Ljekovito bilje u trudnoći

Biljni lijekovi, naročito biljni čajevi, često su dobra alternativa za sintetske lijekove. Iako se mnoge ljekovite biljke ne preporučuju trudnicama, neke im ipak gode.

Sve biljke imaju određeno ljekovito djelovanje, ali neke biljke, naročito one koje sadrže mnogo eteričnog ulja i otrovne tvari, mogu imati štetne nuspojave, posebno u trudnoći. Takve biljke treba u svakom slučaju izbjegavati tijekom trudnoće.

Dali je Anis (Pimpinella anisum) siguran u trudnoći? U manjim količinama jača maternicu, a u velikim količinama stimulira maternicu i može izazvati prijevremeni porod. Kao začin je uglavnom siguran. Eterično ulje anisa ne smije se koristiti ni u kojem slučaju.

Crni čaj (Camellia sinensis) također treba uzimati oprezno. Najviše 2 šalice čaja dnevno. Veća količina može uzrokovati ubrzani rad srca i lupanje srca.

Čili (Capsicum)? U manjim količinama dozvoljen, ali izbjegavati velike količine jer može uzrokovati žgaravicu.

Kim (Carum carvi)? U velikim količinama stimulira maternicu. Kao začin je uglavnom siguran.

Peršin (Petroselinum crispum) uzimajte u manjim količinama. Kao začin i hrana je siguran, a u velikim količinama stimulira maternicu, može uzrokovati krvarenje i može štetno djelovati na fetus.

Šafran (Crocus sativus)? U velikim količinama stimulira maternicu, ali kao začin je siguran.

Karela ili gorka dinja

Karela je kod nas još uvijek slabo poznata biljka, no kako je riječ o ljekovitoj biljci, svakako se trebamo upoznati s njom.

Brojne zdravstvene koristi povezane s konzumacijom gorke dinje već su poznate u svijetu, a to se posebno odnosi na populaciju ljudi iz Okinave u Japanu, koji su poznati po dugovječnosti.

Gorka dinja ili karela plod je iz porodice Cucurbitaceae, lat. naziva Momordica charantia i raste u tropskim i suptropskim područjima srednje i južne Amerike, Afrike i Azije Kine, Japana, Oceanije, pa čak i na Karibima. Uzgaja se kao hrana i kao lijek. Biljka raste kao loza s dugim rascjepkanim listovima i žutim cvjetovima. Plod izgleda kao bradavičasta tikvica izdužena oblika i nalik krastavcu. Mladi plod je zelen, te se pretvara u narančasto žut kada je zreo. Zreo plod puca, rastvori se na tri dijela i otpušta brojne crvene sjemenke. Svi dijelovi biljke su gorki no ipak jestivi, tu se misli na list, plod i sjeme.

Ljekovita svojstva gorke dinje

Nezreli plodovi vrlo su dobar izvor vitamina C, kalija i fosfora. U kulinarstvu dinja se može pripremati s krumpirom, kuhana, pečena i pržena. Sušeni listovi koriste se za čaj. Od lišća se pravi čaj koji je koristan u prevenciji i liječenju malarije, te potiče probavu i djeluje antibakterijski. Sok egzotične gorke dinje može potisnuti rast raka gušterače, bez nuspojava. Antikancerogeno djelovanje vidljivo je i kod raka dojke, prostate, debelog crijeva, jetre, želuca i nazoždrijelnih tumora, kao i kod leukemije i neuroblastoma.

Karela se može koristiti u svježem obliku, blendana ili miksana s drugim voćem ili povrćem. Da bi je duže čuvali plodove možete narezati na komade željene veličine i staviti u duboko zamrzavanje i na taj način si osigurati za zimsko razdoblje kad je moguć nedostatak svježe na tržištu.

Iako se jede već stoljećima, mnoge zdravstvene prednosti, poput njezinog antivirusnog djelovanja, ili kao antioksidansa, te sprječavanja dijabetesa tek su nedavno postale poznate u zapadnoj medicini. U posljednje četiri godine intenzivno se istražuje djelovanje ove biljke protiv raka.

