Prikazani su postovi s oznakom mozak. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom mozak. Prikaži sve postove

Kako sami možete trenirati mozak?

Da bi naša memorija bila očuvana, trebalo bi da je redovno vježbamo.


Intelektualni kapaciteti se smanjuju kada je moždana aktivnost ograničena, slično sportašu koji gubi kondiciju kada ne trenira. Na rođenju svi imamo 'kapital' od 14 milijardi živčanih stanica koje se stručno zovu neuroni. Oni su međusobno povezani sinapsama, tankim membranama koje sprovode selekciju informacija. Kvaliteta sinapsi određuje kakvo će biti pamćenje. Osim njih, na memoriju utiču i različite supstance, kao što su glikoza, fosfor, kisik, B vitamini i određene masne kiseline.

Njihov nedostatak može izazvati pad koncentracije, osjećanje umora i poteškoće u memoriranju podataka. Kada u ishrani nisu zastupljeni navedeni sastojci, potrebe našeg živčanog tkiva nisu zadovoljene. Upravo zato pri većem intelektualnom naporu, kao što je, na primjer, spremanje ispita, neophodno je uzimati potrebne supstance hranom ili u obliku vitaminskih preparata. Preparate koji povećavaju memoriju trebalo bi uzimati mjesec dan prije ispita ili izlaganja većem intelektualnom naprezanju. Starijim osobama za dobro pamćenje preporučuje se stalna upotreba vitaminskih preparata sa spomenutim mineralima i sastojcima, ali uz prethodnu konzultaciju s liječnikom.


Zdravlje mozga očuvajte uz pomoć povrća

Konzumiranje povrća pomoći će vam da budete snažni i zdravi. Još jedan pozitivan učinak povrća je taj da ono štiti i održava vaš mozak zdravim.


Naime, Američka akademija za neurologiju je u nedavnim istraživanjima došla do rezultata koji govore da je konzumiranje povrća dobro za vaš mozak. Istraživači su pratili navike u ishrani 3700 starijih ljudi u Chicagu, državi Illinois i ustanovili da su oni koji su jeli povrće tri puta na dan imali 40 posto usporeniji gubitak memorije. Naučnici kažu da konzumiranje tri do pet obroka povrća na dan vrijedi oko pet dodatnih godina života. Tamno zeleno povrće kao što je brokula i špinat označeno je kao najzdravije.

Skvoš, mrkva i patlidžan se smatraju također veoma dobrim povrćem za zdravlje mozga. Koliko puta ste čuli da je vježbanje najbolji način da ostanete u dobroj fizičkoj formi? Evo još jednog razloga da više nemate izgovor. Dakle, istraživanje objavljeno u Američkom časopisu za medicinu nagovještava da su žene koje redovno vježbaju manje podložne prehladama.

115 žena koje ranije nisu vježbale učestvovalo je u studiji. Polovina od njih je zamoljena da se samo proteže 45 minuta na dan, bez dodatnih vježbi. Druga polovina vježbala je mnogo napornije tijekom istog vremenskog perioda. Mnoge od ovih u napornijoj kategoriji izabrale su da hodaju. Godinu dana kasnije, žene koje su se samo istezale imale su više šansi da se razbole od onih koje su hodale. Krajnji ishod i zaključak može biti taj da čak i umjereno vježbanje može da pomogne poboljšanju imunog sistema.

Avokado poboljšava protok krvi i dobar je za zdravlje mozga

Avokado je jako poznata ljekovita biljka, no ipak samo rijetki ga konzumiraju. To je šteta, jer avokado predstavlja pravu malu riznicu zdravih tvari za naš organizam.


Ovom prilikom ćemo ukratko spomenuti kako je avokado dobar za naš krvotok i zdravlje našeg mozga. Ova dva aspekta su međusobno povezana s obzirom na to da je mozak zdraviji ako je protok krvi onakav kakav treba biti. Međutim, umanjena cirkulacija krvi čest je problem kod mnogih ljudi u današnje vrijeme.

Avokado može poboljšati protok krvi unatoč tome što sadrži masnoće koje imaju visok kalorijski indeks. Upravo zbog toga avokado se preporuča za odrasle i starije osobe jer može spriječiti ili barem usporiti pad kognitivnih sposobnosti.

Pronađite avokado u vašem dućanu i oprobajte ga kroz neke recepte.

Dodaci prehani za jačanje mozga

Za bolji rad mozga, mnogi liječnici preporučuju ova tri dodataka. Međutim, do njih je lakše doći u apotekama nego što ćete ih pronaći u prehrambenim namirnicama.


Spirulina


Te plavo-zelene alge mogu doprinijeti boljem i kvalitetnijem radu mozga koji se s godinama narušava, pa moždane funkcije postaju smanjene. Osim toga, umanjuju štetu uzrokovanu moždanim udarom, a smanjuju i oksidativni stres te upale, pokazalo je istraživanje provedeno na životinjama.

Alfa-lipoična kiselina

Odgađa kognitivna propadanja, a povećava sposobnost pamćenja i učenja.

