Kivi je melem za imunitet, probavu i raspoloženje

Aktinidija, poznatija kao kivi, već tisućljećima je omiljeno ljekovito voće u Kini. Početkom 20. stoljeća kivi je prenesen na Novi Zeland, a potom se proširio svijetom. Ova biljka penjačica uzgaja se i u našim krajevima. Nerijetko krasi terase i “brajde”, a plodovi se, ovisno o vremenskim prilikama, beru u razdoblju od kraja listopada do prve polovice studenoga.

Izvana su plodovi neugledni i dlakavi, no ispod kore je slasno zeleno “meso” s gotovo dvostruko više vitamina C nego u naranči ili limunu.
Kivi obiluje i vitaminima E i K te raznovrsnim mineralima među kojima se ističe kalij, a tu su i kalcij, fosfor, magnezij, željezo, cink, bakar...

Niskokaloričan, a superhranjiv

Kivi je prozvan supervoćem jer je niskokaloričan, a iznimno bogat takozvanim fitonutrijentima koji povoljno djeluju na zdravlje. Sadrži flavonoide i karotenoide - snažne antioksidanse koji štite odsrčanožilnih bolesti i raka, te lutein i zeaksantinkoji su važni za dobar vid.
Kivi je bogat vlaknima pa pospješuje probavu i detoksikaciju te uravnotežuje masnoće i šećer u krvi.
Istraživanja su pokazala da kivi pomaže i kod bolesti dišnog sustava, a nazivaju ga prirodnim antidepresivom zato što sadrži “hormon sreće”serotonin.

Od doručka do deserta

Zeleno usplođe kivija jede se zajedno sa sitnim sjemenkama koje sadrže manje količine zdravih omega-3 masnih kiselina. U pravilu se kora guli, no kivi možete jesti i bez guljenja, slično kao mekano kuhano jaje - odrežite mu samo vrh i unutrašnjost jedite žličicom.
Oguljen i narezan kivi poželjan je dodatak jogurtu ili žitaricama za doručak, a odlično se uklapa u raznovrsne voćne salate. Usitnite li kivi u pire, dobivate fini preljev za deserte. Od kivija možete pripraviti i sok te džem.
Kivi je ukusan dodatak slanim jelima - dobro se slaže s bijelim mesom, šunkom i ribom, a stavlja se i u pikantne salsa umake.

Tražite li “čaroban recept” za mariniranje mesa,dobro je znati da kivi sadrži enzime koji ga omekšavaju. Natrljajte meso unutarnjim dijelom kivija, ili obložite meso s obje strane kriškama kivija. Ostavite da odstoji najmanje jedan sat.

Alergičari, oprez!

Jedina je “mana” kivija to što su neki ljudi alergični na njega, pa budite na oprezu ako niste sigurni kako reagirate na kivi. Preosjetljivost na kivi može se pojaviti i u osoba alergičnih na pelud trava, korova i drveća, koje ponekad imaju takozvane križne alergije s određenim namirnicama.

Grašak sprječava anemiju

Majka Priroda je u sićušnu mahunarku upakirala mnoštvo hranjivih namirnica. Sitna zelena zrnca sadrže dva puta više proteina od većine povrća. Stoga grašak predstavlja zdravu zamjenu za meso. Tri četvrtine šalice graška pruža organizmu 6 grama proteina,te tiamin, riboflavin, niacin, kalcij, željezo, fosfor, kalij i vitamin A.

