprema njegov korijen, listovi su također ljekoviti.
Korijen možete dodati u povrtne juhe, razna jela od povrća ili bilo koja druga jela. Koristite ga na isti način kao i mrkvu.
Listove možete sitno isjeckati i dodati u juhe, rižu, tijesto ili bilo koje drugo jelo koje želite fino začiniti.
Ove ukusne, specifične i aromama bogate listove možete pripremiti i same za sebe kao varivo.
U varivo dodajte malo krumpira, no neka okus pastrnjaka prevladava.
Koristite li mlade listove za pripremu, nećete imati puno posla. Oni nisu gorki i vodu nije potrebno mijenjati.
No, ako su listovi stariji bit će gorki pa se tada preporučuje da ih prije pripreme prokuhate i promijenite vodu.

Pohani pastrnjak s umakom od hrena

Sastojci:

400g pastrnjaka

2dl piva, brašno, mrvice, umak od hrena, sol

Priprema: Pastrnjak operite, ogulite i stavite kuhati sa začinom po želji i malo soli. Kuhajte ga pod poklopcem dok sasvim ne omekša. Izvadite ga, ocijedite i osušite. Kuhani pastrnjak narežite na 1 cm debele ploške, a donji, uži dio korijena prerežite uzdužno. Ploške pastrnjaka uvaljajte u brašno, pivsko tijesto i mrvice. Pržite ih u vrućem ulju dok ne porumene. Izvadile na zagrijani pladanj (pokriven dvostrukom papirnatom salvetom da upije višak ulja) i ponudite s umakom od hrena, zelenom ili nekom miješanom salatom po želji.

Pivsko tijesto za pohanje (umjesto jaja)

Od piva, vode, brašna (pola integralnog, pola 850) i soli napravite tijesto malo gušće nego za palačinke i u njega močite svaku plošku pastrnjaka prethodno uvaljanu u brašno. Ako izostavite mrvice imat ćete pariški način pohanja.

Umak od hrena

Sastojci:

1 šalica vode ili temeljca od povrća

1 žlica soja umaka

pola šalice naribanog hrena

1 žlica kuzua ili gustina

Priprema: Vodu i soja umak dovesti do vrenja, dodati naribani hren i nakon 2 minute kuhanja dodati kuzu ili gustin razmućen sa 3 žlice hladne vode. Sve kratko prokuhati i preliti preko pohanog pastrnjaka.

Varivo od pastrnjaka i graha

Sastojci:

300g pastrnjaka

150g suhog graha

1 glavica luka

1 češanj češnjaka

1 list lovora

3 žlice ulja

1 žličica mljevene slatke paprike

1 žličica brašna, sol i papar

Priprema: Grah proberite, namočite ga preko noći, a sutradan ocijedite i zakuhajte u svježoj vodi. Pastrnjak operite, ogulite, uzdužno gu raspolovite i narežite na ploškice. Istresite ga u polukuhani grah, dodajte lovorov list i kuhajte dok grah i pastrnjak ne omekšaju. Tada u tavici ugrijte ulje. prepržite na njemu sjeckani luk i zdrobljeni češnjak, pa kad luk uvene uspite žlicu brašna i slatku papriku. Promiješajte dva do tri pute da se brašno malo proprži. Zalijte s malo vode pa sve vratite u grah i kuhajte dalje dok grah i pastrnjak ne budu sasvim gotovi. U međuvremenu izvadite lovorov list, osolite, popaprite, zalijte još žlicom hladnog ulja. promiješajte i ponudite. Ovo je varivo vrlo hranjivo, a začini će neutralizirati slatkast okus pastrnjaka.

Varivo od pastrnjaka i korabice

Sastojci:

300g pastrnjaka

140g korabice

1 žlica brašna

1 glavica luka

2 žlice ulja

1 žlica juhe od povrća

2 kisela krastavca

1dl kiselog vrhnja

mažuran, kim, sol, 1 žličica senfa

Priprema: Pastrnjak i korabicu operite, ogulite i narežite na kockice. Luk ogulite i nasjeckajte. U zdjeli ugrijte ulje, propirjajte na njemu sjeckani luk sa žlicom vode, pa kad luk uvene, dodajte pastrnjak, korabicu, mažuran, kim, zamućenu juhu od povrća i zalijte toplom vodom. Kuhajte poklopljeno na tihoj vatri dok povrće no omekša. Osolite i zapaprite po ukusu.

Dok se varivo kuha, nasjeckajte kisele krastavce. Gorčicu pomiješajte s brašnom, razmutite vodom pa zajedno s nasjeckanim krastavcima dodajte u varivo. Kratko prokuhajte da se varivo spoji, maknite s vatre te umiješajte kiselo vrhnje. Ponudite toplo uz odreske od soje ili popečke od povrća.

Gusta juha od pastrnjaka i poriluka

Sastojci:

300 g korijena pastrnjaka

3 struka poriluka

1 krumpir

4 žlice ulja

1 žlica juhe od povrća

3 žlice zobenih pahuljica

2 žlice ribanog parmezana, sol, đumbir

Priprema: Pastrnjak i krumpir operite, ogulite i narežite na kockice. Poriluk očistite, temeljito ga operite i narežite na rezance. U zdjeli ugrijte dvije žlice ulja pa na njemu propirjajte narezani poriluk, dodajte žlicu juhe od povrća, zalijte vodom pa uspite kockice pastrnjaka i krumpira. Pustite da poklopljeno tiho kuha dok sve dobro ne omekša. U tavici na preostalom ulju propržite zobene pahuljice. Uspite ih u juhu. Pustite da još malo prokuha, osolile i zapaprite po ukusu, a onda maknite s vatre i pospite ribanim parmezanom.