DHA

Mozak se sastoji od 60 posto masti, a stanična membrana mozga obiluje omega-3 masnom kiselinom DHA. Istraživanja pokazuju da pomaže smanjiti upalu, povećava protok krvi u mozgu i regenerira moždane stanice, prenosi Net.hr .

Gubitak pamćenja - Kako protiv toga?


Da li vam ovo zvuči poznato? Upoznaju vas s nekim na nekoj zabavi i, poslije samo nekoliko sekundi, vi sa nelagodnošću priznajete da ne možete da se sjetite imena te osobe! Mada je to nešto što može da se dogodi bilo kome i bilo kad, veća je vjerojatnoća da će se desiti onima oko pedesete, jer to je životno doba u kome gotovo svako počinje da pokazuje znake gubitka kratkoročnog pamćenja.

Kratkoročno pamćenje uključuje onaj dio mozga koji se upotrebljava za bilježenje nedavnih saznanja, kao što su nečiji telefonski broj ili nečija adresa. Negdje oko šeste decenije života, mnogi ljudi osjećaju primjetno opadanje kratkoročnog pamćenja i pažljivosti. Ovo ne znači da smo svi predodređeni da patimo od ozbiljnih poremećaja vezanih za gubljenje pamćenja ili od Alchajmerove bolesti — ni u kom slučaju. Međutim, to znači da će nekih 75 procenata starijih osoba imati poteškoća pri pokušaju da se sjeti nekih stvari.

Pamćenje je proces koju uključuje skladištenje i povraćaj informacija. Postoje različite vrste pamćenja. Neki njegovi oblici uključuju zadržavanje velikih količina znanja, kao što su strani jezici ili koncepti poput matematičkih teorema. Druge vrste pamćenja mogu da sadržavaju sjećanja na pojedinačna iskustva ili djeliće nekih informacija. Bilo kakav vid gubitka pamćenja, međutim, može da predstavlja veliku sekiraciju i da učini da se osjećate starijima nego što jeste.

Do gubitka pamćenja kod nekih osoba dolazi i uslijed činjenice da mozak starije osobe može i kvantitativno i kvalitativno da podbaci kada je ree o proizvodnji moždanih kemikalija — neuroodašiljača — koji su dio funkcije pamćenja. Nekoliko je razloga zbog kojih dolazi do ovoga:

•             Arterioskleroza ili neki drugi problemi sa cirkulacijom mogu da ometaju dotok krvi u mozak.
•             Neki medikament može da remeti moždane funkcije.
•             Loša ishrana može da prouzrokuje pomanjkanje hranljivih sastojaka i glad mozga za tim sastojcima.
•             Emocionalni problemi, kao što su gubitak životnog suputnika, stres, pa čak i obična dosada, također mogu da ometaju moždane funkcije.

Poboljšana ishrana, dodaci, ili neke promjene u načinu života mogu da vam pomognu da očuvate britkost svog pamćenja.

Vitamini dobri za bolje pamćenje

Vitamin B1 (tijamin) — Ispitivanja su pokazala da nizak nivo B1 može da dovede do suptilnih promjena u funkciji mozga kod starijih osoba, koje mogu da doprinesu gubitku pamćenja. Dobri prirodni izvori B1 su pivski kvasac, neprerađene cerealije, leptiraste školjke (male kapice), šunka i kikiriki.

Folna kiselina — Folna kiselina može preventivno da djeluje na gubitak pamćenja tako što pomaže pri održavanju normalnog nivoa homocisteina, aminokiseline koja se nalazi u organizmu. Prema nedavnim ispitivanjima rađenim u Servisu za poljoprivredna istraživanja pri Odjeljenju za poljoprivredu vlade SAD, istraživači su došli do podataka o snažnoj uzajamnoj povezanosti visokog nivoa homocisteina u krvi i gubitka pamćenja i sposobnosti učenja koja je čest pratilac depresije kod starijih osoba.

Preliminarna ispitivanja pacijenata koji pate od depresije, koja su vršili istraživači Istraživačkog centra za ishranu povezanu sa starenjem Taftovog univerziteta u Bostonu, otkrila su da visok nivo homocisteina ima potencijal da ošteti mozak na dva načina. Prvo, povećavanjem rizika za obolijevanje od neke kardiovaskularne bolesti, što može da pogorša funkcioniranje krvi u mozgu. Drugo, homocistein se pretvara u aminokiselinu koja, pri normalnom nivou, podstiče rad receptora moždanih ćelija, ali može da dovede do toga da se ćelije, pri povećanom nivou, samouništavaju. Analize krvi urađene kod dvadeset sedam starijih pacijenata pokazale su da je nivo homocisteina najveći kod onih sa vaskularnim oboljenjima, kod onih koji nisu imali nikakva vaskularna oboljenja, nivo homocisteina bio je najveći kod pacijenata koji su pokazali najniže rezultate na testovima zapažanja.