Zeleni grašak sadrži nikotinsku kiselinu koja smanjuje kolesterol u krvi.
Sićušna mahunarka ima sposobnost razbijanja nakupina crvenih krvnih stanica koje su predodređene da u konačnici postanu ugrušci. Prevenciju ugrušaka možemo zahvaliti posebnim biljnim proteinima pod imenom lektini.
Grašak može pomoći u prevenciji svih oblika raka, zbog visoke razine vitamina A i C.
Zelena mahunarka sadrži netopiva vlakna koja pomažu pokretljivosti probave i mogu pomoći u snižavanju kolesterola i smanjivanju rizika od bolesti srca i moždanog udara.
Grašak sadrži lutein, karotenoid koji dokazano pomaže smanjenju rizika od staračke makularne degeneracije i katarakte.
Mahunarka pruža hranjive tvari važne za održavanje zdravih kostiju.
Riječ je o namirnici koja daje energiju i izgrađuje tijelo.
Grašak obiluje željezom. Stoga je ova mahunarka odličan izbor u prevenciji anemije. Željezo je mineral potreban za normalno stvaranje i funkcioniranje krvnih stanica. Njegov nedostatak dovodi do anemije, umora, smanjene imunološke funkcije i problema s učenjem.

Kelj - zvijezda zdravlja !

Jennifer Aniston je živjela na kelju dok se pripremala za (ogoljavajuću) ulogu u filmu Obitelj Miller, a Heidi Klum ima običaj grickati ga umjesto jabuka. Saznajte zašto je ovo povrće toliko zdravo!

Znate li zašto je kelj prava super hrana?
Kelj je zeleno lisnato povrće koje su poznavale još stare kulture Grka i Rimljana. Lišće i stabljika ove biljke su jestivi i prilično ukusni. Iako se najčešće priprema u obliku variva, kelj je izvrstan u složencima, pirjan, punjen nadjevom ili pržen. Zbog specifičnog okusa, kelj je izvrstan dodatak mesnim jelima. Što se tiče nutritivnih vrijednosti, kelj je svojevrsna super hrana i sadrži visoke količine vitamina K, A i C, te kalcij.
Kelj je izuzetno bogat antioksidansom luteinom, za koji su studije pokazale kako može zaštititi naše oči. Naime, osobe koje su konzumirale veće količine ovog antioksidansa imale su manje izglede razviti senilnu makularnu degeneraciju oka, najčešći uzročnik sljepoće kod starijih osoba.
S obzirom na to da je krcat folnom kiselinom, kelj je pravi saveznik trudnica koje zbog zdravlja ploda moraju unositi veće količine ovog vitamina B skupine. Čak sadrži više folne kiseline nego brokula.
Jednako tako, zbog udjela vitamina C, kelj poboljšava tonus kože, bori se protiv infekcija te pomaže u smanjenju razine kolesterola u krvi. Na kraju imamo zdravlje srce i krvne žile, a čak je i koža u boljoj "formi".
Samo 80 grama skuhanog kelja sadrži 56 % dnevne preporučene količine vitamina A (450 mikrograma) te čak 70 % dnevne preporučene količine vitamina C. Ova su dva vitamina izvrsna kada se trebamo obraniti od upala.
Da bi ova nutricionistička slika bila gotovo savršena, dodajmo i da kelj sadrži mnogo vlakana i kalija. Dijetetska vlakna pomažu probavi, duže nas drže sitima i održavaju normalnu razinu kolesterola.

Kalij

Bez tog esencijalnog minerala, srce i mišići ne mogu pravilno funkcionirati, a vaš mozak ne može razumjeti ovu rečenicu. Zašto? Kalij pomaže stanicama da koriste glukozu za stvaranje energije.

Manjak kalija, višak natrija

Unatoč tome što je kalij ključan za život, istraživanja pokazuju da mladi ljudi unose tek 60 - 70 posto preporučene doze od 4.700 miligrama dnevno. Da stvar bude gora, većina ljudi uzima višak natrija koji može potaknuti visoki krvni tlak, dok ga normalne razine kalija smanjuju.

Avokado i banana dobri izvori

Pola avokada sadrži gotovo 500 miligrama kalija, dok ga jedna banana ima otprilike 400 miligrama. Niste ljubitelj voća? Posegnite za krumpirom -jedan veliki krumpir ima 1.600 miligrama. Većina multivitamina sadrži manje od 100 mg kalija, pa je bolje jesti voće i povrće.

