Prikazani su postovi s oznakom san. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom san. Prikaži sve postove

Snažna antioksidativna limunska trava


Limunska trava je biljka sa snažnim antioksidativnim svojstvima.
Izgleda poput trave sa stabljikom nalik lukovici, a mirisom i okusom podsjeća na limun.
Upotrebljava se i kao o začin, osobito u tajlandskoj i vijetnamskoj kuhinji.


Sadrži vitamine A, C i B, folate, te minerale cink, kalcij, kalij, magnezij i željezo, koji su potrebni za zdravo funkcioniranje ljudskog organizma.
Ima široku primjenu kod raznih oboljenja zahvaljujući svojim brojnim ljekovitim svojstvima.

Limunska trava djeluje:

kao antiseptik
antibakterijski
protuupalno
protugljivično
sedativno
antikancerogeno
kao diuretik
kao repelent

Llimunska trava poznata je i kao lijek protiv nadutosti.


Zašto je dobro svakog dana popiti čaj od limunske trave?

1. Smanjuje probavne tegobe

Budući da limunska trava ima antiseptička svojstva, ona uništava bakterije u probavnom traktu te ublažava žgaravicu, nadutost, zatvor i lošu probavu.

2. Ublažava simptome prehlade i gripe

Ova biljka sadrži dovoljnu količinu vitamina C da osnaži vaš imunološki sustav.

Pijenjem čaja od limunske trave ublažit ćete simptome poput kašlja, suhog grla, bolova u mišićima i glavobolje.

3. Potiče detoksikaciju

Zahvaljujući diuretičkim svojstvima, svakodnevnom konzumacijom ovog čaja očistit ćete bubrege, jetru, gušteraču i mjehur.
Čaj od limunske trave snižava razinu mokraćne kiseline koja donosi mnoge zdravstvene rizike.

4. Olakšava glavobolju i migrenu

Istraživanja su pokazala da limunska trava djeluje poput aspirina te ublažava glavobolju i migrenu.
Kako biste smanjili glavobolju, popijte dnevno šalicu-dvije ovog zdravog čaja.

5. Ublažava simptome artritisa

Zahvaljujući protuupalnim svojstvima, čaj od limunske trave je dobar saveznik u borbi protiv raznih vrsta bolova.
Fitonutrijenti iz ove biljke potiču cirkulaciju te pomažu ublažiti grčeve u mišićima, bol pri uganuću i bolove u leđima.
Ako bolujete od artritisa, reume ili gihta, preporučuje se popiti šalicu čaja dnevno kako biste ublažili simptome.

6. Poboljšava kvalitetu sna

Zahvaljujući sedativnim svojstvima, šalica čaja od limunske trave u večernjim satima umirit će vaše mišiće i živce.
Pomoći će vam da brže zaspite, a usto ćete spavati kvalitetnije - smireno i dulje.


7. Pridonosi zdravlju vaše kože

Vitamin C iz limunske trave ublažava kožne probleme.
Limunska trava je poznata kao adstringent i antiseptik pa je osobito korisna za masnu kožu sklonu aknama na koju djeluje kao pravi tonik.
Budući da svakodnevna konzumacija čaja od ove biljke odlično čisti i detoksicira organizam, pridonijet će sjaju i ljepoti vaše kože.

8. Štiti od raka i pomaže mršavljenju

Limunska trava sadrži antioksidativno eterično ulje citral, koje potiče razgradnju masnoće u predjelu abdomena.
Također štiti i od djelovanja slobodnih radikala u organizmu.
Stoga je čaj odličan izbor za one koji žele smanjiti broj kilograma, ali i zaštititi se od raka.


Napomena:

Čaj od limunske trave se ne preporučuje trudnicama.


Pivo sadrži melatonin – hormon za zdrav san


Pivo sadrži molekule i hranjive tvari koje djeluju umirujuće i izazivaju ugodu - Razina melatonina u krvi povećava se nakon konzumacije piva.