Dobri prirodni izvori folne kiseline uključuju tamnozeleno lisnato povrće, sjemenke suncokreta, pšenične klice, džigericu i kikiriki. Folna kiselina se sada dodaje pakovanim cerelijama u pahuljicama, a može da se dobije i u vidu dodataka.

Vitamin B12 — Folna kiselina i vitamin B12 nalaze se u međuzavisnom odnosu, i jedno i drugo potrebno je ćelijama koje se brzo dijele, a pomanjkanje jednog obavezno dovodi do pomanjkanja drugog. Kod mnogih osoba starijih od šezdeset godina, upravo nedostatak vitamina B12 može da bude odgovoran za određene neurološke simptome, koji se kreću od slabosti, smanjene ravnoteže, promjena u raspoloženju, do dezorijentiranosti i gubitka pamćenja. Ljekari Univerzitetske bolnice u Mastrihtu (Holandija), otkrili su da ljudi sa nižim nivoom B12 u krvi, iako u svakom drugom pogledu potpuno zdravi, ne prolaze na psihičkim testovima tako dobro kao oni sa višim nivoom B12.

Do ovog nedostatka ne mora obavezno da dolazi uslijed toga što neko ne konzumira dovoljnu količinu namirnica bogatih ovim vitaminom. Naime, 40 procenata ljudi starijih od šezdeset godina ima atrofični gastritis, što znači da njihovi želuci više ne proizvode dovoljne količine hlorovodonične kiseline, tako da organizam nije više u mogućnosti da djelotvorno iskorištava B12 koji dobija putem ishrane. Ovo stanje se jednostavno liječi dodacima hlorovodonične kiseline, ali nažalost, pošto nema nekih očiglednih simptoma, ovaj nedostatak se rijetko uzima u rutinsko ispitivanje. Nivo kiseline može da se odredi izvjesnim testovima, provjerite sa svojim ljekarom.

Holin — Holin je identifikovan kao ključni element funkcioniranja memorije. Istraživači podozrevaju da holin može da pomogne u usporavanju efekata normalnog starenja mozga od srednjih godina pa nadalje. Korist od holina je dvostruka: prvo, mozak ga upotrebljava za proizvodnju acetilholina, neuroodašiljača uključenog u funkcioniranje memorije, i drugo, u stanju je da očuva membrane nervnih ćelija, uključujući i sinapse (komunikacijske tačke medu moždanim ćelijama) nedirnutima, što omogućava ćelijama mozga da „razgovaraju" jedna s drugom i izmjenjuju informacije.

Što smo stariji, počinjemo da proizvodimo sve manje acetilholina, ili je onaj koji proizvodimo sve manje djelotvoran, što može da bude razlog zaboravnosti koja se javlja kod mnogih starijih osoba. Iskorištenost holina u organizmu zavisi od nekoliko ostalih hranljivih sastojaka, u principu najviše od vitamina B12, folne kiseline i aminokiseline L-karnitina.

Prema rezultatima jedne talijanske studije, objavljene u časopisu „Neurologija", novembra 1991, 2 g karnitina uzimana svakodnevno tokom godinu dana poboljšavaju moć koncentracije, dugoročno pamćenje i govornu sposobnost kod pacijenata oboljelih od Alchajmerove bolesti. Vjeruje se da L-karnitin također može da pomogne kod blažih oblika gubitka pamćenja.

Dobri prirodni izvori holina su jaja, sojino zrno, kupus, kikiriki i karfiol. Holin je dostupan i u obliku dodataka.

Moćni minerali za bolje pamćenje

Cink i željezo - Ako se uzimaju zasebno, ovi minerali izgleda da pojačavaju memoriju. Istraživači na Univerzitetu države Teksas davali su 30 mg dodatka gvozda ili cinka dvadeset šest žena kod kojih je utvrđeno pomanjkanje ovih minerala. Nakon tog popunjavanja količina ovih dvaju minerala u organizmu pacijentkinja, istraživači su otkrili da se njihova standardna moć pamćenja povećala za 20 do 30 procenata.
Željezo - Slabiji rezultati testova studenata u koledžima pokazali su povezanost sa nedostatkom željeza. Studenti Pensilvanijskog državnog koledža za koje je bilo utvrđeno da pate od nedostatka željeza, značajno su poboljšali rezultate na testovima nakon tri mjeseca uzimanja dodataka željeza. Pošto ljudi danas jedu manje crvenog mesa, koje je veoma bogato željezom, morali bi da povedu računa da ga osiguraju putem konzumiranja nekih drugih namirnica, u kojima ga također ima dosta. Dobri prirodni izvori željeza su svinjetina, ostrige, kapice, piletina i ćuretina. Dodaci željeza treba da se uzimaju jedino u slučajevima anemije izazvane nedostatkom ovog minerala.

Antioksidanti i pamćenje

Slobodni radikali su nestabilne molekule kisika koje su normalni nusproizvodi upotrebe kisika od strane ćelija. Slobodni radikali su uvijek spremni da se vežu za druge molekule i, kada do toga dođe, isparavaju energiju koja može da ošteti ćelije u organizmu. Moždano tkivo je naročito ranjivo kada je riječ o oksidacijskim oštećenjima i mnogi istraživači su uvjereni da slobodni radikali, vremenom, mogu da utiču na moždane funkcije.