Pastrnjak

Teško je barem približno odgovorili na pitanje zašto se pastrnjak u nas ne sije u većim količinama i zašto u jelovnicima prosječne obitelji ne zauzima ono mjesto koje bi mu po svim mjerilima pripadalo. Pastrnjak, međutim, po svojim prehrambenim i ljekovitim svojstvima ide u red najvrednijih povrtnih kultura, a u nas je u mnogim krajevima gotovo nepoznat. Možemo samo nagađati zašto. Možda je tome uzrok u njegovom slatkastom okusu, a naše balkansko nepce više voli oštrije začine, jer pastrnjak je i začinska biljka. A možda je naprosto razlog u inertnosti pa je čovjeku bilo dovoljno da uzgaja peršin i celer. Ima još jedna okolnost koju u našim pretpostavkama ne smijemo zaobići.

Kultivirani pastrnjak je, kao i većina povrtnih kultura, nastao od divljeg samoniklog pastrnjaka na tlu Evrope, koji i danas raste u izobilju u evropskom dijelu Rusije, na Kavkazu i u nekim balkanskim zemljama. Iako divlji nije osobito pogodan za prehranu, zbog kratkog i drvenastog korijena, ipak se mnogo koristio kao ljekovita biljka, za liječenje bubrega, mokraćnog mjehura, vodene bolesti, groznice, nesanice, reume, bolesti pluća, itd.

Međutim, u stručnoj literaturi zabilježeni su navodni slučajevi trovanja pastrnjakom i upozoreno je na oprez. Vrijedni istraživači ustanovili su da se ta uzbuna ne temelji na točnim podacima. U prirodi, naime, usporedo s divljim pastrnjakom, rastu i neke zaista otrovne biljke (kukuta i trbulja) koje su mu jako slične. Trovanja tim biljkama pripisana su pastrnjaku, jer ih je čovjek u svom neznanju zamijenio. Pastrnjak nije otrovan, ali je čovjek u svom oprezu vjerojatno otišao predaleko.

Pastrnjak se lako uzgaja i daje relativno visoke prinose, a po hranjivim sastojcima prednjači pred mnogim vrstama povrća koje se više uzgajaju. Energetska vrijednost 100 g jestivog dijela pastrnjaka odgovara otprilike energetskoj vrijednosti 100g mlijeka (315 kJ ili 75 kcal). Pastrnjak sadržava najviše ugljikohidrata (14,5%), bjelančevina oko 1,3%, a masti oko 0,4%, što je sve skupa u granicama ostalog korjenastog povrća. Ono što pastrnjak izdvaja od ostalog korjenastog povrća visok je sadržaj mineralnih sastojaka (800 do 1200 mg%). Gotovo polovica toga otpada na kalij (450-700 mg%), što je od posebnog fiziološkog značenja. Kalcija i fosfora ima podjednako (48-50 mg%). Pored toga bogat je magnezijem i sumporom, a nisu beznačajni ni željezo i bakar. Natrija ima relativno malo, što ga svrstava u red vrijednih dijetnih namirnica.

Vitaminski sastav pastrnjaka sličan je vitaminskom sastavu ostalog korjenastog povrća. Najviše ima vitamina C (od 17, a u nekim slučajevima i do 32 mg%).

U mnogim europskim zemljama, koje su pradomovina pastrnjaka, on se upotrebljava znatno šire i raznovrsnije nego u nas. Osim široke upotrebe u kulinarstvu, mnogo se troši i u druge svrhe, pa i u industriji. U Irskoj seljaci prave od pastrnjaka i hmelja izvrsno pivo, kuhaju marmelade, fermentirane napitke s kvascem, cijenjeno vino i sl. Zbog znatne količine šećera, od pastrnjaka se može proizvoditi alkohol. Od sušenog i mljevenog korijena može se pripremati izvrstan kruh.

Njemačke domaćice istuku sjeme pastrnjaka, koje je vrlo aromatično, u avanu, spremaju ga tako zdrobljenog u staklenku i upotrebljavaju kao koristan i zdrav začin za pripremanje zelene salate, salate od krastavaca ili rajčica, za jela od bundeve, kiselog kupusa itd.

Kad u ovoj kratkoj biografiji i osobnoj karti pastrnjaka ne bismo rekli nešto o njegovim ljekovitim svojstvima, bio bi to promašaj. U službenoj medicini pastrnjak nije priznat kao ljekovita biljka. Zanimljivo je, međutim, da se alkaloid tzv. Pastinacin, kojeg ima u svim dijelovima biljke, u Rusiji proizvodi u čistom obliku i koristi za suzbijanje stenokardije, u neurozama koje se manifestiraju stezanjem krvnih žila, grčevima u crijevima i sl. Korijen i sjeme pastrnjaka izvrstan su diuretik, potiču izlučivanje mokraće, istjerivanje plinova iz želuca i crijeva, reguliraju krvni tlak. Ako se gusta juha od pastrnjaka i poriluka jede duže vrijeme, njezino diuretičko djelovanje znatno će utjecati na smanjenje tjelesne težine.

Vratimo dakle, pastrnjaku onaj ugled koji je imao u vrijeme rimskog cara Tiberija, koji ga je toliko cijenio da ga je dopremao u Rim čak s obala Rajne.