Izreka „pivce za živce“ tijekom prošlog stoljeća objašnjavala se sadržajem vitamina B i hmelja u pivu. Danas brojni znanstveni dokazi ukazuju kako pivo doprinosi opuštanju kod psihičke napetosti i koristi dobrom snu i zbog brojnih drugih novootkrivenih tvari koje sadrži. Umjerena konzumacija piva – najviše 1 malo pivo dnevno za žene i 2 mala piva za muškarce - pridonosi prehrani, ima opuštajući učinak i može pomoći kod nesanice. Smatra se da je za taj učinak osim sadržaja alkohola odgovoran i hmelj koji se već stoljećima koristi kao prirodno sredstvo za smirenje.

Tek odnedavno poznato je da pivo sadrži i melatonin, hormon koji utječe na regulaciju budnosti i sna, odnosno služi kao „unutrašnji sat“. Melatonin je hormon kojeg prirodno proizvodi epifiza, malena žlijezda veličine graška smještena u sredini mozga. Osim utjecaja na san, melatonin posjeduje i antioksidativno djelovanje, a koristi se i kao provjerena i tražena anti-aging supstanca. Posljedica povećanja razine melatonina u krvi je pospanost i s vremenom utonuće u san. Razina melatonina ostaje povišena tijekom cijele noći, otprilike 12 sati i sa zrakama sunca polako se snizuje signalizirajući vrijeme za buđenje. Zbog svoje noćne aktivnosti, melatonin se ponekad naziva „drakulom hormona“.

Istraživanje španjolskih znanstvenika objavljeno u časopisu Clinical Nutrition, provedeno prije nekoliko godina pokazalo je kako se razina melatonina u krvi povećava nakon konzumacije piva. Znanstvenici su analizirali 18 vrsta piva i zaključili da su sva sadržavala melatonin. Dodatno, ispitanicima je nakon konzumacije izmjerena i povećana antioksidativna aktivnost u krvi, što dodatno potvrđuje djelovanje melatonina kao snažnog antioksidansa.

Količina proizvedenog melatonina osim o individualnim razlikama, uvelike ovisi dobi. Djeca tako proizvode znatno više melatonina nego odrasli, a sa starošću količina izlučenog hormona se smanjuje, stoga se nadomjestak melatonina primjenjuje kao dio anti-aging terapije. Zanimljivo je da su male količine melatonina prisutne i u određenim namirnicama poput soka od višnje, orašastih plodova, kukuruza, riže, rajčice, brokule, šparoga, jagoda, maslinovog ulja, a tom se popisu odnedavno pridružilo i pivo.
Također, nedavno je otkriveno da karakterističan gorkast okus piva potiče lučenje dopamina, hormona ugode. Iz svih nedavnih spoznaja vidljivo je da pivo sadrži splet molekula i hranjivih tvari koje djeluju umirujuće i izazivaju ugodu, stoga se umjerena konzumacija može smatrati blagotvornom za živčani sustav.
Pribrojimo li tome sve druge korisne molekule koje pivo sadrži, čini se da umjerena konzumacija piva može imati povoljno djelovanje na zdravlje. Valja naglasiti da je ključna riječ „umjereno“, a pritom se tu misli na 3 – 6 dl piva dnevno za muškarce i do 3 dl dnevno piva za žene. Prekomjerna konzumacija ima suprotni učinak i može biti razorna za tijelo, psihu i okolinu.

Za buduće mame - Zašto beba neće zaspati?

Najvažnije je da dijete zna kako je roditelj dostupan i da neće ignorirati njegove potrebe. Druga je faza dosljednost kada roditelj svaki put vrati dijete u krevetić nakon što ga umiri.


Beba koja se teško uspavljuje i često budi prve je mjesece roditelja u mnogim domovima pretvorila u noćnu moru. Metode kojima se u takvim slučajevima služe roditelji govore o neiscrpnoj mašti uglavnom iznurenih mama i nešto rjeđe — tata. Bebicu koja ne želi spavati nerijetko se nosa i ljuljuška do iznemoglosti, poneki na prvi znak trljanja okica izvlače kolica i kreću u spasonosnu, uspavljujuću vožnju, a drugi su otkrili da malac najbrže zaspe u automobilu pa se ritual uspavljivanja uz zvuk motora redovito zbiva tijekom kruženja po četvrti. Kako se, pak, upadne u to vrzino kolo i kako uvesti reda u poremećeni ritam bebina sna?

Kada, koliko dugo i često dijete treba spavati?