Organizam koristi antioksidante kako bi se obranio od ovih potencijalno opasnih nestabilnih molekula. Neki od antioksidanta su enzimi koje proizvodi sam organizam, a ostale dobijamo iz namirnica koje jedemo i u obliku dodataka kao što su vitamini C i E.

Istraživači koji su proučavali zaštitno djelovanje antioksidanta na mozak, na Kalifornijskom univerzitetu u San Francisku, pronašli su da su neki antioksidanrni enzimi kao što je superoksid dismutaza (SOD) djelotvorni u smanjivanju štete koju nanose slobodni radikali, prouzrokovane nedovoljnim dotokom krvi u mozak uslijed moždanog udara ili arterioskleroze.

Novi preparati u slobodnoj prodaji

Novi hormon,pregnenolon, sada može da se nabavi u slobodnoj prodaji i ima reputaciju najpotentnijeg agensa za jačanje memorije do danas. U eksperimentima na životinjama, samo je nekoliko molekula ovog hormona bilo dovoljno da poboljša pamćenje miševa. Nisu, međutim, samo miševi oni koji su pokazali napredak uz pomoć ovog izvanrednog hormona. Prije više od pedeset godina, pokazalo se da pregnenolon povećava sposobnost učenja, podiže nivo raspoloženja i poboljšava radni učinak kod fabričkih radnika i linijskih pilota. Ono što još više oduševljava jeste činjenica da istraživači tvrde da je ovaj hormon siguran za upotrebu, i da nisu poznate nikakve propratne pojave!

Blagotvorno ljekovito bilje za bolju koncentraciju i pamćenje

Čaj od zmijske mahovine - Za ovaj je čaj utvrđeno da sadrži prirodna jedinjenja koja jačaju memoriju. Istraživači na Institutu za ljekovite supstance u Šangaju objavili su da su izolirali dva jedinjenja iz čaja od zmijske mahovine, huperzin A i huperzin B koji, sudeći prema laboratorijskim testovima, pospješuju sposobnost učenja, povratak pamćenja i njegovo zadržavanje.

Ginko biloba - Listovi ginko drveta su bogat izvor biofiavonoida i ostalih komponenata koje imaju mnoga medicinska svojstva.

U eksperimentima sa životinjama, pokazalo se da ginko povećava nivo dopamina, kemikalije pronađene u mozgu koja poboljšava sposobnost organizma za prenošenje informacija.

Jedna studija objavljena u „Britanskom žurnalu za kliničku farmakologiju" (1992), otkrila je da 120 do 160 mg dnevno ekstrakta ginko bilobe, koliko je davano dobrovoljcima tokom bar četiri do šest nedjelja, proizvodi pozitivan efekt na cirkulaciju krvi u mozgu. Dobrovoljci su osjećali pojačanu moć koncentracije, bolje pamćenje i smanjenje odsutnosti duhom i zbunjenosti. Istraživači vjeruju da ova ljekovita biljka može preventivno da djeluje na oštećenja od strane slobodnih radi kala.

Gotu kola — Ova ljekovita biljka upotrebljava se već stotinama godina u Indiji i Kini, gdje je dio tradicionalne biljne medicine. Nedavna istraživanja su pokazala da gotu kola Ima pozitivno djelovanje na sistem za cirkulaciju, tako što ojačava vene i kapilare, poboljšavajući na taj način protok krvi kroz cijelo tijelo, uključujući i mozak.

Sibirski ginseng — Ovaj oblik ginsenga poznat je u drevnoj Kini više od tri hiljade godina. Postoji mnogo vrsta ginsenga, ali sibirski ginseng je od Kineza veoma visoko vrednovan, zbog toga što povećava dugovječnost, poboljšava opće zdravstveno stanje i obnavlja pamćenje.

Savjet za bolje pamćenje

Vodite računa o krvnom pritisku. Visoki krvni pritisak može da izazove gubitak pamćenja. Međutim, pošto se pritisak normalizira, i pamćenje se vraća.

Upotrebljavajte mozak ako hoćete da radi! - Neki istraživači vjeruju da centri za pamćenje u mozgu mogu da se podstiču na način sličan pumpanju mišića, odnosno, poput mišića, ovi centri za pamćenje gube svoju djelotvornost ukoliko se ne koriste. Jedna od najboljih mentalnih vježbi za očuvanje aktivnosti uma jeste naprezanje vaših kreativnih mišića.

