Liječenje osteoporoze pomoću ishrane

U liječenju osteoporoze pomaže: hrana sa kalcijem, jezgrasto voće, sok od ananasa, vitamin D, a šteti previše kofeina, natrija (soli) i alkohola.

Osteoporoza je progresivno slabljenje (razrjeđenje) kostiju.

Nakon menopauze žene strahovitom brzinom gube koštanu masu, uslijed čega im kosti, naročito kosti kukova, postaju krhke i lako lomljive, zbog odliva kalcija.

Osnova za osteoporozu je nasljeđe, međutim, i drugi faktori (ishrana, dob, rasa, spol) kao faktori rizika utiču na bolest.

Za jake kosti nije dovoljan samo kalcij, i/ili unos kalcija u organizam, već i drugi hranljivi sastojci koji utiču na očuvanje koštane mase.

Bor je mineral u tragovima koji se nalazi u ljudskom organizmu, unosi se i namiruje uglavnom jezgrastim voćem. Ukoliko ga nema dovoljno remeti metabolizam kalcija, zatim drastično povećava nivo hormona estrogena u krvi (što je bitno za žene) i drugih sastojaka koji utiču na demineralizaciju kostiju. Potrebno je tri miligrama bora na dan.

Bora možemo naći u: jabukama, kruškama, grožđu, urmama, suhom grožđu, breskvama, u mahunarkama (soji), u jezgrastom voću (badem, kikiriki, lješnjak), i u medu.

Mangan je mineral u tragovima koji kao i bor učestvuje u metabolizmu kostiju. Ananas je šampion za mangan, koji se odmah u tijelu apsorbira. Pored ananasa drugi izvori za mangan su: ovseno brašno, jezgrasto voće, cerealije, grah, integralna pšenica, spanak i čaj.

Utjecaj kalcija na osteoporozu

Više kalcija u mladosti znači jače kosti u starosti. Kad prestaje lučenje estrgena, kalcij počinje velikom brzinom da se gubi iz kostiju.

Za žene je potrebno 900-1000 mg kalcija dnevno. Moguće ga je dobiti iz mlijeka, kelja, tofu-sira, zelene salate i sličnih povrtnih biljaka.

Vitamin D je također važan

Jača kosti jer učestvuje u metabolizmu (apsorpciji) kalcija iz hrane. Žene kod PMS-a trebaju da uzimaju više vitamina D u toku dana. Izvori vitamina D su: masna riba losos, sardina, jegulja, ili mlijeko. Za: 1000-16000 mg kalcija na dan je potrebno 400-800 mg vitamina D.

Bez vitamina D nema pravilnog metabolizma kalcija, i nema iskorištenosti kalcija iz hrane. Natrij (sol) i kofein su kradljivci kalcija i treba ih u ishrani minimizirati.

Pomoću ishrane možemo utjecati na nastanak osteoporoze

Unositi kalcij, bor, mangan i vitamin D. Ovi elementi čuvaju koštanu gustoću.

•             Poslije menopauze i gubitka estrogena uzimati laneno sjeme, zrna soje i minerala bora.

•             Ako ste mlada žena unosite dosta masti i LDL kolesterola, zbog estrogena i normalnih menstrualnih ciklusa.

•             Smanjite hranu i piće koji kradu kalcij kao što su alkohol, kava i natrij (sol).

Još nešto o osteoporozi

Osteoporoza je progresivna bolest kostiju koja se očituje poremećajem balansa u kojem se kost izgrađuje i razgrađuje.

Smanjenje rizika od osteoporoze:

-              Promjena ishrane i navika,

-              utjecaj genetike,

-              hormonalne promjene (uglavnom kod žena),

-              bolest probavnog sistema,

-              metaboličke promjene (dijabetes, štitnjača).

Uzrok osteoporoze:

-              Genetika,

-              Manjak unosa kalcija,

-              Unos hrane koja potiče izlučivanje kalcija,

-              Stres, i dr.

