MRTVA ŽUTA KOPRIVA (Lamium galeobdolon) Fam. Lamiaceae

Opis: Raste u vlažnim šumama, sjenovitim čestarima, po zapuštenim mjestima, kamenolomima itd. Iz razgranatog rizoma raste uspravna stabljika, do visine od 50 cm. Par ovalnih, nazubljenih listova se nalazi točno pod pravim kutom u odnosu na par listova iznad i ispod.

Žuti cvjetovi rastu sa unutrašnje strane bazalnog dijela lista, i to tako da čine obruč oko stabljike. Upotrebljavaju se cvjetovi i listovi.

Žuta kao i bijela mrtva kopriva (Lamium album) su vrijedne ljekovite biljke. Sakupljaju se listovi, a naročito cvjetovi.

Indikacije: Čaj djeluje blagotvorno kod stomačnih i menstrualnih tegoba (bolova) - 2 šalice dnevno. Čaj se također koristi kao depurativ (prečišćava krv) i protiv insomnije (nesanice).

Mrtva žuta kopriva preporučuje se i u slučajevima: disurije (otežanog mokrenja), oboljenja mokraćne bešike i bubrega.

Cvjetovi se koriste u liječenju kožnog ekcema. Pije se 1 šolja čaja ujutro.

Protiv variksa (proširenih vena) i varikoznog čira, stavljaju se oblozi umočeni u infuziju (čaj).

Kod cistitisa (upale mokraćne bešike), nefritisa (upale bubrega), primjenjuju se sjedeće kupke.

Način upotrebe:

Infuzija: 1 puna kašičica dodata na 250 ml vrele vode, ostavi se da odstoji 30 sekundi.

Oblog: 3 pune kašičice dodate na 1/2 litre vode, treba da odstoje 5 minuta. Gaza se umoči u infuziju i obloži vruća, na oboljelo mjesto.

Sjedeća kupka: Koristi se cijela biljka.

U slučaju dijalize (postupak kojim se zamjenjuje rad bubrega), može se koristiti mješavina čaja: mrtva žuta kopriva, zlatnica (Solidago virgaurea) i ivanjsko cveće (Galium verum). Pomiješaju se jednake količine, 1 puna kašičica mješavine dodaje se na 250 ml vruće vode. Piti 3 šalice čaja dnevno.

Rak kože

Ova vrsta raka je najčešća medu muškarcima i ubrzano postaje velika prijetnja za oba spola. Pošto muškarci u prosjeku provode na suncu dvostruko više vremena nego žene, predstoji im i mnogo veća mogućnost da umru od melanoma, najsmrtonosnije forme ovog oboljenja, nego što je to slučaj sa ženama. U stvari, učestalost melanoma kod muškaraca i kod žena je u izraženom porastu posljednjih godina, i nema spora o razlogu za to: gotovo svi se slažu da pretjerano izlaganje suncu može da dovede do raka kože.

Rasprostranjeno je uvjerenje da sunčevi ultraljubičasti zraci mogu da povećaju proizvodnju slobodnih radikala, koji su potom u stanju da unište zdrave ćelije i pretvore ih u kancerozne. Kreme sa zaštitnim faktorima mogu da filtriraju štetne UVA i UVB zrake i da spriječe opekotine od sunca, ali mnogi istraživači vjeruju da je i najmanja preplanulost kože znak oštećenja i da izlaganje suncu treba da bude maksimalno ograničeno.

Antioksidansi — Neke studije također navode na pomisao da antioksidanti, bilo oni iz namirnica, ili oni u formi dodataka, mogu da umanje rizik od raka kože. Na primjer, jedno ispitivanje koje je nedavno sprovedeno u Australiji pokazalo je značajan inverzan odnos između rizika od dobivanja raka kože i konzumiranja povrća kao što su artičoka, bundeva, prokelj, kupus i prokule. Ove namirnice sadrže nekoliko različitih tipova karotenoida, među koje spadaju alfa-karotin, beta-karotin i vitamin C, koji su poznati antioksidanti.

Uz to, istraživači Odjeljenja za nauku o ishrani, sa Univerziteta države Alabame, u Birmingemu, sproveli su neke laboratorijske testove da bi odredili djelovanje antioksidantnih hranljivih sastojaka na rak kože. Rezultati ukazuju na to da povećane oralne doze vitamina E i glutationa smanjuju rizik od raka kože kod pacova.

Drugi potentni antioksidant širokog spektra jeste ekstrakt grožđanog sjemena, koji sadrži jedinjenja zvana proantrocijanodini. Proanrrocijanodini su moćni antioksidanti, koji se nalaze u vinu i soku od grožđa.

Smanjite unošenje masnoća — Ishrana bogata masnoćama također može da ima udjela u povećanom riziku od obolijevanja od raka kože. To je teorija koju su razvili istraživači u Medicinskom centru za pomoć veteranima „Teksas" u Hjustonu, koji kažu da ishrana sa niskim sadržajem masnoće umanjuje rizik od ozlijeda koje dovode do najrasprostranjenije vrste raka među odraslim bijelcima u Sjedinjenim Državama.