Česta je pojava da ljudi, postajući stariji, imaju tendenciju da se oslanjaju na ranije stečena, umjesto na nova znanja. Međutim, širenjem svojih kreativnih interesa na nove oblasti, vi ćete doslovno da naprežete svoje mentalne mišiće. Nemojte da mislite da su penzioniranje i starost kraj vašeg kreativnog perioda. To može da bude baš ono vrijeme koje ste dugo čekali, u kojem možete da se posvetite nečemu što vas je oduvijek interesiralo, a niste imali vremena — pisanju, časovima muzike, dobrovoljnom radu, slikanju — lista je beskrajna. (Možete i da zamolite unučad da vam pokažu kako se igraju video-igre - postoje dokazi da uključivanje u ne aerobičke aktivnosti kao što su video-igre također može da poboljša percepciju, pamćenje i prosuđivanje kod starijih osoba).

Istraživači sa Medicinske škole Maunt Sinaj, Njujork, izveštavaju da je mentalno opadanje manje izraženo kod osoba koje se lakše prilagođavaju promjenama, vole da nauče ponešto novo i da vide mjesta koja još nisu vidjeli.

Mrdnite malo! - Odložite već jednom taj daljinski upravljač! Postoji dobar razlog zašto vas ustajanje i izlazak iz kuće održavaju mentalno budnim. Istraživači su utvrdili da je fizička neaktivnost praćena električnim i kemijskim promjenama u mozgu; frekvencija moždanih talasa se postepeno smanjuje, a s njom i nivoi dvaju neuroodašiljača, dopamina i noradrenalina. Fizičko vježbanje potke to smanjenje.

Nije potrebno da postanete olimpijski šampion da biste imali koristi od fizičkog vježbanja. Za koju god vrstu aktivnosti da se odlučite, bilo to šetanje, džogiranje, plivanje ili igranje golfa, jedino što je važno jeste da to redovno upražnjavate.

Čuvajte se alkohola. Nije nimalo teško razumjeti da alkohol može da pogorša mentalne funkcije - pokušajte samo da se sjetite broja osobnog telefona poslije one „jedne suvišne" čašice! Oni koji piju iz navike trebalo bi, međutim, da budu svjesni da je alkohol na četvrtom mjestu među faktorima koji izazivaju progresivnu demenciju (slaboumnost, ludilo), pri čemu su teški alkoholičari najugroženija grupa.

Kontrolišite stres - Stres utiče na kompletan organizam, pa iz toga sledi da ni um nije pošteđen njegovog utjecaja. Zapravo, neki eksperti u oblasti pamćenja kažu da je težak stres faktor koji uvelike doprinosi nekim oblicima gubitka pamćenja. Istraživači sa Mekgilovog univerziteta u Montrealu provjeravali su tokom petogodišnjeg perioda koncentraciju hormona stresa, kortizola, u krvi 130 zdravih dobrovoljaca, starih između pedeset pet i osamdeset sedam godina. Dobiveni rezultati ukazuju na to da je visok sadržaj kortizola u krvi u uzajamnom odnosu (korelaciji) sa blažim oblikom problema u pamćenju i koncentraciji.

Učinite sve što je u vašoj moći kako biste sebi olakšali stres, od toga da se suočite s onim što ga izaziva, do meditacije i fizičkog vježbanja, naročito joge i biofidbeka.

Trebalo bi da ste u potpunosti upoznati sa djelovanjima koje na vaš organizam može da ima medikament koji upotrebljavate. Najjednostavnije je probleme starijih osoba riješiti gomilom recepata za lijekove uz koje će postati staloženiji, smireniji, a koji će i da im olakšaju bolove. Nevolja je u tome što mješavina sedativa, benzodiazepina, antidepresiva, antihistaminika, diuretika, lijekova za srce, steroida i sredstava za smirenje jeste upravo ono što ljekari najčešće i prepisuju starijim osobama.

Na nesreću, isti ti ljekari ne potrude se uvijek da pacijente upozore na opasnosti koje sobom nosi miješanje lijekova - a često se dešava da istog pacijenta liječi nekoliko ljekara, ne znajući šta su mu oni ostali prepisali. Vodite računa, postavljajte pitanja i uvijek upozorite svog ljekara na lijekove koje već uzimate.

Kako izgleda, nema direktne veze između gubitka pamćenja i menopauze. Međutim, neki problemi vezani za menopauzu pojavljuju se i u slučajevima gubitka pamćenja. Ovi poremećaji uključuju nesanicu, koja je često rezultat noćnog preznojavan ja, osjećanje zamora, depresiju i gastričke probleme.

I, na kraju - dovoljno spavajte. Brojna ispitivanja su dokumentirala da, ukoliko niste dovoljno odspavali, sljedećeg dana niste sposobni za razmišljanje ili učenje.

Evo jednog dobrog režima za očuvanje memorije

Antioksidantno-multivitaminski B-kompleks preparat: Specijalna antioksidanta formula koja sadrži vitamine B-kompleksa može da se nađe u prodavnicama zdrave hrane. Ta je kombinacija neophodna svakome čije pamćenje počinje da posustaje. Uzimajte jednu pilulu ili kapsulu ujutro, uz jelo i jednu navečer, također uz jelo.

