Gotovo svi smo se u nekom periodu svog života osjećali deprimirano i, veoma često, za kratko vrijeme smo se ponovo vraćali u normalu. Međutim, ako takvo stanje potraje i poslije nedjelju dvije dana, to može da bude znak kliničke depresije, istinskog zdravstvenog problema koji može da se pogorša ukoliko se ne liječi na djelotvoran način. Spektar simptoma je širok i često se dešava da se pobrka sa simptomima nekih drugih bolesti. Uobičajeni simptomi depresije uključuju nesanicu, probleme sa varenjem, zamor, glavobolju, bol u mišićima, zaboravnost, teškoće sa koncentracijom, gubljenje ili povećanje težine i povlačenje iz društvenog i poslovnog života.
Ima, zapravo, toliko bolesti koje mogu da imaju veze sa depresijom daje često teško i razlikovati fiziološke od emocionalnih. Opće je prihvaćeno da naše fizičko stanje ne može da se odvoji od naših osjećanja i emocija. Vezu između to dvoje nije teško razumjeti, nauka je dokazala da ekstremni stres može zaista da oslabi imunološki sistem do te mete da se ovaj teško odupire bolestima, baš kao što ozbiljna bolest može da inicira snažnu depresiju.
Zašto toliko mnogo ljudi zapada u depresiju? Postoji mnoštvo faktora koji mogu da je prouzrokuju, od trauma iz djetinjstva do tekućih događaja kao što su gubitak zaposlenja ili voljene osobe. Međutim, gotovo svim vrstama depresije zajedničko je osjećanje bespomoćnosti i gubljenja kontrole nad sopstvenim životom.
Prije nekog vremena, istraživači su ispitivali fiziološke uzroke koji dovode do depresije, odnosno, da li određene kemijske promjene mogu da doprinesu depresiji ili, čak, posluže kao okidač. U stvari, postoje neki dokazi da je depresija praćena pomanjkanjem određenih ključnih kemijskih nervnih transmitera u mozgu, kao što su kateholamini i serotonin. Ono Što još nije jasno jeste šta dolazi prvo — depresija ili biološke promjene.
Svako ko osjeća deprimiranost duže od dvije nedjelje trebalo bi da potraži stručnu pomoć. Poricanje da simptomi postoje neće dovesti do toga da oni nestanu, a prava vrsta pomoći u pravo vrijeme može da napravi veliku razliku u tome kako se osjećate.
Mada depresiju može da inicira mnogo različitih faktora, jedno nedavno sprovedeno ispitivanje povezuje nizak krvni pritisak sa tendencijom zapadanja u depresiju. Prema jednoj intrigantnoj studiji objavljenoj u „Britanskom medicinskom žurnalu" (1994), nizak krvni pritisak može da doprinese depresiji ili čak da je izazove. Proučavanju je bilo podvrgnuto 846 muškaraca između šezdeset i osamdeset godina starosti. Oni sa niskim krvnim pritiskom pokazali su znake pojačane depresije, koja je uključivala osjećanja tuge, zamora i gubljenje apetita. Zanimljivo je da jedna skorašnja studija povezuje nizak krvni pritisak sa sindromom kroničnog umora, fiziološkim problemom koji je također okarakteriziran kao simptom depresije. U ovom slučaju, rešenje je prilično jednostavno: podizanje krvnog pritiska na normalnije nivoe pomagalo je u ublažavanju kroničnog umora. Ukoliko imate nizak krvni pritisak i osjećate se deprimirano, trebalo bi da se obratite ljekaru ih iscjelitelju zbog mogućeg liječenja.