Savjet za sprečavanje raka kože

Uvijek koristite djelotvornu zaštitu od sunčevih zraka (zaštitni faktor neka je bar petnaest), kada se nalazite napolju.

Recept protiv raka kože

Antioksidanta kompleksna formula: Da biste se zaštitili od raka kože, preporučujemo sveobuhvatnu antioksidantu formulu koja sadrži alfa i beta-karotin, vitamin C, vitamin E, selen, ekstrakt grožđanog sjemena i ekstrakt zelenog čaja.

Rak prostate - Što je i kako se liječi?

Rak prostate je druga po učestalosti vrsta raka kod muškaraca (rak kože je na prvom mjestu) i veoma je zabrinjavajuća činjenica da broj slučajeva izgleda da raste. Prostata je mala žlijezda veličine oraha, smještena između bešike i penisa, iznad rektuma. Kod više od dvije stotine hiljada muškaraca se svake godine ustanovi rak prostate, a odgovoran je za blizu četrdeset hiljada smrtnih slučajeva godišnje. (Brojčani podaci odnose se na područje SAD-a.)

Rizik od pojave raka prostate uvelike raste s godinama starosti. Rijetko se javlja kod muškaraca mlađih od pedeset godina, a neka prosječna starost u kojoj se najčešće pojavljuje iznosi sedamdeset dvije godine. Uzrok raka prostate je nepoznat, ali neprestana istraživanja otkrila su intrigantnu povezanost između te bolesti i načina ishrane. Studija objavljena u „Žurnalu Nacionalnog instituta za rak" (1993), izvještava o rezultatu istraživanja kojim je mjeren odnos između ishrane bogate masnoćama i raka prostate. Za ukupan unos zasićenih masnoća utvrđeno je da se nalazi u direktnoj relaciji sa rizikom od uznapredovanog raka prostate. Do ove asocijacije dovele su prvenstveno masti životinjskog porijekla. Zanimljivo je da crvena mesa koja imaju visok sadržaj zasićenih masnoća, predstavljaju grupu namirnica sa najjačom pozitivnom asocijacijom u odnosu na poodmakli rak. Masnoće iz mliječnih proizvoda, sa izuzetkom maslaca, i one iz ribe, nisu povezane sa rizikom. Rezultati podržavaju hipotezu da su masnoće životinjskog porekla, naročito one iz crvenog mesa, povezane sa povećanim rizikom od uznapredovanog raka prostate.

Likopen — Karotenoidi su jedinjenja koja voću i povrću daju boju, a za mnoga od njih se vjeruje da imaju antikancerozna svojstva. Na primjer, jedan član porodice karotenoida, likopen, može da pomogne u prevenciji raka prostate. Likopen se nalazi u mnogim vrstama voća i povrća, a paradajz, lubenice I palmino ulje su naročito dobri izvori. Sada je dostupan i u vidu dodatka. Nedavno su istraživači sa Univerziteta u Harvardu izvijestili da muškarci koji nedjeljno konzumiraju bar deset porcija obroka baziranih na paradajzu, u veoma velikoj meri smanjuju kod sebe rizik od razvoja raka prostate, pa oni nagađaju da likopen može da bude taj zaštitni faktor. U jednoj drugoj studiji, njemački istraživači su nedavno utvrdili da likopen može da smanji oštećenja uslijed djelovanja slobodnih radikala na ćelijama izloženim kemikalijama koje doprinose stvaranju slobodnih radikala.

Lutein - Lutein je još jedan član porodice karotenoida sa moćnim antioksidantnim svojstvima. Ima ga mnogo u povrću zelene boje, kao što su spanać, kelj i prokelj. Budući da mnogi muškarci ne konzumiraju redovno ove namirnice, preporučujemo uzimanje dodataka luteina.

Rak - Što je rak i kako protiv njega?

