Broćika je ljekovita biljka latinskog imena Galium. Još neka druga imena za ovu biljku su ivanjsko cvijeće, prava broćika, žuta broćika, žuti bročac, Ivanova trava, sirištica, priljepača, broćika priljepača, bročanka, divlji broč, bročenica, prilip, prilipača, prikop, krpiguz, krpelj, hvatavac, prihvat, pupčac, lepuša, plezajoča lakota, bela lakota, ukrštena broćika, drogocvijet.
Broćika pritjepača (Galium aparine), rasprostire se po oranicama, livadama i uz plotove, a seljaci je iskorjenjuju. Dosiže visinu od 60 do 160 cm, ima vretenaste nastavke listova i šiljasti zeleno-bijeli cvat. Stabljika joj je obrasla gustim dlakama. Ta je biljka penjačica, pa se zato naziva i broćika priljepača.
Običnu broćiku (Galium verum), u narodu zvanu i ivanjsko cvijeće, žuta broćika, žuti bročac, Ivanova trava, te sirištica nalazimo često u višim predjelima, uspravna je, visoka je 30 do 60 cm, ima zlatnožute cvjetove koji jako mirišu na med. Beremo ju u srpnju, u vrijeme cvjetanja.
Bijela broćika (Galium mollugo) ima žućkasto-bijele, nježne cvjetove, slične biljnoj kopreni, ima medu sličan, opor miris, u vrijeme cvjetanja više je puzavica nego uspravna. -Sve navedene vrste broćike imaju već prema staništu približno jednaku ljekovitu moć. Koristimo ih sve na isti način.
Ta široko rasprostranjena biljka nažalost sve više pada u zaborav. Ali upravo njoj, u vremenu u kojem su oboljenja od raka sve češća, moramo posvetiti veću pozornost. Također i tu moram naglasiti da je ljekovitost svježih biljaka značajno veća i kod teških oboljenja bezuvjetna je njihova primjena u svježem stanju. I zimi možemo naći na mjestima bez snijega pod suhom travom svježe mladice bijele broćike.
Čaj od broćike pročišćava bubrege, jetru, gušteraču i slezenu, i sprečava nastanak bolesti. Tko ima smetnje u sustavu limfnih žlijezda mora taj čaj piti svakodnevno. Učinkovit je i u slučajevima slabokrvnosti u mladih djevojaka, vodene bolesti i probadanja u slabinama. Čaj primijenjen izvana vrlo brzo pomaže kod svih kožnih bolesti, rana, potkožnih čireva i bubuljica. Umivanje s toplim čajem zateže kožu na svenulom licu.
Vrlo uspješno djeluje i svježe istisnut sok, ako njime dnevno mažemo oboljelo mjesto na koži i pustimo da se osuši.
Narodna medicina preporučuje broćiku kod epilepsije, histerije, vidovice (Ples Sv.Vida), živčanih oboljenja, zastoja mokraće i bubrežnih kamenaca. Protiv gušavosti pomaže čaj s kojim cijeli dan intenzivno grgljamo.
U stara vremena broćiku su jako cijenile žene koje su imale tegoba s maternicom. Stavljali su ju rodilji u postelju, kako bi joj olakšali porod. To se vjerovanje prenijelo kasnije na Djevicu Mariju. Kao "slamu naše drage Gospe" uzela je Majka božja broćiku za svoj sveti ležaj. Po nekoj drugoj predaji ona ju je prostirala u kolijevku Isusa Krista kao meki jastuk. Jedna šleska legenda kazuje: Sveta Djevica je uzela "Marijinu slamu" za ležaj zato jer samo nju magarac ne bi pojeo. To je točno. Iako ju krave rado jedu, svinje i magarci ju preziru.
U liječenju kanceroznih čireva također su moguća izlječenja. U posljednje vrijeme učestala su zloćudna kožna oboljenja, koja se manifestiraju kao tamne, oštro ograničene, grube mrlje. Vjerojatno se radi o infekcijskom oboljenju. U tom je slučaju liječenje sa svježim sokom broćike i s mašću nevena uspješno. Usto je neophodno piti čaj za pročišćavanje krvi od mješavine nevena, koprive i stolisnika.
Načini uporabe broćike u liječenju
Priprema čaja: Vrhom punu čajnu žličicu broćike oparimo s četvrtinom litre vode, ostavimo da kratko odstoji.
Svježi sok: Svježu broćiku operemo i još vlažnu istisnemo u sokovniku.
Priprema masti: Svježi sok kašasto smiješamo u mast s maslacem na sobnoj temperaturi i pohranimo u hladnjak.
