Kivi je melem za imunitet, probavu i raspoloženje

Aktinidija, poznatija kao kivi, već tisućljećima je omiljeno ljekovito voće u Kini. Početkom 20. stoljeća kivi je prenesen na Novi Zeland, a potom se proširio svijetom. Ova biljka penjačica uzgaja se i u našim krajevima. Nerijetko krasi terase i “brajde”, a plodovi se, ovisno o vremenskim prilikama, beru u razdoblju od kraja listopada do prve polovice studenoga.

Izvana su plodovi neugledni i dlakavi, no ispod kore je slasno zeleno “meso” s gotovo dvostruko više vitamina C nego u naranči ili limunu.
Kivi obiluje i vitaminima E i K te raznovrsnim mineralima među kojima se ističe kalij, a tu su i kalcij, fosfor, magnezij, željezo, cink, bakar...

Niskokaloričan, a superhranjiv

Kivi je prozvan supervoćem jer je niskokaloričan, a iznimno bogat takozvanim fitonutrijentima koji povoljno djeluju na zdravlje. Sadrži flavonoide i karotenoide - snažne antioksidanse koji štite odsrčanožilnih bolesti i raka, te lutein i zeaksantinkoji su važni za dobar vid.
Kivi je bogat vlaknima pa pospješuje probavu i detoksikaciju te uravnotežuje masnoće i šećer u krvi.
Istraživanja su pokazala da kivi pomaže i kod bolesti dišnog sustava, a nazivaju ga prirodnim antidepresivom zato što sadrži “hormon sreće”serotonin.

Od doručka do deserta

Zeleno usplođe kivija jede se zajedno sa sitnim sjemenkama koje sadrže manje količine zdravih omega-3 masnih kiselina. U pravilu se kora guli, no kivi možete jesti i bez guljenja, slično kao mekano kuhano jaje - odrežite mu samo vrh i unutrašnjost jedite žličicom.
Oguljen i narezan kivi poželjan je dodatak jogurtu ili žitaricama za doručak, a odlično se uklapa u raznovrsne voćne salate. Usitnite li kivi u pire, dobivate fini preljev za deserte. Od kivija možete pripraviti i sok te džem.
Kivi je ukusan dodatak slanim jelima - dobro se slaže s bijelim mesom, šunkom i ribom, a stavlja se i u pikantne salsa umake.

Tražite li “čaroban recept” za mariniranje mesa,dobro je znati da kivi sadrži enzime koji ga omekšavaju. Natrljajte meso unutarnjim dijelom kivija, ili obložite meso s obje strane kriškama kivija. Ostavite da odstoji najmanje jedan sat.

Alergičari, oprez!

Jedina je “mana” kivija to što su neki ljudi alergični na njega, pa budite na oprezu ako niste sigurni kako reagirate na kivi. Preosjetljivost na kivi može se pojaviti i u osoba alergičnih na pelud trava, korova i drveća, koje ponekad imaju takozvane križne alergije s određenim namirnicama.

Digli su vam tlak? Ne brinite, pojedite malo kivija !

Istraživači su ustanovili kako je malo zeleno voće uspjelo više sniziti tlak nego jabuke.
Dva kivija u sebi nose 93 kalorije i sadrže 1,7 g proteina.

Norveški su stručnjaci pokazali kako ovo slatko-kiselo voće može biti odlično oruđe snižavanja krvnog tlaka. U svoju su studiju uključili više od sto osoba prosječno starih 55 godina i podijelili ih u dvije skupine: jedni su dnevno jeli tri kivija kroz razdoblje od osam tjedana, dok su drugi morali pojesti jednu jabuku. Na početku studije, tlak svih ispitanika bio je blago povišen (128/85). U svojoj ishrani nisu mijenjali ništa drugo.
Istraživači su ustanovili kako je malo zeleno voće uspjelo više sniziti tlak nego jabuke. Prosječno je sistolički tlak bio 3,6 mm žive niži kod osoba koje su jele kivi u odnosu na ispitanike koji su svakodnevno jeli jabuku.
Antioksidans lutein štiti vid, a vjeruje se kako također pomaže kod visokog krvnog tlaka. Ova je voćka bogata i kalijem koji regulira tlak. Kivi snižava kolesterol, neutralizira slobodne radikale, stimulira imunitet i pomaže eliminaciji toksina iz organizma, što su prilično dobri razlozi za poboljšanje zdravlja.
"Kivi nije čudesno voće, no svakako, ako ga dodate svojoj prehrani, možete pomoći u smanjenju blago povišenog krvnog tlaka", objasnila je Suzanne Steinbaumm, preventivna kardiologinja koja je komentirala rezultate istraživanja.
Stručnjaci upozoravaju kako se ne biste smjeli ograničiti samo na ovo voće ako želite promijeniti očitanje svog tlaka. Što god jeli – nemojte prestati uzimati lijekove za tlak bez konzultiranja svog liječnika.