Kako se liječi depresija? Kombinacija psihoterapije (liječenja razgovorom) i medikamenata obično pomaže. Posljednjih godina bilo je naglašeno liječenje ovog problema prepisivanjem jednog od tri različita tipa antidepresivnih lijekova. Tu su uključeni inhibitori apsorbovanja serotonina, lijekovi koji utiču na nekoliko moždanih kemijskih prijenosnika poruka, tricilični antidepresivi, za koje se misli da djeluju tako što povećavaju dostupnost druge moždane kemikalije, norepinejrina, i MAO inhibitori, koji inhibiraju (koče) aktivnost enzima monoamin oksidaze u moždanom tkivu i na taj način utiču na raspoloženje. Međutim, ovi lijekovi imaju i svojih nezgodnih strana koje su jako bitne. Neki ljudi su se sa gorčinom žalili na potencijalne propratne pojave, uključujući tu i neke veoma neprijatne kao što su suhoća usta, abnormalan rad srca, teškoće prilikom mokrenja, nadutost, zbunjenost, teškoće u postizanju erekcije, kao i gubitak libida (seksualne želje) kod oba pola. Uz to, dugoročni efekti ovih lijekova još su nepoznati. To i jeste razlog zbog Čega ja preporučujem da se prvo isprobaju jednostavnije stvari. U slučajevima blage depresije, neki prirodni lijekovi mogu da pruže olakšanje uz malo ili nimalo propratnih pojava. Evo nekih o kojima biste mogli da razmislite.
Blagotvorno ljekovito bilje protiv depresije
Kantarion —U jednom članku koji govori o više od trideset odvojenih studija, istraživači su zaključili da je kantarion isto toliko djelotvoran antidepresiv kao i neki vrlo jaki lijekovi koji se dobijaju na recept. Ova ljekovita biljka bila je predmet nekoliko proučavanja, od kojih je većina sprovedena u Evropi. U jednom od njih, 105 depresivnih pacijenata između dvadeset i šezdeset četiri godine starosti, podijeljeno je u dvije grupe koje su tokom četiri nedjelje bile liječene ekstraktom kantariona, odnosno placebom (lažnim lekom). Na kraju eksperimenta, više od dvije trećine pripadnika kantarion-grupe pokazalo je primjetno poboljšanje, naspram svega 28 posto onih iz grupe koja je primala lažni lijek. Istraživači su zaključili da kantarion ima antidepresivno djelovanje u liječenju blažih i umjerenih oblika depresije, koje je bar isto toliko djelotvorno kao i ono koje imaju neki tradicionalni antidepresivi, ali bez neželjenih propratnih pojava.
Ginko biloba — Ova dobro proučena biljka poboljšava dotok krvi u mozak i može uspješno da dovede do boljeg raspoloženja.
Sibirski ginseng —Proučavanja ukazuju na to da sibirski ginseng (botanički rođak azijskog ginsenga pozitivno djeluje na stres i depresiju. Za razliku od nekih drugih vrsta ginsenga, koje neke ljude mogu previše da nadraže, sibirski ginseng ne izaziva nesanicu.
Vitamini su dobri protiv depresije
B-vitamini su prirodan serum protiv stresa, a budući da stres može da odvede u depresiju, važno je da stalno ojačavate sebe uzimanjem dovoljno vitamina B. Mnogi simptomi depresije kod odraslih, kao što su zbunjenost, gubitak memorije i apatija, zapravo su posljedica nedostatka vitamina B12. U stvari, čak 10 posto svih iznad šezdeset godina imaju nizak nivo ovog vitamina u krvi. Uslijed promjena u varenju, osobe iznad šezdesete možda ne mogu da apsorbiraju B12 iz hrane koju konzumiraju, tako da je uzimanje dodataka neophodno.