Dokazano je da se kalcij iz više izvora bolje apsorbira nego iz jednog izvora, kao na primjer iz brokula, kelja, sezama, spanaća, narandže, srdele u odnosu na jedan izvor poput mlijeka.

Faktori rizika:

-              Rasa (bijela više u odnosu na crnu i žutu),

-              Kod ljudi sa malim rastom,

-              Kod rane menopauze (PMS).

Faktori ishrane:

-              Konzumiranje veće količine kofeina, više od 2 kave na dan,

-              Kod ishrane bogate proteinima (meso),

-              Prekomjeran unos natrija (sol), više od 5 g/dan,

-              Prekomjerno unošenje fosfata,

-              Smanjeno unošenje kalcija.

Stil života:

-              Slaba fizička aktivnost,

-              Konzumacija alkohola (preko 5 g/dan),

-              Pušenje,

-              Lijekovi.

Metabolizam kalcija

Reguliraju hormoni kalcetonin (štitnjača) i parathormon (parateroida). Kalcetonin uzima kalcijeve jone iz krvi i ugrađuje u kosti, dok parathormon vrši obrnut proces, odnosno, razgrađuje koštanu masu. Patologija nije dovoljno objasnila uzrok osteoporoze, odnosno, što i/ili tko regulira mehanizme izgradnje i/ili razgradnje.

Koji se lijekovi za Crohnovu bolest smiju upotrebljavati u trudnoći i za vrijeme dojenja?

Najveći rizik u trudnoći, i za majku i za dijete, predstavlja aktivna bolest.

To znači da treba inzistirati na smirivanju aktivnosti bolesti i ulasku u trudnoću u mirnoj fazi bolesti (remisiji). Najveća greška je prekinuti terapiju nakon saznanja o trudnoći i jednostavno se prepustiti prirodnom tijeku bolesti. Naime, sigurni lijekovi u trudnoći su aminosalicilati i kortikosteroidi.

Azatioprin (Imuran) je lijek koji je svakako potrebno nastaviti uzimati u trudnoći ako se radi o obliku upalne bolesti crijeva kod kojeg je teško postignuta remisija. Metotreksat je strogo zabranjen i treba ga prekinuti najmanje tri mjeseca prije planiranja trudnoće uz intenziviranje uzimanja folne kiseline (Folacin).

Muškarci koji se liječe metotreksatom trebaju također najmanje tri mjeseca prije planiranja očinstva prekinuti uzimanje lijeka radi normaliziranja spermatogeneze. Što se antibiotika tiče, zabranjeno je uzimati tetracikline i sulfonamide, a metronidazol se smije uzimati nakon završena prva tri mjeseca trudnoće. Ciprofloksacin se ne preporuča uzimati tijekom trudnoće.

Što se tiče bioloških lijekova (infliksimab, adalimumab), iako do sada nije registrirana češća pojava malformacija kod djece majki koje su bile liječene anti-TNF lijekovima, za sada se ne preporuča primjena u trudnoći. Procjenu nastavka liječenja lijekovima u trudnoći ili ukidanja ili pak smanjivanja doze treba donijeti gastroenterolog koji liječi bolesnicu i ima dobar uvid u tijek bolesti, dakle za svaku bolesnicu individualno s obzirom na njezin profil bolesti i dotadašnji tijek bolesti i komplikacije.

Svakako je važno napomenuti da je pažljivo praćenje bolesnice tijekom trudnoće od strane ginekologa i gastroenterologa iznimno važno radi pravodobne procjene potrebe za promjenom lijekova ili intenziviranjem terapije.

Za vrijeme dojenja bolesnica smije uzimati sulfasalazin, mesalazin i kortikosteroide. Kako se kortikosteroidi ipak u niskim koncentracijama izlučuju u majčinu mlijeku, preporuča se da majka ne doji dijete četiri sata nakon što je popila kortikosteroid.