Još o vitaminima i mineralima

REPUH (Petasites officinalis) Fam. Compositae

Popularni nazivi: veliki podbel

Opis: Zeljasta, višegodišnja mirišljava biljka sa dugim, snažnim i mesnatim korijenom. Stablo joj je pravo, jednostavno, prekriveno sitnim, mekim vlaknima i na sebi nosi male listiće (nalik na krljušti) crvenkaste boje. Bazalni listovi su raspoređeni u rozeti, širine do 1 m u prečniku: imaju srcasto-bubrežast oblik, nejednako su nazubljeni kratkim trouglastim zubcima, na poleđini su vlaknasti, a kasnije glatki. Cvjetovi su cilindričnog oblika, prljavo-bijele do ružičasto-ljubičaste boje, raspoređeni u vidu ansambla sitnih cvjetića na gornjem dijelu drške i to tako da podsjećaju na klip kukuruza. Smješteni su ispred listova. Crvenkasti, purpurni, roze (boja mesa) cvjetovi nam pomažu da razlikujemo ovu biljku od drugih vrsta, koje imaju slične listove, a prije cvetanja ih prepoznajemo po cjevastoj, obloj peteljci, za razliku od podbela kao i od bijelog repuha (Petasites albus), koji imaju rizome bez čvorova i tanke, cilindrične peteljke.

Petasites kabikianus, koji se također ubraja u ljekovite biljke, prepoznaje se po svojim vlaknastim listovima sa donje strane i cjevastim peteljkama.

Korijenje se sakuplja prije cvjetanja.

Stanište: Raste pored potoka, izvora, na vlažnim mjestima, periferiji šuma i u jarku.

Upotrebljivi dijelovi: Listovi i korijen.

Sakupljanje: Lišće se bere od maja do jula, kada je potpuno oformljeno. Korijenje se bere od marta do aprila, a najbolje je u septembru - oktobru. Pošto se očisti od zemlje, tanko korenje se isječe na male komade, ako je neophodno, rasiječe se i po dužini, i suši se na suncu ili toplom zraku.

Aktivna svojstva: Kalijumove soli, inulin, isparljivo ulje, baktericidne supstance (supstance koje uništavaju bakterije).

Farmakološko dejstvo: Diuretik (pospješuje mokrenje), sudorifik (podstiče znojenje), adstrigens (izaziva stezanje), antiseptik (protiv klica).

Terapeutske indikacije: Grip, akne, furunkuloza (čiravost), ekcem (pojava crvenila, otoka i malih mjehurića na koži), respiratorna insuficijencija (slabost organa za disanje), kostobolja, epilepsija, dismenoreja (bolna menstruacija), disurija (otežano mokrenje).

Veliki i mesnati listovi se koriste u svežem stanju kao oblog kod luksacija (uganuća), edema (otoka), opekotina, malignih ulceracija (zloćudnog defekta kože i sluzokože), povreda, čireva.

Način upotrebe: 1 ravna kašičica korenja se ostavi da odstoji u vodi 12 sati; ujutro se malo zagrije i procijedi.

Oblog: Sveže i oprane listove izgnječiti drvenim avanom i koristiti u vidu obloga nekoliko puta tokom dana.

Poremećaji želuca i crijeva

Psilijum (za opstipaciju i divertikulozu): Dodajte kašiku psilijuma u prahu svakodnevno u vodu ili sok i propratite to sa dvije čaše vode. (Rijetko se dešava, ali psilijum može da izazove alergijsku reakciju kod nekih osoba. Ukoliko ste alergični na različite namirnice, provjerite sa vašim ljekarom ili prirodnim iscjeliteljem prije nego što ga upotrijebite).

Pektin (za dijareju): Povećajte unošenje pektina, jedite rendanu sirovu mrkvu ili jabuku rendanu sa korom. Pektin je dostupan i u vidu kapsula. Uzimajte po dvije kapsule tri puta dnevno.

Kalij: Jedna tableta od 99 mg tri puta na dan.

Za opće dobro zdravlje želudačno-crijevnog sistema: Jedna kašika acidofila u prahu tri puta na dan između obroka, ili uzimajte po dvije kapsule tri puta na dan između obroka.