Bol u leđima postaje sve veći problem s kojim se svakodnevno svi susrećemo. Liječnici muku muče sa liječenjem bolova u donjem predjelu leđa, a najvise specijalisti ortopedije, neurologije, reumtologije i fizijatrije.
Po nekim statistikama bol u kičmi pogađa asam od ukupno deset ljudi. Bol u leđima se može javiti kod mladih ili starih ljudi svih zanimanja. Ipak, uočeno je da su ugroženiji ljudi koji podižu i prenose velike terete, ljudi koji svoje poslove obavljaju u prinudnom položaju kao što su stomatolozi, kirurzi, konobari, kuhari, frizeri, glazbenici i drugi ljudi sličnih zanimanja.
U slučaju gore spomenutih zanimanja leđa su neprekidno u istom prinudnom, pognutom položaju, a zbog lošeg držanja mišići postaju sve napetiji i javlja se bol. Štoviše, često nastaju i trajni poremećaji (deformacije) kičme.
Pritisak se zato sve više prebacuje na pršljenove i diskuse, pa može postati toliko veliki da fibrozni prsten diskusa pukne i dođe do pojave hernijacije. Međutim i osobe koje ne sijede, a pri radu koriste ponovljena istovjetna kretanja, upotrebljavaju iste mišiće ili su stalno u istom prinudnom položaju nisu pošteđene ovih tegoba.
Danas imamo pojavu da ljudi zbog pogrešnog načina ishrane, usprkos dijetama i vježbama, imaju sve veću tjelesnu masu što naravno loše djeluje na kičmu. Jaka mišićna masa trupa je prirodni amortizer oko 30% opterećenja kod čovjeka.
Treba napomenuti da su trbušni mišići najvažniji nosioci mehaničke funkcije kičme.
Kičmeni mišići omogućavaju široke pokrete, poput savijanja, opružanja, uvijanja oko osovine, podizanja tereta i uopće svih aktivnih pokreta. Čovjek čak i ne hoda koristeći samo noge, već on hoda angažujući mišiće svojih leđa. Upravo nezdravi način života suvremenog čovjeka i produžetak životnog vijeka doprinijeli su povećanom broju bolesnika sa bolom u kičmi i leđima.