Ostali dodaci za liječenje depresije
DHEA — Ovaj hormon, proizvod nadbubrežnih žlijezda, mozga i kože, prirodno je sredstvo za popravljanje raspoloženja koje može da spriječi blaži oblik depresije. Starenjem, nivo DHEA se smanjuje. U jednom ispitivanju, nedavno provedenom na Univerzitetu u San Dijegu, trinaest muškaraca i sedamnaest žena između četrdeset i sedamdeset godina starosti uzimalo je tokom tri mjeseca dodatak DHEA kako bi se njegov nivo u njihovoj krvi doveo na onaj koji imaju mlade odrasle osobe. Tokom sljedeća tri mjeseca, dobijali su lažni lijek. Niko od istraživača, niti iko od subjekata ispitivanja nije znao kome je i kada davan DHEA, a kome lažni lijek. Istraživači su na kraju otkrili da su za ispitanike kojima je davan DHEA izvještavali da je „primijećen izvanredan pozitivan pomak u fizičkom i psihičkom stanju i kod muškaraca i kod žena". Drugim riječima, kada je ispitanicima davan DHEA osjećali su se bolje, čak mnogo bolje. Staviše, oni koji su dobijali DHEA govorili su da osjećaju kako imaju više energije, bolje spavaju, opušteniji su i sposobniji da podnesu stres.
Omega-3 masne kiseline - Jasno nam je da je snižavanje kolesterola veoma važno za fizičko zdravlje, ali šta biva sa psihičkim? Prije nekoliko godina, u ispitivanju potanko objavljenom u javnosti, istraživači su povezali snižavanje kolesterola u krvi sa povećanom depresivnošću koja može da dovede čak i do samoubistva. Zbrka je nastala kada su objavljeni rezultati drugog ispitivanja, koje je uslijedilo ubrzo nakon ovoga, a čiji su rezultati ukazivali upravo suprotno, odnosno na to da su osobe koje se pridržavaju načina ishrane koji vodi ka snižavanju kolesterola, na kraju manje depresivne nego u početku. Kako to da su istraživači došli do ovako različitih zaključaka?
Prema članku objavljenom u „Američkom žurnalu za kliničku ishranu", odgovor na ovo pitanje se možda krije u vrsti namirnica koje se koriste u dijeti sa niskim sadržajem masnoća, točnije, u činjenici da li ta dijeta uključuje obilate količine dugog lanca polinezasićenih masnih kiselina kao što su dokosaheksenoična kiselina (DHA), omega-3 masna kiselina koja se nalazi u ribama koje žive u hladnim vodama. Autor studije, dr Džozef Hibeln, psihijatar sa Nacionalnog instituta za proučavanje zloupotrebe alkohola i alkoholizma, primijetio je tokom jednog istraživanja u obalnim područjima Finske, u kojima je riba osnovna hrana ljudi, da nema podataka o pojavljivanju depresije kod osoba čija ishrana podrazumijeva nizak sadržaj masnoća. Međutim, u drugim studijama koje su obuhvatale stanovništvo u unutrašnjosti Finske, zabilježen je povećan broj slučajeva depresije među osobama koje su se držale takve ishrane, koja, naravno, nije sadržavala veliku količinu ribe.
Zbog čega određene vrste ribe predstavljaju zaštitu od depresije? Istraživanja se slažu da je DHA, masna kiselina koja se nalazi u ribama, neophodna za normalno mentalno funkcioniranje. Ove masne kiseline djeluju možda na više frontova u organizmu, uključujući tu i moguću ulogu u proizvodnji neuro odašiljača. U stvari, istraživanja su pokazala da primati kojima je davana hrana s niskim sadržajem naročito tih masnih kiselina postaju zapravo još agresivniji i skloniji nasilju. Moguće je da isto važi i za ljude. Da bi potkrijepio svoju teoriju, dr Hibeln navodi statističke podatke koji pokazuju da stepen pojave depresije decenijama raste u istoj srazmeri u kojoj opada udio ovih masnih kiselina u ishrani. O čemu se, naime, radi: najpopularniji oblici masnoće u SAD, margarin i rafinirana biljna ulja, imaju visok sadržaj omega-6 masnih kiselina, a nizak sadržaj omega-3 masnih kiselina.
Rešenje za depresije izazvane unošenjem malih količina određenih masnoća je jednostavno: jedite više masnijih vrsta ribe kao Što su losos, tune sa dugim perajama, list (svoja), morski grgeč, sardine i uzimajte dodatak ribljeg ulja!