Bolovi


Zamislite da ste izgubili sposobnost da osjećate bol. Ne biste mogli da znate da ste nagazili na ekser, da ste se opekli, ili da patite od neke potencijalno opasne bolesti. Bol je neposredan odgovor na povredu i predstavlja način prirode da nas upozori da nešto nije kako treba. Malo je ljudi koji bol shvaćaju kao nešto dobro, pa ipak, jasno je da bol ima veoma važnu namjenu. Ukoliko nije suviše žestok i samo je povremen, onda vjerojatno i nije riječ o stvarnom problemu. Ako je bol, međutim, snažan, kroničan i ometa nas normalni, potpuni i aktivni život, onda može da se pretvori u ozbiljan problem.

Osjećaj bola prenosi se do mozga preko receptora nervnog sistema poznatih kao nosiceptori, koji su locirani po ćelom tijelu. Kada te senzitivne organe podstakne povreda ili stres, oni taj podsticaj pretvaraju u impulse koji se prenose duž određenih perifernih nervnih vlakana do kičmene moždine i naposljetku do mozga.

Narkotici, kao Što je morfij, i određene prirodne supstance koje proizvodi sam mozak, mogu da inhibiraju prenošenje impulsa bola ili da blokiraju nervne impulse koji povećavaju bol prije nego što dospiju do mozga.
Lijekovi (droge) kao što je morfij djeluju na receptore opijata kako bi iskoristili prirodne opijate, zvane endorfiní, koje organizam proizvodi da bi blokirao prenošenje bola. Problem je u tome što se kontinuiranom upotrebom smanjuje djelotvornost lijeka i, da bi se podstaklo ublažavanje bola, potrebna je sve veća doza, što dovodi do zavisnosti. Da stvar bude još gora, pretjerana upotreba sredstava za ublažavanje bolova može da dovede do toga da prestanu da djeluju, ali bol i dalje traje.

Kronični bol je još veći izazov za ljekare i iscjelitelje. Istraživači vjeruju da, u slučaju kroničnog bola, ulaz bolne poruke putem nosiceptornih neurona igra manji dio uloge Í da je, čini se, veća aktivnost pokrenuta u samom centralnom nervnom sistemu. Teorija glasi da kronični bol traje stoga što su signali bola stimulirani na način sličan onome na koji se skladiŠti memorija, čineći naposljetku ćelije hiper osjetljivima na poznatu senzaciju. Drugim recima, ćelije tu senzaciju pamte i zato je i najmanja stimulacija dovoljna da se proces pokrene.

Naučnici sada rade na razvijanju novih jedinjenja za borbu protiv kroničnog bola koji ne reagira bogzna kako na postojeće lijekove. Na crtaćim tablama zasad je nekoliko novih lijekova i, za ljude koji pate od neprekidnih bolova koji ne popuštaju, ovi novi načini liječenja možda će zaista da znače spas. Međutim, kod onih običnih bolova i probadanja koja pogađaju većinu ljudi, prirodni lijekovi mogu da učine čudo.

Vitamini

Holin i B-kompleks. — Holin i B-kompleks (B1, B2, B6) osiguravaju sirovinu za proizvodnju endorfina, prirodnih sredstava za ublažavanje bola koja postoje u organizmu. B-kompleks nam također pomaže da izađemo na kraj sa stresom, a svako ko je nekad osjećao kronične bolove, zna kakav oni stres mogu da izazovu. B-vitamina najviše ima u nerafinisanim integralnim žitaricama, kao što su pšenica, pirinač, zob i raž, zelenom lisnatom povrću, mesu, živini, ribi, jajima, koštunjavim plodovima, grahu, džigerici i pivskom kvascu.

Minerali

Bakar, kalcij i mangan — Naša ishrana - bolje rečeno, udio minerala u našoj ishrani - može da ima veze sa bolovima i probadanjima koji nisu vezani ni sa kakvom povredom, infekcijom ili kroničnom bolešću. Jedna fascinantna studija u Centru za ispitivanje ljudske ishrane, koju je sponzoriralo Odjeljenje za poljoprivredu pri vladi SAD, analizirala je zapisnike o pacijentima iz osam odvojenih proučavanja ishrane, u vezi sa lijekovima za nespecifične bolove koje su prepisivali istraživači. Svaka od tih studija ispitivala je pacijente koji su živjeli u ustanovama u kojima su se one i odvijale. Subjekti čija je ishrana bila podvrgnu¬ta najžešćim restrikcijama zahtijevali su lijekove protiv bolova tri puta češće nego oni koji su jeli normalne, redovne obroke.

Muškarci i žene u čijoj je ishrani bilo manje bakra nego što je potrebno, u mnogo većoj meri koristili su lijekove protiv bolova nego oni koji su konzumirali normalne količine bakra. Uz to, istraživači su otkrili da mlade žene uzimaju više lijekova za ublažavanje bolova u slučajevima kada im je ishrana siromašna kalcijem i manganom. Konačno, mada možda I ne tako iznenađujuće, istraživači su primijetili da gojazne mlade žene koje su bile uključene u program smanjivanja tjelesne težine zahtijevaju više sredstava za ublažavanje bola kada unošenje kalorija svedu na polovinu broja koji su dotada unosile. U ovom slučaju, psihološki faktori, kao što je osjećaj uskraćenosti, mogu da povećaju potrebu za sredstvima protiv bolova.