Snažno djelovanje gorke dinje protiv stanica raka

Istraživači sa sveučilišta u Coloradu, SAD, iz Centra za istraživanje tumora, kupili su dinje (kineska sorta) u lokalnoj trgovini, uklonili pulpu i sjeme i pomoću kućnog sokovnika napravili sok. Krute tvari su uklonjene, a preostali sok korišten je pri testiranju na dva načina. Izravno na kulturama stanica ili tako što je smrznut, pa samljeven u fini prah. Sok gorke dinje (razrijeđen samo 5% u vodi) djelovao je snažno na smanjenje svih četiriju karcinoma gušterače staničnih linija. Naime, nakon 72 sata testiranja AsPC-1 i Capan-2 stanice tumora smanjene su za 90%, a BxPC-3 i MiaPaCa-2 za 98%. Sok je izazvao programiranu staničnu smrt (apoptozu) i što je još važnije, aktivirao AMPK, što ukazuje da ometa metabolizam glukoze i doslovno izgladnjuje stanice raka ostavljajući ih bez šećera. Nakon što su miševi bili hranjeni prahom smrznutog soka, došlo je do 64-postotnog smanjenja. Djelovanje je dakle slično kao i kod kemoterapije (52% nakon 18 dana), koja se daje u liječenju raka gušterače, ali bez vidljivih nuspojava. Također će biti dostupna smrznuta pulpa pakirana po 0,5 i 1 kg.

Čičoka je pravi spas za šećeraše

Ako pričamo o zdravom povrću, malo tko je od nas čuo za čičoku. Ipak, ovu povrtnu biljku danas možete naći na skoro svakom placu. Jako je slična krumpiru, i dosta je ljekovita kada se koristi u ishrani.

Čičoka je toliko ljekovita da su je prozvali biljkom 21. stoljeća.

Krumpirasti dio čičoke se koristi za farmaceutsku industriju i ljudsku ishranu. U krtoli čičoke, za razliku od običnog krumpira, nema škroba. Pored toga što čičoka nema škroba u sebi, trebamo znati da je ona bogata inulinom, zbog čega ga u ishrani koriste osobe oboljele od šećerne bolesti, odnosno dijabetesa i osobe koje imaju problema sa prekomjernom težinom.

Kao ljudska hrana čičoka se može koristiti sirova, tanko naribana i začinjena kao salata u koju možete dodati i drugo povrće. Kao prilog jelu koristi se kuhana ili pečena kao krumpir. U obliku brašna koristi se za izradu kruha.

Od čičoke se može proizvesti i rakija, i to 6 litara od 100 kilograma čičoke, a može se i kiseliti kao zdrava namirnica za zimu. Dijabetičari čičoku mogu koristiti u neograničenim količinama dnevno jer ona snižava visinu šećera u krvi. Slično kao krumpir, i čičoka je dobar izvor kalija, a pola šalice svježe čičoke zadovoljava 20% dnevnih potreba za kalijem. U istih pola šalice čičoke nalazi se 1,5 grama bjelančevina i 1,2 grama celuloze. Čičoka je dakle jako dobar prirodni izvor kalcija, željeza, vitamina C, folne kiseline i vitamina B1 i B2.

Da bi se iskoristila ljekovita svojstva čičoke, treba ju konzumirati u svježem stanju. Termički obrađena čičoka nema ljekovita svojstva karakteristična za sirov korijen.

Čičoka daje izvanredne prinose uz jednostavnu agrotehniku, otporna je na sve vremenske utjecaje i bolesti, a proizvodnja je jako jeftina uzmemo li u obzir da se sadni materijal kupuje samo jednom, a eksploatira se deset godina.

Čičoka ili kako je još nazivaju slatki krumpir, morska repa, mačja repa, divlji krumpir je višegodišnja zeljasta biljka, slatkog gomolja, odnosno krtole, krupnog i nepravilnog oblika. Potječe iz iste biljne porodice kao i suncokret. Sličnost im je u izgledu nadzemnog dijela biljke. Stabljika je jednogodišnja, može da poraste do 3,5 metra visine, donji listovi su srcoliki na dužim drškama, a u rujnu na vrhu razvijaju velike crvenkastosmeđe ili svijetlo žute cvjetove slične suncokretu, ali manje u promjeru.