Na pitanja koja se nameću svakom roditelju savjete nudi diplomirana psihologinja Kristina Bačkonja. - Za početak, svako dijete ima vlastitu osobnost, koja se odražava i može utjecati na ritam spavanja. U prvih nekoliko tjedana života bebe čak polovicu dana provedu spavajući, ali ritam spavanja je često vrlo individualan i specifičan. Problemi sa spavanjem, pak, uglavnom nestaju do dobi od četiri mjeseca, a postupnim razvojem živčanog sustava djeteta dolazi i do uspostavljanja ujednačenijeg ritma budnosti i spavanja, tako su bebe dosta vješte u učenju kako usnuti bez ičije pomoći, problemi koje imaju sa spavanjem uglavnom nastaju zbog navika i upravo je ovdje bitna uloga roditelja. Normalno je da u prvih nekoliko mjeseci roditelji razvijaju naviku uspavljivanja bebe na svojim rukama. Ti trenuci roditeljima i bebama pružaju osjećaj bliskosti i ugode, a problemi nastaju tek ako to djetetu s vremenom postaje jedini način na koji može zaspati — kaže psihologinja Kristina Bačkonja. — Stoga dijete, kako bi naučilo povezivati krevetić sa spavanjem, treba staviti u krevetić kad postane pospano, ali dok je još uvijek budno. Dobro je da roditelji osmisle rituale koji prethode spavanju. Krevetić pritom ne smije biti natrpan igračkama, a nakon navršene prve godine života djetetu se može dati i neka mekana igračka, jastučić ili dekica koja će mu stvoriti osjećaj sigurnosti. Međutim, negodovanje i suze svejedno često prate roditeljske pokušaje da dijete zaspe u svom krevetiću. Stručnjaci kažu da je to jasan poziv za zaštitu i utjehu i da ga ne treba ignorirati.

Normalno je da se prvih mjeseci razvije navika uspavljivanja na rukama, to i roditeljima i bebama pruža osjećaj bliskosti i ugode.

Plač upravo to sugerira. Slično je i kod odvikavanja od spavanja s roditeljima. U tim je situacijama najvažnije da dijete zna kako je roditelj dostupan i da će ga utješiti, odnosno da neće ignorirati njegove potrebe. Druga je faza dosljednost slijedom koje će taj isti roditelj svaki put nakon utjehe i umirenja dijete vratiti u njegov krevetić — kaže psihologinja Kristina Bačkonja. Spavanje, pak, u krevetu s roditeljima navika je koju su opet omogućili i stvorili — odrasli. Valja, međutim, računati s tim da će za iskorjenjivanje te navike trebati strpljenja i vremena.

Ako se dijete navikne spavati s mamom i tatom u krevetu, ne može se očekivati da će mališan u dobi od, primjerice, šest ili sedam godina sam od sebe roditeljsku postelju zamijeniti svojim krevetićem. U procesu privikavanja na vlastitu sobu i krevet bitno je da su roditelji uporni i dosljedni u svojim zahtjevima. Kada dijete zaplače, mora ga se utješiti, kada ga je strah — zaštititi, ali svaki put roditelji moraju napustiti prostoriju s jasnim stavom da je to njegova/dječja soba. Dijete će se s vremenom prilagoditi i prihvatiti novu situaciju kao normalno stanje.

Osim noćnog sna, u dječjoj je dobi, dakako, važan i poslijepodnevni odmor. Osnovna je svrha poslijepodnevnog sna predah od dotadašnjih dnevnih aktivnosti. U ugodnom okruženju dijete će se umiriti, odmoriti i po mogućnosti usnuti. Mnogi mališani, pak, dnevnom snu pružaju veliki otpor.

Iako je i poslijepodnevni san važan, djeca se međusobno jako razlikuju. Neki se odmaraju nekoliko puta na dan, drugi spavaju nekoliko sati bez prestanka, dok nekima dnevni odmor gotovo ne treba. Stoga, ako dijete odbija dnevno spavanje, valja dobro razmisliti treba li mu uopće odmor — savjetuje K. Bačkonja.

Roditeljske brige povezane s dječjim spavanjem ne nestaju ni kako mališan odrasta. Adolescenti se nerijetko smatraju odraslijima nego što uistinu jesu pa im se čini da im je dovoljno sna koliko i odrasloj osobi. Upravo suprotno, zbog emocionalnih i psihičkih promjena koje prolaze u adolescentskim godinama itekako im je potreban zdrav odmor i dovoljno sna.