Blagotvorno ljekovito bilje

Kapsaicin — Vjekovima su travari preporučivali da se bolovi u mišićima i zglobovima liječe utrljavanjem u kožu paste napravljene od ljutih papričica. Znali su da pasta isprva peče, ali i da će, sa pečenjem, i bol nestati na čudesan način, i to na duže vrijeme. Ovi drevni iscjelitelji nisu znali tajnu magije koja se krije u toj pasti. Mi danas znamo da je kapsaicin, jedinjenje u ljutim papričicama koje im i daje tu veliku ljutinu, ona ista supstanca koja ublažava bol kada se nanese direktno na kožu. Utrljavanjem u kožu, krema od kapsaicina podstiče proizvodnju supstance P, kemikalije u nervnim ćelijama kože koja bolnu poruku šalje do mozga. Kapsaicin brzo lišava ćelije supstance R a kad je ona jednom iskorištena, mozak više ne zna da bi u stvari trebalo da osjeća bol i tako nas onda više ništa ne boli. Nekoliko preparata za lokalnu primjenu koji sadrže kapsaicin može da se nabavi u slobodnoj prodaji i njihova popularnost sve više raste. Aerosol sprejevi koji sadrže kapsaicin također se koriste za liječenje iznenadnih intenzivnih glavobolja koje obično zahvaćaju samo jedan dio glave.

Medunika — JoŠ 1853, njemački naučnici su koristili ekstrakte ove ljekovite biljke da bi izmislili najpoznatije sredstvo protiv bolova svih vremena —aspirin. U stvari, riječ aspirin izvedena je od acetilsalicilna kiselina, naziva jedinjenja koje sadrži medunika i latinskog naziva same biljke, spiraea, Medunika je sama po sebi siromašna salicilatom, glavnom komponentom aspirina, ali je zato manje vjerojatno da prouzrokuje želudačne probleme, koji su jedna od osnovnih propratnih pojava aspirina. Odlična je za nespecifične bolove i probadanja.

Bijela vrba — Ova biljka sadrži više salicilata nego aspirin i preporučuje se za glavobolju, groznicu, artritis, upale i ostale vrste bolova.

Ostali dodaci

D, L-fenilalanin. Ova aminokiselina može da pojaca djelovanje prirodno proizvedenih endorfina ili sredstava za ublažavanje bolova, smanjujući tako kod nekih ljudi potrebu za njima. Neka ispitivanja pokazala su da je D, L-fenilalanin od velike pomoći pri kontroliranju bolova, dok su ostala sredstva imala slabo ili nikakvo dejstvo.

Savjet

Kao prvo, sjetite se da je bol izuzetno osmišljen sistem kojim nam se daje na znanje da smo u nevolji. Ukoliko imate bolove, posjetite ljekara ili iscjelitelja ne biste li saznali njihov uzrok.
Ostala spoljna sredstva kojima može da se utiče na bol jesu biofidbek, akupunktura i meditacija. Vježbe oslobođene stresa, kao što su joga, tai-či i plivanje, mogu da pomognu u kontroliranju bola, naročito kada je on povezan s artritisom, bolom u leđima i ostalim kroničnim stanjima.

Ljekovita svojstva Aronije, poznate i kao sibirska borovnica


Aronija svojim izgledom najviše podsjeća na borovnicu, a naziv biljke 'sibirska borovnica' proizlazi iz činjenice da dobro podnosi zimu.