Ima mnogo različitih vrsta raka, ali, u osnovi, svi oblici ove bolesti uključuju abnormalno razmnožavanje ćelija. Da biste razumjeli šta je to rak i zbog čega predstavlja takvu prijetnju, tražim od vas da zamislite svoj organizam kao veliku tvornicu koja zapošljava milijarde radnika: u ovom slučaju, radnici su svaka pojedinačna ćelija. Ćelije su tegleći konji organizma, sastavni su dijelovi praktično svih tjelesnih funkcija. Tokom našeg života, ćelije neprestano rastu, obnavljaju se, transformiraju unesenu hranu u energiju i popravljaju štetu nanesenu organima i tkivima organizma. Srž ove aktivnosti jeste smrt i regeneracija miliona ćelija svakog dana. Normalne ćelije se umnožavaju i razlikuju po specijaliziranim individualnim vrstama programiranim za izvođenje specifičnih zadataka unutar određenih tjelesnih sistema. Na primjer, ćelije pluća imaju određenu ulogu u disanju, dok su ćelije srca dizajnirane tako da održavaju neprekidno kucanje ovog vitalnog organa. Unutar ovih sistema, ćelije „gledaju svoja posla", što znači da se svaka ćelija pridržava svog mjesta, veličine i odgovornosti. Kancerozni proces počinje zastranjivanjem jedne ćelije, koja doživljava mutaciju, to jest, podleže promjeni i počinje divlje da se umnožava. Ove „loše" ćelije zaboravljaju na svoju namjenu i, rastući, ugrožavaju susjedne grupe ćelija, lišavajući ih dragocjenih hranljivih sastojaka. Ukoliko se dozvoli da ove abnormalne ćelije nesputano rastu, one naposljetku poubijaju zdrave ćelije, uništavajući tako kompletne sisteme važnih organa. Da se vratimo na analogiju sa velikom tvornicom: to je kao kada bi jedna grupa radnika sa montažne trake krenula da zauzima druge dijelove te trake, ne dozvoljavajući radnicima koji na njima rade da obavljaju svoj posao. U stvarnom životu, montažna traka bi na kraju bila zatvorena i ne bi više radila. U vašem tijelu, rak svojim rasprostiranjem može da napadne različite sisteme organa, čineći nemogućim normalno funkcioniranje vašeg organizma.

Zašto i kako ove kancerozne ćelije podivljaju, jeste pitanje vrijedno 64.000 dolara. Postoji mnogo teorija o tome zašto ćelije postaju maligne (zloćudne), ali tek nekoliko konkretnih odgovora. Znamo da su neki tipovi raka nasljedni. Kod žena, na primjer, gen poznat kao BRAC 1 i 2, identificiran je kao pokazatelj povećanog rizika od raka dojke, a isti taj gen povezuje se i sa rakom prostate kod muškaraca. Međutim, za većinu slučajeva raka se vjeruje da nemaju veze sa genetskim nasljeđivanjem. U stvari, Nacionalni institut za rak procjenjuje da je najmanje polovina svih slučajeva raka prouzrokovana faktorima iz životne sredine, kao što su pušenje, prekomjerno piće, ishrana i način života. Ono što je naročito intrigirajuće jeste činjenica da je tokom posljednjih pet godina sprovedeno veoma mnogo istraživanja posvećenih ulozi koju razne vrste namirnica i dodataka mogu da imaju u držanju raka na odstojanju.

Hrana kao lijek - Postoje novi, uzbudljivi dokazi o tome da vitamini, minerali i jedinjenja koja su prirodan sastojak voća i povrća, fitohemikalije, mogu da spriječe mnoge različite bolesti, uključujući i razne oblike raka. (Za više informacija, upućujemo vas na Eri Mindelovu ishranu kao lijek, izdanje „Fajersajda" 1994.) Na primjer, mnoge namirnice sadrže prirodne antioksidante koji mogu da doprinesu zaštiti od kancerogenih elemenata u našoj životnoj sredini, koji podstiču formiranje slobodnih radikala u organizmu. Kao što sam već ranije objasnio, slobodni radikali su nestabilni atomi kisika koji se spremno vezuju za druge atome. Kad se slobodni radikali vežu sa drugim atomima, emitiraju energiju koja može da nanese štetu zdravim ćelijama i navede ih na mutaciju. Postoje dvije vrste antioksidanta, neki se umiješaju u različitim stadijima kako bi spriječili formiranje slobodnih radikala, dok drugi, zvani skupljači otpada slobodnih radikala, pročešljaju sve ono što bi slobodni radikali mogli da pronesu kroz organizam prije nego što uspiju time da mu nanesu štetu. Za duhanski dim, zagađivače, rastvarače i pesticide se vjeruje da doprinose formiranju slobodnih radikala. Armija antioksidanta puna je poznatih imena, kao što su vitamin C, vitamin E, selen, cink i bakar, kao i neka jedinjenja sa nazivima egzotičnog prizvuka, kao što su likopen i lutein, oba članovi porodice karotenoida, grupe koja sadrži više od 600 jedinjenja koja se u prirodnom stanju nalaze u voću i povrću. U namjeri da prirodnim putem uzimate što više antioksidanta, dnevno morate da konzumirate bar pet obroka koji sadrže voće i povrće. (Kada je riječ o voću, kao jedan obrok uzima se voćka srednje veličine ili 2 decilitra sveže pripremljenog voćnog soka. Što se tiče povrća, jednim obrokom smatra se šalica sirovog lisnatog povrća ili 2 decilitra soka od povrća). Mnogi antioksidanti kojih ima u namirnicama sada su dostupni i u formi dodataka. Vjerujemo da bi svako trebalo da uzima jedan vitaminsko-mineralni dodatak sa antioksidantima, širokog spektra, koji sadrži alfa i beta-karotin, vitamine C i E, selen i glutation, aminokiselinu. Uz to, u zavisnosti od vaših godina, spola, osobne medicinske povijesti i genetskog nasljeđa, možda ćete htjeti da dodate toj kombinaciji određene dodatke koji mogu da pomognu u prevenciji specifičnih oblika raka.