Današnjim generacijama, nažalost, to nije prioritet. Prosječnom adolescentu potrebno je 9,5 —10 sati noćnog sna jer se hormoni odgovorni za spolno sazrijevanje i rast luče upravo noću, u snu. Nedostatak sna, pak, može biti odgovoran za ekstremno neraspoloženje, slab uspjeh u školi pa čak i za depresiju. Opterećeni očekivanjima, školskim i izvanškolskim obavezama, adolescenti su pod povećanim stresom. Povrh svega, mnogi se u toj osjetljivoj fazi okreću kavi ili energetskim napitcima jer se zbog škole bude rano, a na spavanje pak odlaze kasnije nego ikada. Sve to, kao i aktivne videoigre i sl. prije spavanja treba svesti na minimum — upozorava K. Bačkonja, koja savjetuje da se adolescente pusti da vikendom spavaju koliko god žele kako bi se odmorili od izrazite mentalne i emotivne aktivnosti karakteristične za tu dob. Kvalitetnijem snu pridonijet će redovita fizička aktivnost.

Lavanda je dobra protiv uznemirenosti


Lavanda (Lavandula officinalis) se kao lijek koristi od najranijih vremena. Tijekom povijesti korištena je u kozmetici zbog ugodnog mirisa, kao i u fitoterapiji, prije svega za uklanjanje depresije, nesanice, živčane iscrpljenosti i anksioznosti.


Današnja narodna medicina preporučuje lavanduza liječenje nervoznog lupanja srca, migrene, histerije, sklonosti napadima nesvjestice, uznemirenosti, depresije i stresa.

Istraživanje depresije u kojem se je uspoređivala tinktura lavande s lijekom protiv depresije imipraminom, ali i u kojem je jedna grupa pacijenata uzimala istovremeno lavandu i imipramin, pokazalo je da je imipramin bio učinkovitiji od lavande, ali da su u kombinaciji dali najbolje rezultate.

Prema tom istraživanju, jedna od prednosti ove kombinacije je blagotvorno terapeutsko djelovanje lavande kao dodatnog sredstva, odnosno njen utjecaj na smanjenje negativnih djelovanja koji su nuspojave lijekova protiv depresije. Na odjelima neuropsihijatrije Hirosaki, sveučilišne bolnice u Japanu, pak, provedeno je istraživanje o učincima aromaterapije na raspoloženje pacijenata na kemodijalizi. U istraživanju je sudjelovalo 14 žena koje dulje vrijeme dolaze na kemodijalizu.

Mjeren je utjecaj lavandinog ulja na anksioznost i uočeno je da lavanda ublažava to stanje. Kap eteričnog ulja lavande na jastuku opustit će vas i rastjerati negativne misli, te na kraju pomoći da lakše utonete u san.

Kupka od lavande: Možete je pripremiti tako da 100 g cvjetića prelijete litrom vruće vode, pustite da odstoji dvadesetak minuta, a dobiveni uvarak potom ocijedite, te ga bez cvjetića dodate vodi za kupanje. Kupke od lavande smiruju, opuštaju, liječe histeriju, glavobolju, migrenu, živčanu napetost, lupanje srca, stres, depresiju i nagle promjene raspoloženja, te potiču na spavanje.

Poremećaj sna


Poremećaj sna je širok pojam koji se upotrebljava za opisivanje svega - od nesanice, preko čestih buđenja u toku noći, pa sve do preranog jutarnjeg buđenja. Dva najčešća tipa poremećaja sna jesu početna nesanica, koju karakteriše teško zapadanje u san i održavana nesanica, koja znači učestalo buđenje u toku noći ili prerano jutarnje buđenje.

Zbog čega toliko mnogo ljudi ima problema sa aktivnošću koja bi trebalo da se obavlja prirodno, sama od sebe? Istraživači koji proučavaju spavanje kažu da otprilike 50% svih slučajeva nesanice potiče od psiholoških faktora, kao što su depresivno stanje ili uznemirenost. Normalno, ako ste pod stresom ili ste zbog nečega zabrinuti, to u svakom slučaju može da omete vaš čvrst san. Neki drugi uzroci problema sa spavanjem uključuju kronične bolove, pretjeranu količinu kofeina ili alkohola, apneju (probleme sa disanjem u snu) i grčeve u mišićima, te mnoštvo drugih fizioloških oboljenja.