Sibirska borovnica ili aronija, odlično podnosi zimu i mrazove od čak 45°C ispod ništice. Raste u obliku grma, kao i borovnica, no aronija je nešto viša - može dostići visinu od čak 2 metra. Jestivi i ljekoviti dio biljke je bobičasti plod. Za razliku od ploda borovnice, koji je slatkastog okusa, aronija ima plod koji je oporijeg okusa.
U svojim plodovima, aronija sadrži veliku koncentraciju antioksidanata kao što su tanini, biofenoli, flavonoidi, antocijanini i katehini. Koncentracija antioksidanata u aroniji je čak i veća od one u borovnici, tako da možemo reći da aronija ima osjetno jače blagotvorno djelovanje na organizam.
Aronija efikasno pročišćava organizam, a dobra je čak i u čišćenju organizma od teških metala.
Vitamini koji se mogu pronaći u ovoj biljci su: vitamin C, A, E, B2, B6, B9 i dosta rijedak vitamin P. Od minerala možemo spomenuti, kalcij, kalij, željezo, molibden, mangan, fosfor i jod.
Pored navedenog aronija u sebi sadrži i veoma rijedak voćni šećer sorbitol.
Samo neka od poznatijih ljekovitih svojstava aronije (sibirske borovnice) su:
Ona podstiče cirkulaciju, pročišćava krv, ublažava glavobolju, migrenu, te snižava povišeni krvni tlak.
Aronija blagotvorno djeluje na želudac i crijeva, zaustavlja proljev i popravlja općenito imunitet organizma. Odlična je u sprječavanju virusnih i bakterijskih infekcija.
Pored svega potrebno je istaći pozitivno djelovanje ove biljke na žuč i jetru, jer ih pročišćava i omogućava njihov pravilniji rad u organizmu.
Aronija regulira pravilan rad štitne žlijezde, pa tako regulira izlučivanje hormona.
Pored svega, ova biljka podstiče zarastanje rana, usporava starenje organizma i kože, te sprečava nastanak bora.
Upotreba Aronije u liječenju
Za mozak i srce
Korištenjem proantocijanidina stabiliziramo stjenke krvnih žila i kapilara, te tkiva građena od kolagena i elastina pa tako sprečavamo pucanje krvnih žila. Korištenjem OPC-a smanjujemo razinu oštećenja ukoliko je došlo do moždanog udara, pa tako ubrzavamo oporavak neuroloških funkcija. OPC se danas koriste kao podrška u smanjivanju krvnog tlaka, kao i u smanjivanju rizika od moždanog udara.
Liječenje vena i edema
OPC jačaju stjenke kapilara i krvnih žila sprečavajući razgradnju kolagena i elastina, dva najvažnija strukturna proteina koji krvnim žilama daju elastičnost i čvrstoću. Ovako se mogućnost nastanka edema znatno smanjuje, kao i mogućnost nastanka oteklina, pa se OPC upotrebljava i u borbi protiv oteklina na nogama, zglobovima, te u tretiranju ozljeda i ožiljaka, kao i kod proširenja vena.
Aronija protiv alergija
OPC djeluje blagotvorno kod različitih tipova alergija i astme. Način na koji OPC djeluje je inhibicija (zaustavljanje) oslobađanja i djelovanja histamina, što doprinosi smanjenju simptoma alergije, oticanja, upale i bolova. Pored toga, snažno antioksidacijsko djelovanje zaustavlja katalitičku aktivaciju enzima oksigenaze. Ova grupa enzima poznata je po reagiranju na prisutnost histamina, dozvoljavajući tako ispuštanje upalnih molekula što se očituje kao fizička manifestacija alergije.
Djelovanje na neurološki sustav
Mnoge neurološke poremećaje možemo liječiti aronijom, odnosno OPC-om. Kako OPC blagotvorni djeluje na krvožilni sustav, pa tako i na protok krvi te dobru opskrbu mozga kisikom, možemo reći da OPC djeluje dobro na zdravlje mozga i na zdravlje čitavog živčanog sustava. Studije koje su se izvodile pokazuju da proantocijanidin sprečava oštećenja i razne poremećaje na krvnim sudovima, koji su pak jedni od glavnih krivaca pogoršanja simptoma kod osoba pogođenih Parkinsonovom bolešću.
Liječenje raka
OPC se može koristiti u prevenciji i kao dodatak u terapiji malignih oboljenja. Značenje oligomerni proantocijanidina u ovom liječenju proizlazi iz činjenice da su oni dobri antioksidanti, pa tako sprečavaju oksidacijska oštećenja DNK u organizmu. Utvrđeno je da OPC povećava reakciju organizma na maligne stanice tako da povećava proizvodnju stanica prirodnih ubojica (NK) te podiže opću otpornost tijela na stanice tumora za 40-50%.
Aronija za bolji vid i zdrave oči
Očno tkivo može se zaštititi od oštećenja prouzrokovanih reaktivnim kisikovim česticama (slobodni radikali) snažnim antioksidacijskim djelovanjem proantocijanidina. Mikroskopski sitne krvne žile oka su mjesto najpodložnije oštećenjima. Dokazano je da se proantocijanidini koncentriraju uzduž ovih krvnih žilica štiteći ih od oštećenja. Istraživači sugeriraju da su proantocijanidini najbolji prirodni lijek kod degeneracije makule i dijabetičke retinopatije te ostalih degenerativnih očnih poremećaja, a također odlično pomagalo za sve koji naprežu svoje oči dugotrajnim gledanjem u kompjuterski ekran. No, to nije sve. Proantocijanidini OPC se preporučuju za bolju funkciju retine svim kratkovidnim osobama.
Djelovanje aronije na kožu
Rezultati djelovanja OPC-a vidljivi su i na našoj koži. Koža se revitalizira i obnavlja, postaje zategnutija i glatka, a OPC na kožu djeluje i protuupalno.
Aronija i dijabetes
U nekim studijama provedenim u Americi, antocijani su dali dobre rezultate u liječenju dijabetesa tip 2. Antocijani su povećali tvorbu inzulina za 50%. Istovremeno povećavaju osjetljivost staničnih receptora na inzulin (stanična rezistencija) čime se povećava ulazak glukoze u stanice.

Google oglasi

Popularni postovi zadnjih 7 dana

Google oglasi