Ukoliko je vaš poremećaj sna povezan sa nekim fiziološkim ili emocionalnim problemom, zdrav razum nalaže da se uhvatite u koštac sa vašim primarnim problemom prije nego što posegnete za nekim sredstvom za spavanje. Ako je stres uzrok vaših besanih noći, onda morate da pronađete način da ga kontrolišete. Ako se budite u bolovima zbog grča nekog mišića, treba da potražite pomoć od svog ljekara ili prirodnog iscjelitelja. Ako tokom dana unosite previše kofeina, možda će vam smanjivanje količine kofeina donijeti mirniji san. Kako god bilo, ako imate poremećaj sna, ima mnogo čega što možete da učinite čime ćete pomoći sebi da konačno počnete dobro da spavate.

Jedno svakako nije preporučljivo: gutanje pilula za spavanje. Milijuni ljudi troše milijarde dolara na pilule i napitke koji uspavljuju. Sredstva za smirenje, antidepresivi i klasa lijekova poznata kao hipnotici - svi se koriste u komercijalnim formulama koje pomažu da zapadnete u san. Mada ovi lijekovi zaista mogu da vas bace u nesvijest, mnogi se posle uzimanja tih preparata bude sa prilično neprijatnim „mamurlukom". Pored toga, neki od ovih lijekova izazivaju zavisnost, a mogu da dovedu i do ozbiljnih propratnih pojava, kao što su povišen krvni pritisak ili impotencija. Kada je o spavanju riječ, ja sam isključivo za korištenje prirodnih sredstava.

Prirodni hormoni za dobar san

Melatonin — Posljednjih nekoliko godina, velika se pažnja pridaje melatoninu, hormonu koji je prirodni produkt organizma i o kome se priča da ima svojstva koja doprinose usporavanju starenja. Melatonin također pomaže u reguliranju ciklusa sna i pravi je lijek za nesanicu.

Proizvodi ga pinealna žlijezda (epifiza), graškasta tvorevina koja se nalazi duboko u našem mozgu. On kontroliše dvadeset četvoro satni ritam organizma, unutrašnji mehanizam koji nam govori kada je vrijeme za spavanje i kada treba da se probudimo.

Melatonina u organizmu najviše ima u djetinjstvu, njegov nivo opada u pubertetu, u vrijeme kada „uskaču" ostali hormoni i nastavlja da opada s godinama starosti. Kada zađemo u šezdesete, naša pinealna žlijezda proizvodi upola manje melatonina nego onda kada smo imali dvadeset godina. Jedno od najrazornijih djelovanja gubitka melatonina jeste upravo poremećaj sheme spavanja.

Istraživači su otkrili da je dodatak melatonina u malim dozama sasvim dovoljan da dovede njegov nivo u krvi na normalu, što potom dovodi do normalnog zapadanja u san. Melatonin djeluje tako što ispravlja neuravnoteženost dvadeset četvoro satnog ciklusa organizma, a da pri tom ne izaziva zavisnost ni nuspojave tipične za pilule za spavanje.

U jednom pionirskom ispitivanju rađenom u Izraelu, na Tehnion medicinskoj Školi u Haifi, istraživači su svako večer davali melatonin muškarcima i ženama starosti između šezdeset osam i osamdeset godina. Rezultati su bili izvanredni: Pacijenti kojima je davan melatonin imali su manje problema da zaspe (vrijeme koje im je bilo potrebno da zapadnu u san svelo se na polovinu!) i spavali su duže, a da se nisu budili u međuvremenu. Još je više oduševila činjenica da su ispitanici izjavili da su se u snu odmorili više nego inače i da su se ujutro mnogo bolje osjećali. Budući da je dio populacije stariji od šezdeset pet godina „odgovoran" za konzumiranje polovine ukupne količine svih sredstava za spavanje koja stignu na tržište, melatonin bi mogao da se pokaže kao bezbjedna i djelotvornija alternativa komercijalnim pilulama za spavanje.

Melatonin se uzima isključivo uvečer pred odlazak na spavanje).

Ukoliko redovno uzimate aspirine, tada upamtite: Aspirin ometa lučenje melatonina, što može da omete san. Stoga, izbjegavajte da uzimate aspirin uvečer. (Ako patite od noćnih drhtavica, ne koristite melatonin: ispitivanja nagovještavaju da bi on mogao da pogorša takvo vaše stanje).

Minerali i san

Kalcij i magnezij - Ova dva minerala su prirodna sredstva za smirenje, koja proizvode umirujući efekt na organizam. Kalcij i magnezij pokazali su se kao dobri za snižavanje krvnog pritiska, ublažavanje stresa i pripreme organizma za spavanje.

Blagotvorno ljekovito bilje za bolji i mirniji san

Mučenica (Kristova krunica) - Ovu ljekovitu biljku upotrebljavali su još Asteci, koji su bili prvi koji su primijetili njena umirujuća svojstva. Danas je ona u Evropi veoma popularno sredstvo za liječenje poremećaja sna i uznemirenosti. Mučenica je sastavni dio mnogih biljnih formula dizajniranih da doprinesu zdravom snu.

Valerijana (odoljen) — Vjekovima su travari upotrebljavali valerijanu kao umirujuće sredstvo za ublažavanje nesanice, uznemirenosti i stanja praćenih bolovima. Nedavna naučna ispitivanja su potvrdila sposobnost valerijane da poboljša kvaliteta sna i ublaži nesanicu.

Na primjer, u jednoj studiji rađenoj po principu slučajnog uzorka, koja je obuhvatila 128 ispitanika, pokazalo sa da valerijana pomaže ispitanicima da bolje i kvalitetnije spavaju, kao i da zaspe brže nego inače. Što je još ljepše, ujutro nema nikakvog mamurluka.

Čaj od kamilice — Ovo je moj najomiljeniji serum protiv nesanice! Ja pijem solju čaja od kamilice svake večeri i nikada nemam poteškoća da zaspim. Pošto spada u porodicu krasuljaka, kao i staračac (oštriš), izbjegavajte kamilicu ako patite od polenske alergije.

Matičnjak — Ova biljka prijatnog ukusa dugo se već koristi za ublažavanje nervne napetosti i nesanice.
Nana - Čaj od nane ima umirujuće djelovanje na organizam i može da pomogne da zaspite.

Kapica — Ova biljka može da vam pomogne da zaspite tako Što će umanjiti bolove i probadanja koja vam noću ne daju da zaspite. Čest je sastavni dio biljnih formula namijenjenih za poboljšanje sna.

Savjet kako da imate dobar san

Prije svega, čuvajte se stimulativnih sredstava. Kofein, koga ima u kavi, čaju, bezalkoholnim osvježavajućim napicima i čokoladi, treba da se izbjegava od ranog poslijepodneva do odlaska na spavanje. Zatim, bilo bi dobro da uspostavite fiksni raspored odlaska na spavanje i da ga se pridržavate. Ne biste trebali da pušite. Nikotin je snažan stimulans, ona posljednja cigareta koju popušite prije odlaska u krevet možda je upravo ono što vas drži budnim cijele noći. Ukoliko ne možete da spavate uslijed nekog fiziološkog oboljenja, posjetite ljekara.

U toku dana vježbajte - šetnja po okolini je dobar način za održavanje stresa pod kontrolom, nemojte, međutim da vježbate uvečer, kada se približi vrijeme za odlazak na spavanje, posto fizičko vježbanje može da predstavlja stimulans.

Recept za miran san
Ukoliko vam šalica čaja od kamilice ili neke druge biljke koja ima relaksirajuće djelovanje ne pomaže, tada isprobajte formulu za laku noć koja slijedi. Garantirano je da ćete spavati kao beba!
Kalcij i magnezij: Ove dodatke možete da kupite u kombinaciji tableta kalcija (500 mg) i magnezija (250 mg). Uzimajte najviše dvije tablete pola sata prije odlaska na spavanje.
Melatonin: Uzimajte 0,5 do 1 mg pred spavanje. Mislim da je najbolja sublingvalna forma, odnosno tablete koje se rastvaraju pod jezikom.
Kava kava: Uzimajte jednu ili dvije kapsule uvečer prije odlaska na spavanje.

Google oglasi

Popularni postovi zadnjih 7 dana

Google oglasi